Kada osoba umre uobičajeno je da njegova imovina, nekretnine i pokretnine, pripadnu njegovim nasljednicima. To se nasljedno pravo stječe na temelju oporuke ili zakona, prenosi N1

No ima i ljudi bez nasljednika iza kojih ne ostaje itko i čiju imovinu nema tko naslijediti. Pitanje koje se tada smjesta nameće glasi: kome u tom slučaju pripada stan ili kuća koju je preminuli posjedovao?

U Zakonu o nasljeđivanju u članku 4. stoji da umrlu fizičku osobu, ostavitelja, nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo, odnosno nasljednik. To se pravo stječe na temelju oporuke ili na temelju zakona u trenutku ostaviteljeve smrti. U sljedećem članku stoji da "ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo."

A u članku 6. piše kako smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na općinu, odnosno grad "koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći".

Pravnim jezikom, imovina preminuloga bez zakonskih ili oporučnih nasljednika naziva se ošasna ostavina ili kaduktna imovina.

Sudbina ošasne ostavine detaljnije je (pr)opisana u članku 20. Zakona o nasljeđivanju.

Tamo stoji da nekretnine takve ostavine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze. To čak može biti i ako nasljednici postoje, ali se izričito odriču nasljedstva, što se najčešće događa kada su dugovi u ostavini veći od vrijednosti same imovine, odnosno nekretnine, prenosi N1

Kada grad ili općina naslijede nekretninu preminulog vlasnika bez nasljednika, odgovaraju za ostaviteljeve dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

A s obzirom na mogućnost naknadnog javljanja nasljednika, provodi se ostavinski postupak u kojemu se putem oglasa u Narodnim novinama ili na neki drugi način pozivaju svi koji polažu pravo na nasljedstvo. Ne javi li se itko takav u roku od šest mjeseci, nadležni sud tada utvrđuje da je nekretnina iz ostavine postala vlasništvo grada ili općine.

Povezane vijesti

• Općina Raša ima čak 97 stanova u svom vlasništvu
• NEKRETNINE U CENTRU PULE KUPUJU STRANCI I GASTARBAJTERI: Prosječna cijena kvadrata u najvećem istarskom gradu OKO 1.500 EURA
• U ISTRI VIŠE KUPACA NEGO STANOVA NA PRODAJU: Nijemci i Austrijanci kupuju skuplje nekretnine, plaćaju i 300-400 TISUĆA EURA ZANOVU KUĆU S BAZENOM