"PUSH BACKOVI" NA GRANICI S BiH

Najava suđenja moćnom talijanskom desničaru zbog maltretiranja migranata upozorenje je i hrvatskim političarima. MOŽE LI MINISTAR BOŽINOVIĆ ODGOVARATI KAO MINISTAR SALVINI?

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
(EPA)

Istodobno s tim događajima, iskrcavanje 17 emigranata u Lampedusi što ga je protiv volje talijanske policije i politike provela njemačka kapetanica spasilačkog broda Sea Watch 3 Carola Rackete izazvala je golemu pozornost svjetske javnosti. Popularnu kapetanicu lokalni talijanski sud napokon je oslobodio krivice - ona je samo spašavala žrtve brodoloma i nije joj smetalo što su migranti iz Afrike

Slučaj talijanskog političara Mattea Salvinija, kojem zbog odnosa prema migrantima, prijeti dugogodišnja zatvorska kazna iznova upozorava kako Europska unija još uvijek nema jedinstveni odgovor na pitanje što učiniti s migrantima koji kucaju na njezina vrata. Zemlje koje se nalaze na "prvoj liniji" migrantskog vala - među kojima su svakako Hrvatska i Italija - pod snažnim su povećalom javnosti razvijenih zemalja zapada i sjevera Unije koji u migrantima vide novu radnu snagu, potičući usput humani odnos prema izbjeglicama iako je svakim danom sve jasnije kako je policijska represija prema izbjeglicama odavno zamijenila brigu za ljudska prava stotina tisuća izbjeglica iz Sirije, Irana, Iraka, Afganistana i niza afričkih zemalja.

Salvinijev grijeh

Bivši talijanski ministar unutarnjih poslova Mattteo Salvini pod sudskom je istragom zbog toga što je prošle godine naredio zadržavanje broda obalne straže s migrantima iz Afrike koji su spašeni u vodama Mediterana. Senatski odbor odobrio je istragu protiv popularnog lidera stranke Lega Nord, desničarske partije koja je svoj ulazak u Vladu izborila nesmiljenom kritikom liberalne politike prema migrantima. Istraga bi Salvinija mogla dovesti do suđenja s presudom i kaznom od petnaest godina iza rešetaka.

- Budem li robovao, bit će to za Italiju, poručuje Matteo Salviji svojim biračima i cjelokupnoj javnosti, kako onoj u Italiji, tako i u čitavoj, po migrantskoj politici, podijeljenoj Europskoj uniji. Salvini je prošlog srpnja zabranio iskrcavanje 131 migranta na Siciliji što je talijansko pravosuđe ocijenilo nezakonitim postupkom. Istodobno s tim događajima, iskrcavanje 17 emigranata u Lampedusi što ga je protiv volje talijanske policije i politike provela njemačka kapetanica spasilačkog broda Sea Watch 3 Carola Rackete izazvala je golemu pozornost svjetske javnosti - o tome su pisali od Washington Posta do Asahi Shimbuna. Popularnu kapetanicu lokalni talijanski sud napokon je oslobodio krivice - ona je samo spašavala žrtve brodoloma i nije joj smetalo što su migranti iz Afrike.

Matteo Salvini, kao lider anti-migrantske politike u Italiji, zbog svoje će ksenofobije, kojom je ugrozio ljudske živote, na sud, ali to ne znači kako će ostale europske zemlje što teroriziraju migrante promijeniti svoje ponašanje. Neke od njih, poput Hrvatske ili Mađarske, o tome uopće ne razmišljaju.

Hrvatski premijer Andrej Plenković koji vodi hrvatsko predsjedanje Europskom unijom odmah na početku tog mandata dobio je oštra upozorenja na nehumano postupanje granične policije prema migrantima koji iz Bosne i Hercegovine pokušavaju prijeći ?lijepu našu? da bi se domogli mogućnosti preživljavanja u radno atraktivnim zapadnoeuropskom zemljama.

Packe Plenkoviću

Susjedne EU države Slovenija i Mađarska također ne biraju sredstava kako zaustaviti migrante. Slovenci su se ogradili žilet-žicom koja je deželu pretvorila u moderni logor s umanjenim ljudskim pravima, dok su Mađari izgradili svoju verziju žičane ograde kakva se i danas nalazi na granici Sjeverne i Južne Koreje.

Na sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, gdje je Andrej Plenković predstavljao prioritete predsjedanja, hrvatska je politika izložena žestokim kritikama zbog odnosa prema migrantima. Izrekli su ih predstavnici europske ljevice i Zelenih, europarlamentarci koji su proveli dane na terenu kako bi ustvrdili koliko su opravdane kritike što ih organizacije za zaštitu ljudskih prava upućuju službenom Zagrebu zbog odnosa prema migrantima.

Malin Bjork, švedska eurozastupnica iz skupine ujedinjene europske ljevice, naglasila se u polemici s Plenkovićem kako je osobno vidjela ?ugrize pasa? i ozljede koje su migranti dobili na bosansko-hrvatskoj granici.

- U Sloveniji, u Zagrebu i u Bosni razgovarala sam s puno izbjeglica i apsolutno svi su svjedočili o brutalnosti hrvatske pogranične policije. Smatram da nema sumnje da su ta svjedočenja istinita. Vidjela sam ljude s ranama od ugriza policijskih pasa, ranama od elektrošokera koje izgledaju strašno, masnicama od premlaćivanja... Čula sam svjedočenja o tome kako su morali hodati kroz šumu polugoli nakon što su im oduzete osobne stvari koje su nosili, vreće za spavanje, mobiteli, torbe, ali i odjeća i cipele, vjerojatno kako bi im bilo teže pokušati se vratiti. Nisu dobili nikakve papire, o tome ne postoji nikakav pisani trag. Jedan mi je čovjek ispričao kako je bio u grupi od 18 muškaraca koje su prisilili da stoji u hladnoj vodi do prsa 30 minuta, nakon čega su poslani natrag u BiH. To je brutalnost koja je zapravo mučenje, objasnila je Šveđanka u informativnom programu Deutsche Wellea.

Bjork je dodala i kako to nije samo problem Hrvatske: ?Da, ovo nije samo problem Hrvatske, to je problem Europske unije. Krši se pravo EU-a, međunarodni zakoni i to pokazuje nesposobnost Europske unije da nađe rješenje po kojem ne bi samo zemlje na granicama snosile odgovornost za ljude koji pristižu. Umjesto da se ponaša kao brutalni vratar na ulazu u Europu, Hrvatska bi trebala iskoristiti predsjedanje Unijom i zatražiti da se o tom problemu razgovara tijekom njenog predsjedanja, da zatraži od Europe da se pronađe zajedničko rješenje. Europa mora ispuniti svoje obaveze. Umjesto toga, Hrvatska brutalnim postupcima drži ljude podalje. Premijer Plenković je to i rekao, da Hrvatska neće postati hotspot za migrante".

Dvolična Europa

Nizozemska eurozastupnica Tinele Strik, prošlogodišnja izvjestiteljica za probleme izbjeglica, tvrdi kako se Hrvatska ponaša ekstremno u odnosu prema migrantima: "Više je zemalja s vanjskim granicama i izvan Schengenske zone koje žele spriječiti azilante da podnesu zahtjev za azilom. Možda je to zato što po sporazumu iz Dublina zemlja u kojoj se podnese zahtjev postaje odgovorna za tog tražitelja azila. Ali, sve je više postupanja granične policije u kojoj se ljude uhićuje i bez ikakvog formalnog postupka vraća na teritorij susjedne države. U mnogim je zemljama to popraćeno nasiljem, no hrvatski je slučaj ekstreman."

Ona se poziva i na izvještaje pučke pravobraniteljice Lore Vidović: "Hrvatska pravobraniteljica je prikupila više od stotinusvjedočanstava postupaka policije koje je poslala Ministarstvu, no vrlo je nezadovoljna jer je Ministarstvo sve jednostavno zanijekalo. To je i moje iskustvo: oni samo tvrde da se to ne događa i točka. Priznaju da se gdje god dogodi greška u postupanju, no kada razgovarate s organizacijama na terenu, vidite da postoji strukturno nasilje. Hrvatska pravobraniteljica tvrdi da je sve u izvještajima točno te da je još i gore."

- Očito je da je Europska unija dvolična. Dijelovi europskog političkog spektra opsjednuti su time da se granice zatvore. Ne tek zaštite, već zatvore. Te političke snage ne žele funkcionirajući sustav davanja azila, žele da netko, nije ih briga je li to Erdogan ili Hrvatska, drži te ljude podalje: oružjem, psima, mučenjem. Ali, to nije Europa koju želimo graditi. Mislim da ni Hrvatska ne želi igrati tu ulogu, izjavila je Malin Bjork.

Dok eurozastupnice prozivaju Europsku uniju i Hrvatsku za "dvoličnost", hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tvrde kako se na našim granicama igra prema pravilima. Medijski napisi objavljeni proteklih mjeseci potvrđuju kako je na granici prema Bosni i Hercegovini, ali i onoj prema Srbiji, sve više problema i sukoba s migrantima. Veliki skandal otkrila je sredinom svibnja 2019. švicarska televizija SFR koja je objavila snimke pretučenih migranata.

"Hrvatska preko zelene granice progoni migrante u BiH što predstavlja kršenje europskog i međunarodnog prava. Novinari emisije Rundschau su u dva dana dokumentirali četiri takozvana 'push back' slučaja, u kojima je hrvatska policija protjerala najmanje 70 migranata s državnog teritorija. Većina tih migranata je iz Afganistana, Pakistana i Alžira," objavila je SFR.

U kolovozu 2019. godine je MUP demantirao nasilje prema 18 migranata koji su na području Buhače kod Karlovca "vraćeni" na teritorij BiH. U rujnu su demantirane tvrdnje srbijanskog MUP-a kako je na području Hrvatske strujom mučen 16-godišnji migrant iz Afganistana.

U studenome 2019. hrvatska policija priznala je "propucavanje" migranta kod Mrkoplja s objašnjenjem kako se policajac "poskliznuo" te je oružje samo opalilo. Mediji su objavili statistike iz zajedničke baze podataka svih zabilježenih svjedočanstava migranata koji su protjerani iz Hrvatske. Oni pokazuju da je u 19 posto slučajeva došlo do upotrebe oružja ili prijetnje oružjem, što je uključivalo odnošenje prema 1.279 migranata. Samo u ovoj godini protjerivanja 770 ljudi iz Hrvatske uključivala su uporabu ili prijetnju oružjem. Od 54 grupna slučaja: u 31 grupnom slučaju prijavljeno je da su policajci ispaljivali pucnjeve; u 33 grupna slučaja oružje je korišteno kako bi se zaprijetilo ispitanicima. U listopadu ove godine, 17 posto zabilježenih slučajeva protjerivanja iz Hrvatske odnosilo se na prijetnju ili pucanje iz vatrenog oružja od strane policije. Ti slučajevi uključivali su ukupno 285 migranata.

Optužbe zbog hrvatskog postupanja prema migrantima nisu, naravno, započele hrvatskim predsjedanjem Europskom unijom, ali će se ta okolnost svakako iskoristiti za ukazivanje na migrantski problem. Još je u svom izvještaju za 2018. godinu organizacija Amnesty International opisala stanje na granici.

Mogli smo i bolje

"Kako bi stigli u Sloveniju i Italiju, gdje počinje šengenski sustav slobode kretanja, migranti moraju proći kroz guste hrvatske šume, preko brzih rijeka te na nekim mjestima i preko aktivnih minskih polja", stoji u priopćenju organizacije koja navodi kako se u prvih 10 mjeseci prošle godine (2018.) najmanje 12 ljudi utopilo na području zapadnog Balkana, većinom pri prelasku slovensko-hrvatske granice. Deseci drugih poginuli su na druge načine. Sve češće optužbe o nasilnim zaustavljanjima migranata na granicama primorale su hrvatske vlasti da obeshrabruju javni nadzor nad njihovom migrantskom politikom. Organizacije koje rade na pravima izbjeglica i migranata postale su meta vlasti," tvrdi Amnesty International.

Opozicijski političari u Hrvatskoj, prije svega oni iz redova SDP-a, učestalo podsjećaju kako je za "njihove vlasti", odnosno u mandatu premijera Zorana Milanovića kroz Hrvatsku prošlo preko pola milijuna migranata. Praksa tadašnje vlasti bila je da se oni vlakovima žurno prebacuju prema Sloveniji i Mađarskoj te da se njihov boravak u Hrvatskoj ne bilježi zbog toga jer bi u tom slučaju, prema Dublinskom sporazumu, mogli tražiti azil u Hrvatskoj.Situacija se danas promijenila, na štetu migranata koji će teško "preskočiti" žilet žice i logorske ograde, ali i na štetu Hrvatske kojoj se sve glasnije, jasnije i argumentiranije prigovora zbog kršenja osnovnih ljudskih prava na njezinim granicama prema Bosni i Hercegovini.

Primjer moćnog talijanskog političara Mattea Salvinija koji se svoju zemlju i Europskoj uniji - prema svom shvaćanju politike - branio od migranata - pokazuje kako je od kršenja ljudskih prava do pravosudne odgovornosti tek jedan korak. Za neke zemlje, poput Hrvatske, bio bi to jako veliki korak, važan za čitavo društvo i pitanje njegove čovječnosti, pa na koncu, nije nemoguće da se dogodi.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater