NAJNOVIJE


BIVŠI GUVERNER HNB-A

Rohatinski: Ciljanim tiskanjem novca Vlada i HNB mogu pomoći brodogradnji

| Autor: Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ
Foto Roni Brmalj

Vlada će kazati da ne možemo organizirati brodogradnju bez suglasnosti EU-a. To nije točno: Možemo, samo treba imati hrabrosti to učiniti, rekao je bivši guverner Željko Rohatinski

Poduzeća kakva su sad, i Uljanik i »3. maj«, na ovakav način ne mogu dalje poslovati, ali država kao praktički većinski vlasnik uvijek ima mogućnost da kompletnom reorganizacijom tog sektora postigne odgovarajuće rezultate. Naravno, Vlada će kazati da ne možemo organizirati brodogradnju bez suglasnosti EU-a.

To nije točno: Možemo, samo treba imati hrabrosti to učiniti, rekao je bivši guverner Željko Rohatinski uoči svog jučerašnjeg predavanja na riječkom Ekonomskom fakultetu gdje je i predstavio svoju novu knjigu »Kriza u Hrvatskoj«. Na pitanje novinara o stanju ekonomije vezano za industriju, prije svega brodogradnju koju gubimo, Rohatinski je rekao da je to katastrofa.

Inflacijski udar

Kaže da možemo voditi i aktivnu monetarnu politiku i sačuvati brodogradnju bez obzira što nam govore da izvana stižu signali da to nije tako. Također, odgovarajući na pitanje novinara, Rohatinski je potvrdio da je aktivna monetarna politika, odnosno štampanje novca koji bi trebalo usmjeriti u gospodarstvo, recept kojim se može pomoći i brodogradnji. Što se tiče uvođenja eura, rekao je da je to prije svega ekonomsko, a ne političko ili politikantsko pitanje.

– Tu su stvari vrlo jednostavne. U formalnom smislu, mi smo prihvatili obavezu uvođenja eura već pristupnim ugovorom u EU. Zbog visokog stupnja euroiziranosti tehničko uvođenje eura ne bi smjelo biti ni veliki ekonomski, ni psihološki problem. Što se tiče inflacijskog udara, on će naravno biti prisutan kao što je bio u svim drugim zemljama, ali neće to biti ništa spektakularno što ne bismo mogli preživjeti. Preživjeli smo i gore stvari.

Suštinsko je pitanje, ne da li ćemo uvesti euro i ne kada ćemo ga uvesti, nego u kakvu eurozonu želimo ući. Onakva kakva je danas, ona ne funkcionira na optimalan način, i tajming, promatrano s naše strane, prije svega zavisi o tome kakvu monetarnu politiku mislimo voditi prije ulaska u eurozonu. Ako je to neutralna monetarna politika, kao što je sada slučaj, onda nam je bolje što prije ući u eurozonu. Ali, ako imamo ambiciju voditi aktivnu monetarnu politiku, onda je najbolje zadržati monetarni suverenitet što je moguće duže.

Monetarni suverenitet

Na primjedbu da se iz centralne banke poručuje da je manevar za aktivnu monetarnu politiku ograničen, o čemu je i sam znao svojevremeno govoriti, kratko je rekao da u statutu Europske centralne banke i pratećim dokumentima jasno piše da do ulaska u eurozonu svaka zemlja ima monetarni suverenitet, odnosno, u tom je smislu ništa ne priječi da ga koristi.

Na pitanje pak koje konkretne mjere u smislu aktivne monetarne politike predlaže, odgovara: »Funkcionalno štampanje novca, u smislu da taj novac ide u gospodarstvo a ne na potrošnju i uvoz, a za što je potrebna velika usklađenost djelovanja centralne banke i Vlade, onakva usklađenost kakve sada nema«. Istina je, kaže Rohatinski, da se novac i sada tiska, no taj novac, napominje, »ili stoji na računima banaka u HNB-u, ili služi za otplatu dugova naših banaka prema stranim bankama«.

Vujčić: Najbolje da to Rohatinski objasni

U svom predavanju guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić govorio je koristima uvođenja eura, visokom stupnju euroiziranosti, te činjenici da smo i vanjskom trgovinom vezani prije svega za tržište eurozone. S druge strane, velik dio dugova nominiran je u euru pa svako slabljenje tečaja može djelovati prorecesijski. U uvjetima u kojima funkcionira monetarna politika, pretvarati se da imate neku monetarnu neovisnost je naivno, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji je jučer, samo u popodnevnim satima, također gostovao na riječkom Ekonomskom fakultetu.

Pitali smo ga što misli o prijedlogu Rohatinskog o tome da se aktivnom monetarnom politikom i ciljanim usmjeravanjem novca može pomoći i brodogradnji.

– Najbolje da onda on (Rohatinski, op.a.) objasni kako bi to izveo, ogradio se Vujčić, dodavši da u sustavu trenutno imamo viškove likvidnosti od 36 milijardi kuna.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: new hospital − Building yard (1)
Pula: new hospital − Building yard (1)

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum
Webcams provided by webcams.travel add a webcam