KAD SE NE MOŽE U LICE MOŽE SE OVAKO
Prepiskama na društvenim mrežama neki članovi HDZ-a izvrijeđali "svog" vođu: PLENKOVIĆ KAO DON QUIJOTE U BORBI PROTIV FACEBOOKA, VIBERA I WHATSAPPA
Prvi čin čišćenja koji bi mogao obuhvatiti mnoge koji su prepiskom na društvenim mrežama izvrijeđali Plenkovića i pokazali da mnogi članovi HDZ-a iza kulisa sapunaju dasku sadašnjem predsjedniku. Za HDZ, ništa novo * Već mjesecima svi u HDZ-u i oko njega znaju da se na taj način organiziraju oni koji se Plenkoviću ne usude reći u lice što o njemu misle. Ali, na društvenim mrežama su hrabri
Na sjednicama predsjedništva HDZ-a šute, u kuloarima bruje. Tako izgleda trenutačni stranački život u najvećoj hrvatskoj stranci koja je ponovo pred dilemom hoće li zadržati Plenkovićev kurs na desnom centru ili skrenuti u desnicu. A mantra predsjednika stranke da mu ne treba metla za sređivanje stanja u HDZ-u polako se bliži kraju. Očito, slijedi prvi čin čišćenja koji bi mogao obuhvatiti mnoge koji su prepiskom na društvenim mrežama izvrijeđali Plenkovića i pokazali da mnogi članovi HDZ-a iza kulisa sapunaju dasku sadašnjem predsjedniku. Za HDZ, ništa novo. Novo je samo to da mnogi u stranci, koja je još uvijek pokret, u sadašnjem predsjedniku ne vide "svog", kao što je to djelomično bio slučaj i kod Ive Sanadera. Za stranačku desnicu Andrej Plenković je sve samo ne izvorni hadezeovac, već dijete iz lijeve obitelji naviklo na luksuz diplomacije i uglađenosti, sve ono čemu se tvrdi desničari zgražaju. A konačni obračun Plenkovića i njegovih stranačkih protivnika se bliži i neće se moći izbjeći.
Izbirljiva tolerancija
Dugo je Andrej Plenković bio tolerantan prema svojim stranačkim protivnicima, tolerirajući svakog zbog nečega. Đakića i Culeja da ne muti previše vodu u braniteljskoj populaciji i na krajnjoj desnici, Penavu zbog osjetljivosti Vukovara, dok je mnogo odlučniji bio prema Davoru Ivi Stieru i Miri Kovaču. Obojica dolaze iz istog miljea kao i on, diplomatskog, Stier mu je bio i prijatelj, ali sve to nije bilo dovoljno da bude na isti način tolerantan prema njima kao prema desničarskim jurišnicima koji su mu uvijek radili o glavi. Plenković je posve ispravno procijenio da je miran sve dok pobjeđuje i vodi igru, ali je onda učinio kardinalnu grešku na europskim izborima stavivši u prvi plan mladog Karla Resslera što je vjerojatno uzrokovalo poraz od kojeg se do sada nije oporavio. Sam Plenković dao je vjetar u leđa gotovo umrlom SDP-u, ali i dodatni impuls njegovim protivnicima da žešće krenu u bitku uoči stranačkih izbora. Sada je to nezaustavljivo, bez obzira što je vrh stranke disciplinirao Kovača i Stiera da ne idu prežestoko dok ne završe predsjednički izbori. Onda će slijediti predsjedanje Europskom unijom, ali Plenković i njegovi više neće biti u mogućnosti držati zatvorena usta pretendentima na njegovu fotelju.
Priča oko famoznih grupa na Facebooku i društvenim mrežama nije ništa novo. Već mjesecima svi u HDZ-u i oko njega znaju da se na taj način organiziraju oni koji se Plenkoviću ne usude reći u lice što o njemu misle. Ali, na društvenim mrežama su hrabri i sigurno je da je to sve znao i vrh stranke. Očito su ocijenili da je sada trenutak da se iz toga napravi afera i počisti bar nekoga, kao upozorenje drugima da se više neće tolerirati napadi na predsjednika. U principu, Plenković ima pravo, jer sve ono što se moglo pročitati na društvenim mrežama je zaista neprihvatljivo. Ali, istovremeno je kao premijer tolerirao da je Hrvatska puna znakovlja ustaškog pokreta i da su stotine fasada u Zagrebu, kraj kojih prolazi automobilom išarane stravičnim grafitima. To je mnogo opasniji govor mržnje od onoga što je većina zapisala na Facebooku.
S druge strane Davor Ivo Stier potpuno je u pravu, kao i Kovač, kada kažu da se u demokraciji ne može sankcionirati nečiji stav napisan na društvenim mrežama. Ali, granice postoje i tu se Plenković ne treba pozivati na Ivana Pavla II. Kada se u grupi "Uskoci i hajduci" pojavi "ja bih njih radije leđno niz Savu", "može i da puštamo vence niz Dunav", "metak u čelo", onda hitno treba reagirati državni tužitelj, ali ocjene da je riječ o jeziku mržnje kada se kritizira kako vodi HDZ nikako ne stoje.
Žalosno je samo to da HDZ-ovci nemaju hrabrosti i snage svom predsjedniku stranke u lice reći što o njemu misle, već po običaju čekaju trenutak kada će biti posve oslabljen da krenu u obračun.
Već viđeno
Uostalom, sve smo to već vidjeli. Oni koji su se najviše zaklinjali u Franju Tuđmana brzo su preobukli kaput kada Tuđmana više nije bilo. Svita koja se klanjala Ivi Sanaderu prva mu je okrenula leđa, a Jadranku Kosor su rušili između ostalih njeni najbliži suradnici koje je primila u stranku. Tomislav Karamarko izgubio je podršku onih koji su u njemu vidjeli novog Mesiju onog trenutka kada je završila neslavna epizoda s Oreškovićevom vladom. A svi su šutjeli dok su šefovi bili na čelu stranke.
Zato nije čudno da se sada Plenkoviću događa isto. Uspije li Kolinda Grabar - Kitarović, a Plenković iskoristi vrijeme predsjedanja da nastavi kao šef HDZ-a i pobijedi na izborima sve ove priče oko Facebook revolucije bit će zaboravljene, protagonisti pometeni. Ne uspije li, to je njegov politički kraj, a oni koji su sada autori Facebook, Viber ili WhatsApp dopisivanja bit će novi junaci koji su imali "hrabrosti" suprotstaviti se bivšem šefu.
A u ovom trenutku Plenković kao Don Quijote u borbi protiv Facebooka, Vibera i WhatsAppa neće mnogo postići. Bolje mu je da se fokusira za bitke koje slijede.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
