ZAGREB

Istraživanje: 20 posto srednjoškolaca izloženo seksualnom nasilju na internetu

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Čak 20 posto srednjoškolaca u posljednjih je godinu dana svjedočilo ili pretrpjelo seksualno zlostavljanje na internetu, a gotovo polovica je svjedočila da njihovi vršnjaci dijele seksualne sadržaje na chatu, profilu ili forumu, pokazuju rezultati DeShame istraživanja.  

Istraživanje je pokazalo da djeca i mladi primaju i šalju seksualne sadržaje (sekstanje) i od poznatih i od nepoznatih osoba. Gotovo 40 posto mladih primilo je sadržaj seksualne tematike, oko 10 posto učenika šalje vlastite seksualne sadržaje, a dio to čini na nagovor druge osobe, zbog ucjene ili prijetnje.

Sekstanje, seksualno uznemiravanje i nasilje, postali su sastavni dio života velikog broja mladih u Hrvatskoj, rekla je Lucija Vejmelka, voditeljica istraživanja i profesorica na Studijskom centru socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Seksualna ponašanja i dalje tabu

Seksualna ponašanja i dalje su tabu pa se djeca i mladi ne obraćaju odraslima kada imaju problem s time, dok izloženost seksualnom nasilju ostavlja kratkoročne i dugoročne posljedice na žrtvu. Visoka izloženost nasilju prividno normalizira takvo ponašanje, čime se povećava vršnjački pritisak i otežava intervencija, upozorila je Vejmelka. 

Mladi su najčešće izloženi omalovažavajućim izrazima i opisima, seksualnim šalama i lajkanju šala i komentara seksualnog sadržaja o nekom drugom. 

Povremeno svjedoče dijeljenju fotografija seksualnog sadržaja osoba njihovih godina, pokretanju stranica ili grupa na društvenim mrežama za tračeve ili seksualizirani sadržaj, kao i dijeljenju fotografija ili videozapisa seksualnog odnosa nekoga koga poznaju, o čemu je govorilo njih 20 posto. 

Djevojke češće doživljavaju seksualno uznemiravanje, a mladi općenito najčešće doživljavaju širenje tračeva ili laži o vlastitom seksualnom ponašanju.

Izloženi su slanju golih, polugolih ili neprimjerenih fotografija i seksualnim komentarima na vlastite fotografije, dok ih pet posto doživi da se njihove neprimjerene fotografije dijele s drugim osobama bez dopuštenja. 

U istom postotku doživjeli su ucjenjivanje svojim fotografijama ili da su fotografije izmijenjene tako da predstavljaju seksualni sadržaj. Otprilike u razredu od 20 učenika jedno dijete će doživjeti takvo ponašanje. 

Istraživanje je također pokazalo da mladi često osjećaju potrebu za slanjem fotografija i neprimjerenih sadržaja u vezi, što pokazuje kompleksnost njihovih života i problema.

Ako dožive seksualno uznemiravanje na internetu, više od polovice ih bira strategiju ignoriranja, blokiranja uključenih osoba i okretanja vršnjačkoj podršci, dok su odrasli tu vrlo rijetko uključeni.

Kao razloge zašto ne prijavljuju uznemiravanje navode neugodu, želju da to riješe sami i brigu da ne budu okrivljeni oni. Ne bi to prijavili nastavniku jer ih brine reakcija škole, mogućnost pogoršanja problema i strah da će nastavnici misliti da pretjeruju i dramatiziraju. 

Vejmelka ističe kako visoke prevalencije nasilja ukazuju da se problem ne može riješiti samo detektiranjem pojedinih počinitelja, već sustavnim intervencijama u različitim sustavima od najranije dobi. Škole i ustanove trebaju aktivni angažman, resurse za prevenciju, podršku i edukaciju.

Srednjoškolci ne razumiju da je to kazneno djelo

Iako je sekstanje u romantičnoj vezi između dvoje djece od 14 godina ili mladih osoba legalno, dijeljenje fotografija seksualno eksplicitnog sadržaja drugima kažnjivo je djelo, odnosno riječ je o distribuciji dječje pornografije, upozorio je Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i voditelj Centra za sigurniji internet. 

"Istraživanje pokazuje kako srednjoškolci ne razumiju da je dijeljenje takvog sadržaja ozbiljno kazneno djelo, da su kod takvih slučajeva kazneno odgovorni i da zaista trebaju razmisliti o tome što čine ne samo sebi, nego i žrtvi", istaknuo je.

Policija vodi evidenciju takvih kaznenih djela, samo lani utvrđena su 222 slučaja kaznenog djela iskorištavanja djece za pornografiju. Riječ je o počiniteljima, a pitanje je koliko je bilo žrtava.  

Takve se informacije ne objavljuju kada je počinitelj maloljetnik, zato se i radi na podizanju svijesti kod srednjoškolaca kako takve stvari ne bi radili, kaže Ramljak.

Istraživanje je proveo CSI, uz podršku A1 Hrvatska, sudjelovalo je 2016 učenika prvih i trećih razreda srednjih škola iz cijele Hrvatske. 

Rezultati su predstavljeni u sklopu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, a istraživanje je provedeno i u Danskoj, Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter