VODEĆA STRUČNJAKINJA ZA USTAVNO PRAVO
SANJA BARIĆ: Moguće je dobiti otkaz zbog nepoštivanja propisa o covid-potvrdama. Ne možete reći meni se taj propis ne sviđa i zato ga ja neću primjenjivati
Moje mišljenje u ovom trenutku je da, ako imate radni odnos u kojem ste vi sklopili ugovor o radu, ali ne možete doći na posao jer je država propisala određenu obvezu i ne dolazite na posao zbog toga, definitivno kršite postojeći propis Republike Hrvatske, kaže dr. sc.Sanja Barić
Dr. Sanja Barić (Bruno Konjević/Cropix)
Javne i polujavne rasprave o hrvatskom Ustavu učestale su poput prepirki o nogometu ili, u vrijeme padnemije, o koroni i cijepljenju. Uvođenje obaveznih covid-potvrda u državnim i javnim službama izazvalo je i nevjerojatne reakcije - građani koji Ustav nisu ni vidjeli, a kamoli pročitali, pozivaju na njega koristeći ga kao argument u svim prigodama. Podijeljeni su i ustavni stručnjaci, iako najveći autoriteti tvrde da je iz Ustava sve jasno, samo ga treba pročitati i primijeniti.
Vodeća ustavna stručnjakinja dr. Sanja Barić – koja posljednjih dana ne prihvaća pozive na medijske nastupe – razložno je u emisiji Nedjeljom u 2 koja se emitira na Hrvatskoj televiziji objasnila sve nedoumice u vezi cijepljenja, posjedovanja covid-potvrda i ljudskih prava što ih jamči Ustav RH.
Što (ni)je diskrimacija
Stručnjakinja za ustavno pravo s riječkog Pravnog fakulteta objasnila je da uvođenje obaveznih covid-potvrda nikako ne predstavlja kršenje ljudskih prava.
- To je naša slobodna volja, hoću li se ja cijepiti li ne. I nama covid-potvrda to omogućava. Mogu se cijepiti, ili sam preboljela, ili se mogu testirati. Nitko se ne mora cijepiti, svi se možemo testirati. Znači imamo apsolutnu mogućnost izvršiti - bilo svoju radnu obvezu, bilo doći na posao, bilo dobiti uslugu, samo se moramo testirati.
Prema njezinim riječima, diskriminacija u slučaju obaveznih covid-potvrda nije tema za raspravu.
- Da biste ostvarili neku uslugu, čuli smo - ili ste cijepljeni ili ste preboljeli ili ste testirani. Ovaj drugi nije ništa od toga. Zalažu li se oni da se ne morate ni cijepiti ni testirati? Za što se zalažu? Da se ne mora nitko testirati ili da se moraju svi testirati?, pita se dr. Sonja Barić pa objašnjava da jednako postupanje znači - testiraju se svi li nitko.
Profesorica ustavnog prava prokomentirala je i otkaze koje su dobili radnici bez covid-potvrda koji su se odbili testirati.
- Moje mišljenje u ovom trenutku je da, ako imate radni odnos u kojem ste vi sklopili ugovor o radu, ali ne možete doći na posao jer je država propisala određenu obvezu i ne dolazite na posao zbog toga, definitivno kršite postojeći propis Republike Hrvatske. Vi ne možete reći "meni se taj propis ne sviđa i zato ga ja neću primjenjivati", navodi ona. - Mislim da je prema dosadašnjim propisima moguće dobiti otkaz jer vi niste izvršili svoju radnu obvezu - jer niste poštovali propis koji je na snazi u republici Hrvatskoj. Ponavljam - i testiranje vam je dovoljno da izvršite svoju radnu obvezu, tumači Barić uz napomenu da bi se u tom pogledu radno zakonodavstvo ipak trebalo promijeniti.
Eventualna naplata testiranja za osobe koje se danas ne žele cijepiti neće promijeniti ništa u pravnom pogledu.
