DVIJE ŽRTVE I OGROMNA ŠTETA

POTRES U SLAVONIJI 1964. GODINE Bio je jedan od snažnijih u Hrvatskoj. Ima više sličnosti s razornim potresom na sisačkom području. Jedna od dvije žrtve imala je 13 godina, KAO I DJEVOJČICA IZ PETRINJE

Predsjednik Štaba za obranu od elementarnih nepogoda Stjepan Rajković uputio je tada pismo redakciji Glasa Istre kojim se zahvalio svim Istrijanima na pomoći Slavoniji

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
(Snimio Boris Kovačev/Cropix)

(Snimio Boris Kovačev/Cropix)


"Zaljuljala se zemlja, zaškripale su građevine, prestrašili se ljudi… Onda opet i opet. Teška elementarna nesreća zadesila je lijepu ravnu Slavoniju. Porušili se domovi, raspucali zidovi, škole počele predstavljati opasnost. Šatori su zamijenili udobnost obiteljskih stanova, dvorišta-škole. Život je za tili čas postao drugačiji nego je bilo do onog trena kada se nesreća sručila na mnoga sela i zaseoke, na grad, tvornice, bolnice i domove zdravlja. Nesreća i strah…", pisao je Glas Istre 15. svibnja 1964. godine.

Bio je to jedan od snažnijih potresa u Hrvatskoj, a dogodio se 13. travnja 1964. godine kod Slavonskog Broda i bio je jačine 5,6 stupnjeva po Richteru. Na području Slavonije odnio je dva ljudska života i uzrokovao ogromnu materijalnu štetu. Moglo bi se reći kako je potres koji je ovih dana uzdrmao Središnju Hrvatsku - Petrinju, Sisak, Glinu i okolna mjesta, preslika potresa u Slavoniji iz 1964. godine.

foto

Mnogo je sličnosti između ta dva potresa. I tada se cijela Hrvatska ujedinila u pomoći stradalim područjima, a druga sličnost je tužna i pomalo zapanjujuća. U izvješću Štaba za obranu od elementarnih nepogoda 1964. godine navedeno je da je 13-godišnja učenica petog razreda Milka Tokić nastradala zbog stampeda izazvanog urušavanjem stepeništa u đakovačkoj osnovnoj školi. Dakle, i u onom i u ovom potresu sada, ravno 56 godina kasnije, poginula je djevojčica starosti 13 godina.

Smrtno je stradala još jedna osoba iz Slavonskog Broda, no okolnosti nisu poznate. Epicentar potresa dogodio se između Slavonskog i Bosanskog Broda, koji su zajedno s okolnim selima najviše i stradali. "Pretpostavlja se da je u tim selima oštećeno ili porušeno preko 50 posto zgrada", pisao je tada Glas Istre.

Uz njih, potres je zahvatio i Osijek, Požegu, Vinkovce, Novu Gradišku, Našice, Vukovar i Tuzlu, a osjetio se i u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu.

foto

"Potres u Slavoniji nanio je teške materijalne posljedice -porušio brojne stambene i druge zgrade, škole i javne ustanove, a mnoge teško oštetio, tako da se šteta od te elementarne nesreće cijeni na više od 9 milijardi dinara", pisao je Glas Istre 8. svibnja 1964. godine. Srušeno je više od 1.500 zgrada, što još nije bio ni konačan broj. Procjena štete trajala je mjesecima nakon.

"Situacija je znatno teža nego što se pretpostavljalo poslije prvih obavijesti o potresu, a pogoršana je još naknadnim potresima 14. i 15. o.m (ovog mjesta, op. a.)", stoji u tekstu.

Enormne štete mogu se pripisati činjenici da su tek od 1964. godine, nakon razornog potresa u Skoplju koji se dogodio niti godinu dana ranije, uvjeti gradnje kuća i zgrada obuhvaćali seizmološke propise.

Jugoslavenska narodna armija netom nakon potresa u selima je postavila oko 100 šatora za smještaj najugroženijih, broj kojih se idućih dana iznimno povećao. Na pogođena područja pristizale su različite donacije - hrana, odjeća i ostale potrepštine.

"Pripadnici JNA, koji od prvog dana poslije potresa u Slavoniji pružaju pomoć postradalom stanovništvu, raščistili su do sad ruševine oko 250 stambenih i drugih zgrada. Pomogli su pritom i u obavljanju drugih radova s 43 tisuće radnih sati, a armijska vozila prešla su 17.500 kilometara transportirajući građevinski i drugi materijal", piše Glas Istre.

foto

Izvršna vijeća, radne organizacije i pojedinci - svi su se udružili u pomoći stradalim mjestima. U pomoć je odmah priskočilo i Skoplje, koje je znalo za takav strah i teškoće. Predsjednik Štaba za obranu od elementarnih nepogoda Stjepan Rajković uputio je tada pismo redakciji Glasa Istre u kojem se zahvalio svim Istrijanima koji pomažu Slavoniji u posljedicama potresa. Redakcija Glasa Istre tada se, u sklopu Društva novinara, također bila priključila humanitarnoj akciji.

"Potres 1964. godine učinio je od šireg područja Slavonije veliko gradilište. Zbog opsega materijalne štete, ali i slabog imovinskog stanja stanovništva, na obnovi pogođenog područja radilo se tijekom nekoliko idućih godina", opisala je tadašnji potres Slađana Josipović Batorek u Zborniku Muzeja Đakovštine 2013. godine.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini