INTERVJU: MARTIN-TINO ČASL

Međunarodna britanska škola u Zagrebu jedna je od najboljih u Europi

| Autor: Jurica Körbler
Martin-Tino Časl

Martin-Tino Časl


U lanjskoj godini u kojoj baš i nije bilo dobrih vijesti jedna ipak ide u tu kategoriju, a ta je da je zagrebačka škola dobila počasno mjesto u prestižnoj britanskoj publikaciji "300 godina vodstva i inovacija". U dva toma te knjige detaljno je analizirana povijest Britanije i njihovih vođa te najveća dostignuća na području znanosti, kulture i obrazovanja, a hrvatska obitelj Časl dobila je prostor u tekstu "Hrvatska teorija". Istaknut je značajan doprinos procesu obrazovanja u Britanskoj međunarodnoj školi u Zagrebu, kao i svemu što su dr. Martin-Tino Časl, njegova supruga Zdenka i sin Tino-Sven Časl učinili proteklih godina provodeći između ostalog i program sveučilišta Cambridge.

U razgovoru za Glas Istre dr. Martin-Tino Časl kaže da je zagrebačka škola jedina od svih izvan Velike Britanije dobila tako zapaženo mjesto u toj publikaciji koja je predstavljena u Londonu u povijesnom okruženju klaustra Westminsterske opatije, uz prisustvo 700 gostiju iz cijeloga svijeta.

- Prije nekoliko godina u povodu 800. godišnjice Cambridgea izašla je monografija "Innovation 800" u kojoj su predstavljeni najslavniji umovi povezani s tim sjajnim sveučilištem. Smatra se da je čak 80 posto svekolikog znanja kojim raspolažemo na neki način povezano s Cambridgeom, bilo da je nastalo na sveučilištu ili su ga kasnije stvorili njihovi studenti, nastavnici, istraživači i suradnici. Jedna je stranica u toj monografiji posvećena mom radu, a škola u Hrvatskoj je jedna od samo osam inovativnih škola iz cijelog svijeta predstavljenih u toj monografiji.

- Nije to bila jedina prilika da se istakne zagrebačka škola?

- U lipnju 2019. godine slavilo se 70 godina Zajednice naroda (The Commonwealth of Nations) pa je izdana monografija "The Commonwealth at 70: From Westminster to the World". Tu su na dvije stranice predstavljene moje škole, te moji uspjesi u obrazovanju, znanosti i sportu. Tako je klub STK Dr. Časl jedini hrvatski ženski klub koji je osvojio europsku Ligu prvaka u stolnom tenisu. I tu smo jedna od samo 15 škola iz cijelog svijeta i jedna od samo dvije izvan Commonwealtha.

- Ipak, prostor u ovoj posljednjoj publikaciji posebno je vrijedan i zanimljiv.

- Na predstavljanju monografije "300 Years of Leadership and Innovation" bili su zastupnici britanskog parlamenta i brojni visoki gosti. Predstavljanje knjige organizirano je kako bi se poklopilo s 300. godišnjicom imenovanja prvog britanskog premijera Roberta Walpolea 1721., te u godini 95. rođendana Njezina Veličanstva Kraljice. Knjiga slavi vodstvo kroz cijeli spektar britanskog društva: od parlamenta i krune do predvodnika industrije i onih koji pomiču granice inovacijama. Knjigu su predstavili urednici Gordon Marsden, MP, predsjednik zaklade ''The History of Parliament Trust", kraljevski biograf Robert Jobson i Stephen van der Merwe iz St. James Housea. Slaveći najbolje od britanskog vodstva, "300 godina vodstva i inovacija" sadrži stručno napisane članke o onima koji su oblikovali britansko društvo, prošlost i sadašnjost: od Walpolea do Cromwella, od Churcilla do Blaira, kraljice i princa Charlesa do predvodnika industrije i inovacija. Među ostalim predvodnicima industrije i inovacija nalazi se i stranica u poglavlju "Obrazovanje i kreativni umovi" posvećena mojoj obitelji i meni.

- Vaša je škola ove godine uvrštena i među najbolje britanske škole u Europi.

- Neovisno o tim priznanjima iz Ujedinjenog Kraljevstva, ove smo godine uvršteni i na popis najboljih britanskih međunarodnih škola u Europi, na visoko drugo mjesto. Cijeli broj časopisa The Excelligent Magazine, vodećeg svjetskog časopisa na području obrazovanja, posvećen je najboljim britanskim školama u Europi. Mojoj British International School of Zagreb (BISZ) posvećene su dvije stranice, a primili smo i certifikat da smo izabrani na listi najboljih britanskih škola u Europi 2021.

- Dugi niz godina vodite privatne škole u Zagrebu, sada i međunarodnu koja radi po Cambridge programima. Europa prepoznaje i nagrađuje taj rad, je li tako i u Hrvatskoj?

- Osnivač sam i ravnatelj najstarije privatne osnovne škole u Hrvatskoj, OŠ Kreativan razvoj, koja ima i svoj vrtić, a kao logičan nastavak obrazovanja osnovao sam i Privatnu gimnaziju Dr. Časl. Prije devet godina krenula je i moja međunarodna škola BISZ. I to je sve prepoznato i hvaljeno vani. Kod nas i ne baš. No, većina je dobrih promjena u hrvatskom školstvu u proteklih 27 godina preuzeta od nas - školske uniforme, cjelodnevna nastava, svakodnevno učenje engleskog jezika od prvog razreda, drugi i treći strani jezik već od drugog razreda. I univerzalna sportska škola je naš izum koji je kasnije netko predstavio kao svoj.

- Koliko se britanski model školovanja razlikuje od hrvatskog, koje su prednosti?

- Kod Britanaca se u prvi razred kreće s navršenih pet godina života, prva dva u srednjoj školi su obvezni pa se onda piše IGCSE ispit kojima se dokazuje završnost obveznog obrazovanja, nešto poput naše državne mature. Oni koji nisu materijal za fakultet idu raditi, a oni koji žele nastaviti studirati upisuju još dvije godine. Svake godine je vanjska provjera kvalitete. Pišu se Cambridge Assessment International Education (CAIE) ispiti i dobivaju njihovi certifikati s ocjenama položenih ispita. To je sjajna stvar jer cijeli svijet piše iste ispite u isto vrijeme i ocjene su po istim kriterijima svima u svijetu. Ne postoji mogućnost lažnih odlikaša kao u Hrvatskoj.

- Kod nas se stalno govori o reformama obrazovanja, ali bitnijih pomaka nema. Koristi li se iskustvo škola koje su međunarodno priznate i cijenjene, kao što je vaša?

- Uvijek se vani uspoređuju s najboljima. Tako bi trebalo biti i kod nas, koristiti znanje i iskustvo onih koji su dokazano uspješni.

- Što biste predložili da hrvatsko školstvo dosegne europske standarde?

- Trebalo bi dati više pozornosti i povjerenja ravnateljima, pedagozima i nastavnicima, te naročito STEM području. Tehnološka dostignuća posljednjih godina omogućuju nam ono što prije nije bilo moguće i to treba koristiti što više.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter