Ilustracija (Cropix)
Hrvatska je u zadnjih 30 godina, u razdoblju od osamostaljenja, izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021., po prvim podacima popisa koje je danas objavio DZS, taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.
To znači da je Hrvatska u trideset godina samostalnosti izgubila 18,7 posto stanovništva.
U 2001. godini bilo je 4.437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4.284.889. stanovnika, pokazuje DZS-ov pregled popisa stanovništva.
U desetljećima prije 1991. broj stanovnika je rastao, 1981. godine je u Hrvatskoj bilo 4.601.469 stanovnika, a 1971. godine 4.426.221.
Od popisa stanovništva 1948.godine, kada ih je bilo 3.779.858, Hrvatska nije zabilježila ovoliko nizak broj stanovnika.
Potpuna demografska propast dovela je do toga da samo tri grada u Hrvatskoj imaju više od 100.000 stanovnika. To su Zagreb, Split i Rijeka. Četvrti najveći grad, Osijek, po novom popisu stanovništva, ima tek 96.848 stanovnika.
U Hrvatskoj je danas samo osam gradova s više od 50.000 stanovnika. U 10 godina je pad skoro 10%
Broj kućanstava smanjen je za 5,31 posto, odnosno za 80.615 kućanstava, dok se broj stambenih jedinica povećao za 4,61 posto, odnosno za 103.534 stambene jedinice.
Vidljiv je pad stanovnika u svim županijama. Najmanji je u Gradu Zagrebu (2,54 posto, odnosno 20.073 stanovnika), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,47 posto, 6706 stanovnika) te u Zadarskoj županiji (5,69 posto, 9677 stanovnika).
Smanjenje broja stanovnika posljedica je prirodnog kretanja i migracija stanovništva.
U razdoblju od 2011. do 2020. godine prirodni prirast, odnosno razlika između rođenih i umrlih je -141.707 stanovnika, a ako se tome dodaju privremeni podaci za 2021., prirodni prirast je -164.641 stanovnik.
Migracijski saldo od 2011. do 2020. iznosi -111.922 stanovnika.