ENERGETSKI STRUČNJAK MLADEN PEJNOVIĆ
LNG terminal na Krku jamči veću sigurnost opskrbe plinom: PLIN ZA KUĆANSTVA DUPLO JE JEFTINIJI NEGO U SUSJEDSTVU I NEĆE POSKUPJETI
(M. GRACIN)
Gostujući u emisiji EnergyPress na N1 televiziji, energetski konzultant Mladen Pejnović upozorio je na važnost izgradnje LNG terminala na Krku, te je pojasnio kako cijene plina za kućanstva neće porasti u ovoj ogrijevnoj sezoni. Pejnović je iznio mišljenje kako je projekt izgradnje LNG terminala dio europske energetske strategije koja znači diverzifikaciju izvora energije i odmak od ovisnosti o ruskom plinu.
Kazao je kako pritisak SAD-a na Njemačku i dobar dio Europe glede ovisnosti o ruskom plinu nije bez razloga, rekavši kako očekuje u dužem roku izgradnju sustava LNG terminala u Europi i pojeftinjenje američkog i katarskog LNG-a. U srednjem roku Europa ne može bez ruskog plina, rekao je Pejnović te dodao kako se ne treba bojati europske nekonkurentnosti prilikom postupnog prelaska na skuplji plin iz LNG-a, jer ako svi počnu prelaziti na njega, svi će biti u istoj startnoj poziciji.
"Europa je uvijek bila energetski ovisna. Najprije je to bio ugljen, pa nafta, a zatim plin koji ima, kad je riječ o ruskom plinu, jeftin transport. Američki plin je dvadesetak posto skuplji, ali potrebna je diverzifkacija i konkurencija tržišta”, napomenuo je Mladen Pejnović.
Potvrdio je kako je krčki LNG terminal za sada neisplativ, ali potreban.
"LNG terminal na Krku je neisplativ kako se to sada računa. Ali, taj LNG terminal dio je ukupnih europskih projekata iza kojih je stala EU politika u trenucima kada mi nismo mogli završiti taj projekt. Europa je dala dozvolu da se ide na manji terminal, s 10 na 2,6 milijardi kubičnih metara, te su odobrili oko sto milijuna eura subvencija koje smo primili. Cijeli projekt je smanjen, a sada treba sada izračunati da se stvar isplati," objasnio je Pejnović i dodao: "Rezultati su gospodarski, politički i geopolitički i oni čine politiku za koju se opredijelila Europa. To nije samo američki projekt, tu su Katar i Alžir i treba se 'razigrati' kako bi Europa dobila najpovoljniji plin. Dugoročno, treba igrati komercijalnu igru da bi Europa prošla što jeftinije. Postoje tri osnovna principa europske energetske politike – da su energenti čisti, dostupni i jeftini. Od toga me bi trebalo odustajati bez obzira na političke pritiske koji, ipak, nisu ekonomija."
Pohvalio je nastojanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović oko pronalaska tržišta za LNG u Inicijativi triju mora, te je naglasio kako Hrvatskoj treba taj terminal i zbog toga što će Hrvatska postati čvorište za diverzifikaciju dobavnih pravaca. To će puno značiti za energetsku sigurnost u ovom dijelu Europe, ali i u nas.
Što se tiče cijene plina u Hrvatskoj, ona prije svega proizlazi iz socijalnih potreba, smatra Pejnović.
"Znamo da su cijene plina za građanstvo tržišno regulirane, dok za industriju nije. Hrvatski potrošači imaju najniže cijene plina u EU, s time da je u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj na sličnoj ili malo nižoj cijeni. Plin je u Sloveniji dvostruko skuplji, a u Italiji je cijena kubika plina sedam kuna. Dugoročno, situacija je neodrživa, ali je socijalno uslovljena. Ne treba očekivati poskupljenje samo iz tržišnih razloga jer su korisnici plina brojni, a troškovi plina u kućnom proračunu su značajni", kaže Mladen Pejnović.
"Ne može se očekivati da umirovljenici i ljudi s primanjima ispod prosjeka, kakvih je sedamdeset posto, iz kućnih proračuna plaćaju veću cijenu plina. Ako je ona regulirana, porast cijene mogao bi ići do porasta srednje mirovine i do porasta prosječne ili čak minimalne plaće. Bez tih korekcija nije moguće povećati cijenu plina jer bi došlo do socijalnih poremećaja", napomenuo je energetski stručnjak u emisiji EnergyPressa.
Pejnović je istaknuo kako je Hrvatskoj, u smislu europskog energetskog paketa, potrebno provesti digitalizaciju energetskog i komunalnog sektora, koji je prema potrošaču iznimno zastario. Takav poduhvat mogao bi zaustaviti odljev najboljih inženjera iz zemlje, jer bi ih svaka jedinica lokalne uprave morala zapošljavati radi provođenja takvog projekta.
Zaključio je kako polako ulazimo u razdoblje kraja ere ugljikovodika i prelazimo u eru obnovljivih izvora. Do situacije u kojoj ćemo moći akumulirati energiju iz obnovljivih izvora tako da ne gubimo veliki postotak te energije, potreban je prijelazni energent. To je plin, rekao je Pejnović. (D. GRAKALIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
