COVID-19

Kako je nastao, kako se sprječava, koje posljedice nosi.. "PANDEMIJA KORONAVIRUSA NAJVEĆE JE IZVORIŠTE DEZINFORMACIJA DOSAD"

| Autor: Glas Istre
(Foto: Pixabay)

(Foto: Pixabay)


Govor mržnje je svugdje oko nas, stoga su u akciji koju su zajednički organizirali Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) brojni mediji  - na dva sata, od 11 do 13 sati, onemogućili objavljivanje komentara ispod tekstova.

Uz jačanje govora mržnje može se primijetiti kako sve glasniji postaju oni koji ili negiraju samo postojanje novog koronavirusa ili šire lažne vijesti i dezinformacije o pandemiji, ili plandemiji kako je zovu, s kojom se svijet bori, piše N1.

Faktograf.hr jedini je hrvatski medij specijaliziran za fact checking, tj. provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru. Njihova urednica komunikacija Ivana Živković kazala nam je kako se "koronavirus širi svijetom zajedno s dezinformacijama o tome kako je nastao, kako se sprječava, koje posljedice nosi i kakav utjecaj ima. U tom smislu, pandemija koronavirusa najveće je izvorište dezinformacija dosad".

Ona dalje ističe kako su do nas, prije samog virusa, stigle netočne tvrdnje o njemu, primjerice, da je patentiran u nekom od laboratorija, te pojašnjava tko najviše profitira od širenja dezinformacija:

"Oni koji na 'skandaloznim' naslovima skupljaju klikove i oglašivače, kao i oni koji se vlastitim dezinformacijskim narativom žele ukrcati na vlak dezinformacija o Covidu-19, poput protivnika cijepljenja."

Živković tako ističe kako su samo od veljače razotkrili gotovo 250 dezinformacija o koronavirusu a s regionalnim fact-checkerima udružili su se u regionalnu mrežu SEE Check.

Zajedno su tako pisali o "dezinformirajućem 'dokumentarcu' Plandemija i njegovom nastavku, koje su pogledali milijuni i koji je poslužio kao snažno pogonsko gorivo za širenje teorija zavjera, kao i o regionalnoj varijanti 'dokumentarca' - dvominutnom titlanom videu "Maske padaju", koji vrvi dezinformacijama o aktualnoj pandemiji, a prikazuje "slovenske liječnike koji otvoreno govore o Covid-19 krizi".

Izmišljanje i širenje dezinformacija, nažalost, traje puno kraće nego njihova provjera", dodaje Živković.

Pitanje koronavirusa ili pandemije kao takve nije samo pitanje zdravstva, javnog zdravstva ili kliničko pitanje, već društveno pitanje kojega treba široko sagledati. Stoga je neodvojivo i od pitanja uvjeta rada u novinarstvu, medijske politike, kao i pitanja javnog zdravstva, znanosti i našeg povjerenja u istu.

Živković tako upozorava na rezultate istraživanja "Journalism and the Pandemic" projekta, koji govore da je pandemija novinarima i novinarkama donijela "egzistencijalnu nesigurnost, povećan broj uvreda i prijetnji, intenzivniji radni tempo, psihološki pritisak uslijed izvještavanja o Covidu-19 te nedostatak podrške" te dodaje da posljedica nije pošteđena ni novinarska scena u Hrvatskoj.

Potvrđuje nam to Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, koja nam je kazala kako su se radni uvjeti novinara promijenili "doslovno od prvog dana pandemije" - od činjenice da novinari u početku nisu imali dovoljno zaštitne opreme do rezanja primanja koje je nastupilo u mjesecima nakon. "Vrlo brzo došlo je do rezanja primanja u nekoliko medijskih kuća, a brojni freelanceri su ostali bez posla", ističe Sever i dodaje kako se novinari suočavaju i s "jačanjem teorija zavjere, širenjem dezinformacija za što se često i njih optužuje".

Ana Vračar, programska koordinatorica za zdravstvo Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), tako ističe kako kruženje neprovjerenih, lažnih informacija ili dezinformacija o zdravlju i zdravstvu "ima veze s povjerenjem kojeg ljudi imaju u zdravstveni sustav i njegove kapacitete da ih zaštiti od različitih bolesti i povezanih životnih situacija, a ujedno je i jako povezano s razinom zdravstvene pismenosti u društvu".

Ako osjećaju da je zdravstveni sustav slab, zdravstvene radnice premorene, a programi podizanja zdravstvene pismenosti praktički u potpunosti izostaju, "mislim da nas ne treba čuditi što su ljudi skloni vjerovati bilo kakvim informacijama koje im nude konkretna rješenja", ističe Vračar i dodaje kako takve infromacije mogu biti itekako štetne, kako po naše zdravlje, ali i općenito u povjerenje u sustav.

Živković nam govori kako su u Faktografu veliku pažnju posvetili upravo "istaknutim i stručnim figurama koje dijele netočne informacije o koronavirusu". Zašto je to važno? "U analizi Reutersovog instituta za studij novinarstva kao jedan od tri temeljna zaključka je navedeno da istaknute javne figure proizvode "samo" 20 posto dezinformacija o koronavirusu, ali takve dezinformacije, koje dolaze s pozicija autoriteta, privlače veliku i široku publiku te imaju velik doseg na društvenim mrežama". govori nam.

Stoga je uloga fact-checkera u najmanju ruku nezavidna, jer ulazi u polemiku "s liječnicima i stručnjacima čije teze nisu ni potvrđene, niti opovrgnute". Sve to dovodio do daljnje polarizacije društva koju je pandemija samo potencirala.

Međutim, pitanje rada i radnih uvjeta u novinarstvu neodvojivo je od pitanja medijske politike i financiranja medija, ali i medijske pismenosti.

Činjenica je da se novinarstvo još nije do kraja oporavilo od gospodarske krize iz 2008. godine, a pitanje je koliko će trajati oporavak od ove, ako do oporavka uopće dođe. Kriza iz 2008. je, navodi Živković, "oslabila kapacitet medija da obavljaju svoju javnu funkciju, a izgledno je da će kriza koja će uslijediti kao posljedica pandemije koronavirusa ponovno "udariti" na novinarstvo."

A koliko je novinarstvo važno podsjeća Sever. "Koliko afera, koliko nepravilnosti i korupcije su otkrili naši kolege. Baš našom akcijom #danemanovinara podsjećamo na to. Novinari su zaista korektiv društva, ali zato ih je lako i ne voljeti. No, naš je posao da služimo javnosti i istini. Jedna od njih je, na žalost, da koronavirus postoji", ističe.

Živković kaže kako ćemo u jednom trenutku morati "odlučiti jesu li nam važni kvalitetni i odgovorni mediji. Ako je odgovor 'da', takve medije vjerojatno ćemo morati poticati javnim novcem jer proizvodnju kvalitetnog sadržaja netko mora platiti. Trenutno smo u situaciji u kojoj je čitateljstvo uglavnom izgubilo naviku plaćanja za medijski sadržaj, a većinu prihoda od oglašivača medijima su preotele velike tehnološke platforme. Financiranje medija vrlo je važno pitanje za godine pred nama", zaključuje.

Dezinformacije imaju stvarne posljedice na živote stvarnih ljudi i to treba ponavljati, a mediji - uz sve svoje nedostatke koji su pak odraz većih društvenih problema i uvjeta - imaju važnu ulogu u društvu, bez obzira na to koliko ih je lako mrziti i prema njima usmjeriti onu slatku osvetu s početka priče.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater