Ugovor o izgradnji komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Bodulovu i spajanju zone na postojeću infrastrukturu, vrijedan 10,2 milijuna kuna, kojim je obuhvaćena gradnja oko 800 metara pristupne ceste i postavljanje novih komunalnih instalacija, potpisan je u srijedu u Rijeci. 

Ugovor su potpisali gradonačelnik Vojko Obersnel, direktor Komunalnog društva Vodovoda i kanalizacije Andrej Marochini i predsjednik uprave GP Krka Josip Purić,

Vrijednost ugovorenih radova na izgradnji komunalne infrastrukture unutar zone je 9,6 milijuna kuna, a spajanja na postojeću infrastrukturu 635 tisuća kuna.

Cjelokupni projekt komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Bodulovu vrijedan je 11,2 milijuna kuna, a za taj je projekt osigurano nepovratno 5,7 milijuna kuna europskog novca preko natječaja Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, a ostatak novca osigurao je Grad Rijeka.

Završetkom izgradnje komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Bodulovu Rijeka će dobiti potpuno opremljenu poduzetničku zonu od 48.975 četvornih metara.

Poduzetnicima će na raspolaganju biti 11 parcela, ukupne površine 22.999 četvornih metara, svaka površine od 1000 do 8558 četvornih metara.

Iz gradske uprave navode da Poduzetnička zona Bodulovo privlači investitore i nove poduzetnike koji će u Rijeci pridonijeti povećanju gospodarske aktivnosti i novom zapošljavanju.

Uz dobre uvjete poslovanja, zona je dobro prometno povezana, a u njoj će se otvoriti i potrebe za dodatnim građevinskim i radovima na održavanju objekata i zelenih površina.

Aktivnosti na realizaciji Poduzetničke zone Bodulova počele su 2003. Grad Rijeka je za otkup zemljišta, pripremu projektne dokumentacije i radove na nasipavanju izdvojio oko osam milijuna kuna, a Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija lani je počelo s uređenjem infrastrukture - vodovodne mreže i odvodnje.

Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je da je termin poduzetnička zona teško primijeniti na nešto što se prostire na oko 23 tisuće četvornih metara, ali Rijeka je, nažalost, reformom lokalne samouprave 1993. svedena na svega 44 četvorna kilometra gustog urbaniziranog područja u kojem je nemoguće pronaći veće površine.

"Nažalost, reformom lokalne samouprave Rijeka je ostala bez svoje prirodne industrijske zone, a to je Industrijska zona Kukuljanovo, koju su planeri zamislili kao industrijsku zonu Rijeke, sa svom potrebnom infrastrukturom i s planom preseljenja najvećeg dijela industrije iz Rijeke na područje Kukuljanova. Osnivači te zone su, uz bivšu Općinu Rijeka, tada bile i velike riječke tvrtke Brodomaterijal, Elektromaterijal, Luka Rijeka i druge", podsjetio je Obersnel.

Kako je rekao, unatoč svim ograničenjima, smatrali su da ipak treba osigurati uvjete za razvoj poduzetničke zone pa makar ona bila i mala.

"Tamo ne možemo računati na neke velike pogone, već bi se na Bodulovu mogle smjestiti manje tvrtke ili tvrtke kojima ne trebaju tako veliki prostori“, zaključio je Obersnel.

Povezane vijesti

• Zemljište bivše koksare darovano Bakru za novu poduzetničku zonu
• Zaprešiću darovano zemljište za izgradnju poduzetničke zone Falečnjak
• Država darovala Zaprešiću zemljište za poduzetničku zonu vrijedno 5,88 milijuna eura