U povodu 30. obljetnice Ustava RH, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti priredila je u utorak okrugli stol pod nazivom "Ustavne promjene i političke nagodbe - Republika Hrvatska između ustavne demokracije i populizma".  

Na skupu, koji je kao videokonferenciju organiziralo Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU, iznijete su kritičke analize prijelomnih ustavnopravnih i političkih trenutaka razvitka Hrvatske kao ustavnodemokratske republike.

Kao organizator skupa, akademik Arsen Bačić uvodno je rekao da Hrvatska nije više laboratorij ustavnog eksperimentiranja kao u starom režimu od 1945. do 1974.

"Hrvatska je 1990. dobila priliku izgrađivati se kao ustavna demokracija, no, od 1991. do 1995. zbog ratnog stanja zamrznula je vrijednosno pozitivne potencijale konstitucionalizma i proživljavala stanje ustava bez konstitucionalizma. Ipak, od statusa problematične demokracije došla je do statusa polukonsolidirane demokracije, rekao je Bačič.

Iako nikad nije gajila kult konstitucionalizma, Hrvatska bi, istaknuo je, u iduće desetljeće trebala ući s više odvažnosti u obrani svih njegovih načela.

Profesor Branko Smerdel ustvrdio je da bi se Hrvatska trebala vratiti idealima Božićnog ustava i u sadašnjim okolnostima krize demokratskog konstitucionalizma u svijetu, krize Europske unije, te krize izazvane migrantskim valom i pandemijom koronavirusa.

"Popravljanje Ustava, osnivanju druge ili treće hrvatske republike treba pristupiti uzimajući u obzir ograničenja i vrijednost demokratske paradigme kao najbolje što je dosad ponuđeno. Moramo uzeti u obzir i tehnološki razvoj koji nam ukazuje da je možda gotovo s modelom deliberativne demokracije, budući da nam tehnološke mogućnosti nude novi tip ustavnog ustrojstva", rekao je Smerdel.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović govorio je o razvitku hrvatskog ustavnog sudovanja i upozorio da Ustavni sud može skrenuti u politički konformizam svojim aktivizmom, bilo da postane kreator političkih zbivanja ili da ga se optuži da služi kao smokvin list političkih struktura, dok bi se u slučaju njegova samoograničavanja realan život previše udaljio od pravnog sustava.

"Pitanje je gdje je granica u postupanju Ustavnog suda kao medijatora društvenih zbivanja. On sam mora pronaći ravnotežu u kojoj će balansirati", poručio je Šeparović.

Profesorica Sanja Barić održala je izlaganje pod nazivom "Ustav, ali najljepši", istaknuvši da se Ustav često doživljava pejorativno.

"Ne poštujmo Ustav samo ako je najljepši, nego shvaćajmo da je život pod Ustavom najljepši. Sadržaj Ustava mora biti što je ljepši mogući", rekla je Barić te istaknula da uspješan ustavni poredak svakako mora uzeti u obzor potrebu za sigurnošću, instinkte, emocije, težnje za osobnim nagnućima, ali i ostvarenje općeg dobra, odnosno razum.

Na skupu je govorio i bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović koji je predstavio svoj prijedlog ustavnih promjena iz 2014., a koje, po njegovim riječima, možda jednom bude inspiracija za dogradnju Ustava.

Povezane vijesti

• Priča o Antoniji Cenidi je, vrlo vjerojatno, izmišljena
• Istra se po brojnosti događaja može usporediti sa Zagrebom
• Ako na crnca gledaš kao na gorilu, to govori o tvom kretenizmu, a ne o crncu!