- Je li testiranje besplatno ili ne je stvar mogućnosti koje država ima. U svakom slučaju smatram da ono mora biti jednako dostupno svima. Ali nije čak ni važno što ja mislim. Važno je spomenuti jednu stvar koju nitko ne spominje: a to je da postoji rezolucija parlamentarne skupštine Vijeća Europe 2383 iz lipnja ove godine. Oni se pozivaju često na rezoluciju 2361. No rezolucija 2383 je upravo rezolucija o uvođenju COVID potvrda koja kaže: može se uvesti COVID potvrde, možete imate cijepljenje, oboljenje, testiranje, i morate uzeti u obzir razliku između rizika onih koji su cijepljeni i onih koji su samo testirani, to izričito piše u toj rezoluciji.“
Obaveze i odgovornosti
Pozivanje na ljudska prava, koje smo čuli na recentnim prosvjedima "za slobodu" također je prazna priča, kako bi se uprosto mogle protumačiti profesorice Barić.
- Moramo biti svjesni sa svi imamo ljudska prava, ali isto tako i obveze i odgovornosti. Država ima isto tako obvezu zaštititi ne samo naše ljudsko pravo na slobodu, nego i naše pravo na zdravlje i pravo svih na jednaku zdravstvenu zaštitu. Dakle, piše u Ustavu "država nešto mora poduzeti". I sada dolazimo u situaciju u kojoj se pitamo - koje državno tijelo i na koji način to može poduzeti? Logičan je odgovor da bi trebao Sabor svojim zakonima ograničavati ljudska prava. Morate biti međutim svjesni da Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti postoji i prije nego što se covid ukazao u našim životima. Po zakonu koji je postojao prije, ministar zdravstva je bio ovlašten poduzimati određene mjere - i karantenu i ograničavati javno okupljanje i sprječavati putovanje u neke države, odnosno zaustavljati na granici, podsjeća Barić.
Komentirala je i postojanje Nacionalnog stožera Civilne zaštite čije postojanje često kritizira opozicija.
- U trenutku svjetske pandemije shvatilo se da možda nije dobro da takvu odluku donosi jedan čovjek, nego jedno kolektivno tijelo, pa smo se odlučili za Stožer civilne zaštite. To je onda upisano u zakon kao novo ovlašteno tijelo. Je li to bilo najbolje rješenje? To je druga stvar.
Izvanredno stanje
Profesorica Barić naglasila je da se ona svrstala među pravnike koji su tražili neku vrstu proglašenja izvanrednog stanja.
- To je u Hrvatskoj moguće. Doduše u Ustavu nigdje nećete naći riječ "izvanredno stanje", ali u nekim situacijama poput ratnog stanja, elementarnih nepogoda, ovo bi možda spadalo u elementarnu nepogodu. Posljedica toga bi bila da se zakoni kojima se ograničavaju ljudska prava trebaju donositi dvotrećinskom većinom. I to je - ako gledate usko, pravno, tehnički - jedan dosta dobar put - jer stalno tražite konsenzus dvotrećinske većine. Ali dvotrećinska većina i izvanredno stanje u travnju, odnosno ožujku 2020., je značilo izvanredno stanje pred izbore, što bi značilo da je Sabor bio u mogućnosti da produži svoj mandat i mi bismo i danas imali iste saborske zastupnike koje smo imali 2020. godine. To je bila opasnost. Drugo - kad će nama prestati izvanredno stanje? Jer bi do sada još uvijek bili u izvanrednom stanju. Bilo je razloga i ovakvih i onakvih. Odlučili smo se ne ići kroz izvanredno stanje.
Ipak, i dalje smatra da su potrebne izmjene zakona.
- Ja i dalje mislim da bi bilo bolje donijeti nove izmjene i dopune zakona o zaštiti pučanstva kako bismo sankcije propisali zakonom. Je li to otkaz, suspenzija, je li to sankcioniranje onih koji ne žele provoditi mjere - to je drugo. Ali donošenje propisa trenutno temeljem postojećeg zakona kao ovlasti je u redu, zaključila je.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
