Saborski klubovi, oporbeni i vladajući, dobrim su u srijedu ocijenili planirano okrupnjavanje lokalnih vodovoda, no upitali su se treba li to raditi temeljem samo jednog kriterija - količine isporučene vode, a upozoravaju i na prekratak rok za pripajanja vodovoda.

Dva milijuna metara kubnih isporučene vode godišnje, koliko predviđa zakon, zastupnici ne drže najsretnijim rješenjem. Sada postoje sustavi ispod te količine koji normalno funkcioniraju, ističe Milorad Batinić (HNS), dok Boris Milošević (SDSS) drži da bi ta količina trebala biti manja, odnosno „bliže“ milijunu kubika isporučene vode.

Na tom su tragu i razmišljanja Branka Hrga (HDS) i Slavena Dobrovića (Most). Trebalo bi omogućiti da distributer može biti i onaj tko isporuči ispod dva milijuna kubika, no ne manje od 800 tisuća metara kubnih, kaže Hrg.

Okrupnjavanje je dobro rješenje za mnoge, no bode oči samo jedan kriterij, a to je količina isporučene vode godišnje, dodaje Dobrović.

Zastupnici su to poručili u raspravi o paketu „vodnih zakona“:  o vodama, o vodnim uslugama, o izmjenama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, kojima se kani  okrupniti vodovode, odnosno sadašnjih 200-tinjak 'svesti' na 40-ak, uvesti ekonomsku regulaciju cijene i omogućiti ugradnja pojedinačnih vodomjera i u postojeće zgrade, ne samo novogradnje.

Cijena vode bi mogla i rasti

Vlada te zakone predlaže želeći osigurati ekonomičnost i efikasnost poslovanja javnih isporučitelja vodnih usluga, stvoriti pretpostavke za ujednačavanje cijena, odnosno uspostavu jedinstvene cijene vode na jednom uslužnom području.

Zakone hvali i Alen Prelec (SDP) koji ističe da vode treba zaštiti, svakom građaninu omogućiti dostupnost  vode i što je moguće nižu cijenu, a sva tri zakona, kaže, idu u tom smjeru.

Dio zastupnika upozorava kako bi nakon okrupnjavanja vodovoda, cijena vode ponegdje mogla porasti. Vjerujem da će se na nekim područjima povećati, ali cijena mora biti dostupna i socijalno priuštiva, kaže Milošević. Kod pripajanja će cijene pasti, ali negdje će se i povećati, konkretno kad preuzimatelj ima veću cijenu od postojećeg vodovoda, kaže Marko Vešligaj (SDP).

 Zastupnici su suglasni da je predviđeni rok od 90 dana za pripajanje, prekratak.

 Rok je neizvediv i kratak, kaže Emil Daus (IDS) pa predlaže izmjenu, jer u suprotnom, kaže, opravdana je sumnja u dobre namjere predlagatelja. Prenosi i sumnje da se radi o prvom koraku ka privatizaciji vodnih usluga, pa pita planira li Vlada polako prodati vodne resurse?

 Zakone hvali HDZ, čiji Anđelko Stričak ističe da je voda resurs budućnosti i da treba sve poduzeti da ju se zaštiti. Kao dobar primjer za to spominje investicije u Varaždinskoj županiji gdje se radi sedam aglomeracija čija vrijednost prelazi milijardu kuna.

Povezane vijesti

• Vode i vodovodi su javno dobro i tako treba ostati
• Proširenje vodovodnih ogranaka na Pazinštini
• Bolji pritisak u žminjskim špinama