Vlado KOS/CROPIX
Jedno od načela na kojem se Zakon temelji je da nestale i smrtno stradale osobe, za koje se ne zna mjesto ukopa te članovi njihovih obitelji, imaju jednaka prava bez razlike jesu li bili pripadnici oružanih snaga ili civili, neovisno o rasi, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovinskom stanju ili bilo kojem drugom statusu.
Traženje nestalih i posmrtnih ostataka poginulih, obveza je hrvatske države, navodi se u zakonu kojim se 30. kolovoza proglašava spomendanom, Danom sjećanja na nestale osobe.
BiH i Srbija pitanje nestalih regulirale zakonima
Hrvatska sada nema zakon koji regulira nematerijalna prava nestalih i njihovih obitelji, Vlada, koja je zakon predložila, ističe da će jedinstveni zakon, na jednom višem stupnju, zaštititi temeljna prava nestalih i njihovih obitelji te pridonijeti očuvanju njihova dostojanstva.
U državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, s kojima Hrvatska ima otvoreno pitanje nestalih, to je pitanje regulirano zakonom. BiH je 2004. donijela Zakon o nestalim osobama, dok je u Srbiji pitanje nestalih od 1991. do 1996. godine uređeno Zakonom o upravljanju migracijama iz 2012. godine.
Nedostatak pravnog okvira u Hrvatskoj te postojanje pozitivnog zakonodavstva u tom području u susjednim državama, može proizvesti negativne učinke na Hrvatsku posebice kad se uzme u obzir mogućnost relativiziranja podataka o nestalima što posljedično otvara prostor i za relativiziranje povijesnih činjenica, navodi Ministarstvo hrvatskih branitelja koje će nadzirati provedbu zakona te jednom godišnje Vladi podnositi izvješće.
Pomoćnik ministra branitelja Stjepan Sučić izjavio je u srijedu kako se od predloženog zakona očekuje da jasno definira sva prava i obveze zemalja koje sudjeluju u procesu traženja nestalih osoba.
"Ovaj će zakon jasno definirati sva prava i obveze zemalja koje sudjeluju u procesu traženja nestalih osoba", poručio je Sučić, upitan koji su konkretni pomaci zakona s obzirom da se Hrvatska sa Srbijom još uvijek spori oko arhiva.
Brkić: Srbija mora otvoriti arhive
Potpredsjednik Sabora Milijan Brkić poručio je pak da Hrvatska ne smije i ne bi trebala Srbiji dozvoliti pristup EU, dok ne dozvoli pristup arhivima. "Ono što Hrvatska mora inzistirati u provedbi ovog zakona, odnosno pronalasku nestalih, od Srbije pri njenom postupku pristupa EU da do kraja ispuni sve kriterije iz poglavlja 23 i 24, da otvori sve arhive i da sve informacije i podatke. I sve dok ne da, do zadnje točke i zareza, te podatke, Hrvatska ne smije i ne bi trebala dozvoliti pristup Republici Srbiji Europskoj uniji, ustvrdio je Brkić.
Podsjetio je da je Vlada sklopila sporazum s Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom, kao i protokole o pronalasku nestalih i razmjeni tih podataka.
SDP-ova interpelacija zbog neprovođenja strukturnih reformi
Sabor će u četvrtak raspravljati i o Interpelaciji o radu hrvatske Vlade, koju je, radi neuspjeha u provođenju strukturnih reformi, prije godinu dana podnio Klub SDP-a.
Interpelacijom iz ožujka prošle godine, SDP traži da Vlada u roku od 15 dana izvijesti Sabor o dosadašnjem provođenju Nacionalnog programa reformi 2017. i Plana konvergencije za razdoblje do 2020. Traži i da Vlada svaka dva mjeseca izvještava Sabor o provođenju reformi te da Sabor osnuje Nacionalno vijeće koje bi pratilo provođenje Nacionalnog plana reformi, a u kojemu bi bili zastupnici, predstavnika sindikata, poslodavaca, nevladinih udruga, akademske zajednice, stručnjaka i medija.
Klub je interpelaciju podnio potaknut Izvješćem Europske komisije o provođenju reformi, u kojem je ocijenjeno da u Hrvatskoj uglavnom napretka nema ili je ograničen. Provedba strukturnih reformi i ispravljanje makroekonomskih ravnoteža imaju dalekosežne posljedice po razvoj države i to pitanje treba raspraviti, poručuje Klub SDP-a.