Split je po statistikama i izjavama političara sigurniji od cijele Istre, gdje ljudi nažalost često pogibaju u prometnim nesrećama koje su postale sastavni dio turističke sezone, ali čija je crna kronika mnogo manje brutalna nego ona dalmatinska

Pula je nesigurnija od Splita, a građani Istarske županije manje su sigurni u svojim domovima i skloniji kriminalu od čitave Splitsko-dalmatinske županije. Takve su se tvrdnje, potkrijepljene starom policijskom statistikom i ponukane političkim potrebama pojavile proteklih dana u nacionalnim medijima kako bi se, poslije svega što se dogodilo nakon trosatnog obračuna u "western" stilu na splitskim ulicama koji je završio s višestrukim ubojstvima iz kalašnjikova, pokazalo kako je drugi grad u Hrvatskoj sigurniji i od Istre i od Zagreba i od brojnih drugih županija i gradova.

Političko-medijsko poigravanje statistikom prokušana je metoda zamagljivanja stvarnosti. Istra i Pula u prošloj godini pamte dva "ulična zločina" - ubojstvo njemačkog turista nožem na plaži što ga je počinio Zagrepčanin koji se na istoj plaži zatekao na ljetovanju te premlaćivanje starijeg građana na terasi jednog pulskog kafića koji je na barjak vješao zastavu Istarske županije. Njega su pretukli pripadnici Hrvatske vojske.

Trostruko ubojstvo kalašnjikovom koje je rastrojeni i osvetnički raspoloženi mladić počinio na splitskim ulicama u pol bijela dana te je njima, kako pokazuju snimke na društvenim mrežama, mirno šetao s oružjem u rukama idući od žrtve do žrtve, neprekidna uhićenja pripadnika narkobandi i švercera drogom (posljednje se dogodilo ovog četvrtka), uhićenja dilera tijekom festivala Ultra, paljenje automobila, pa i policijskih, te bacanje srpskih sportaša u more na splitskoj rivi – sve to nisu podaci koji bi pokazivali da je Split nesiguran grad.

Besramna politika

Split je po statistikama i izjavama političara sigurniji od cijele Istre, gdje ljudi nažalost često pogibaju u prometnim nesrećama koje su postale sastavni dio turističke sezone, ali čija je crna kronika mnogo manje brutalna nego ona dalmatinska.

Vladajućima u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji – gdje su na vlasti HDZ-ovi gradonačelnik Andro Krstulović-Opara i župan Blaženko Boban – najzgodnije je „lopticu” kriminala prebaciti u dvorište gdje njihove vlasti već dugo nema. A grad Zagreb – gdje su vlast izgubili još 1995. godine te Istarska županija gdje nisu dosegli bolje rezultate od načelnika općine Sveti Petar u Šumi – idealna su mjesta za relativizaciju stvarnosti koja im u predizbornoj godini nikako ne ide na ruku.

- Onog trenutka kada statistika treba dokazivati uspješnost ili održivost neke politike dolazimo u situaciju poput one kada treba oformiti komisiju ili disciplinsko povjerenstvo za održavanje reda u stranci. Dakle, to znači da je sve gotovo i da se samo svim sredstvima neuspješno pokušavaju prikriti očiti problemi, objašnjava politički analitičar Davor Gjenero.

- Sigurnost je pitanje osjećaja i dojma, a ne statistike. To je pitanje u kojoj se mjeri građani osjećaju sigurnim. Nije problem u tome kakvu statistiku ima policija glede uhićenja i rješavanja kaznenih djela, nego osjećaju li svi članovi društva da policija i javna vlast svima i u jednakoj mjeri osiguravaju elementarnu sigurnost, smatra Gjenero.

Policijska statistika koja pažljivo evidentira kaznena djela pokazuje kako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja broji 449.610 stanovnika, u 2017. godini počinjeno 1.097 kaznenih djela, dok ih je u 2018. bilo još manje - 910. Ako se pogledaju statistike za sva prijavljena kaznena djela kojih je u toj županiji bilo 4.092, razriješeno ih je više od dvije trećine, 68 posto.

Statistika također pokazuje kako je u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji počinjenih kaznenih djela bilo u istom razdoblju pet puta više – 14.925 i da ih je riješeno 53 posto.

Prema policijskoj statistici, Istrani su znatno problematičniji građani od Splićana i žitelja Splitsko-dalmatinske županije. U Istri su u 2018. godini prijavljena 4.183 kaznena djela, a policija je razotkrila počinitelja u njih 52,4 posto.

Crni biser

Štoviše, pogleda li se policijska statistika za isto razdoblje vidjet ćemo kako je na tisuću stanovnika u Puli počinjeno 4,34 kaznena djela i da je najveći istarski grad „najkriminalniji” u državi. U Zagrebu je, pokazuje statistika, 2,89 kaznenih djela na tisuću stanovnika dok ih je u Splitu samo 2,06 baš kao i u susjednim Kaštelima. Najsigurniji je Sinj s 1,41 kaznenim djelom, dok su uz Pulu na neslavnom vrhu tablice Zadar (4,17), Varaždin (3,51) i Šibenik (3,28). Treba napomenuti kako su podaci korigirani za turističke brojke.

Na prvi pogled, Pula je grad slučaj, dok je Split mjesto uzoritosti gdje nema pucnjave po ulicama, paljenja automobila ispred zgrada, obračuna narko bandi i napada na posjetitelje iz susjednih zemalja ili na automobile sa zagrebačkim registarskim pločicama. Podatak kako je policija ovaj tjedan u Splitu uhitila nekoliko dilera ectasyjem, marihuanom i speedom – od kojih su neki uzgajali „travu” za prodaju u kućnoj radinosti – nije još ušao u statistike.

Statistika istarske policijske uprave pokazuje kako je u svim nabrojenim kaznenim djelima samo jedan okarakteriziran kao „terorizam i ekstremno nasilje”, 136 ih spada u rasparčavanje droge, 165 u gospodarski kriminal, 78 u organizirani kriminal, a najveći broj, 3.694, od čega se u 732 slučaja radi o obiteljskom nasilju. Pa opet, malo tko će vam za Pulu reći da nije siguran grad, a tako misli i većina Puljana. To je naprosto tako. I koliko god se svi možemo složiti oko činjenice da je najveći dalmatinski grad pravi biser Mediterana, slika je puno ljepša od stvarnosti. Nažalost, Splićanima je odavno ukraden mir i osjećaj osobne sigurnosti.

Povezane vijesti

• Car nije gol
• Komisija za žalbe HNS-a: Franjić je igrač Splita
• UHIĆENJA U SPLITU: Policija napala zločinačku organizaciju koju vode vrlo opaki tipovi