Krešimir Čokolić novi je predsjednik Hrvatskih novinara i publicista (HNiP), a za tajnicu je izabrana Smiljana Škugor-Hrnčević, izvijestio je u ponedjeljak HNiP.  

Oboje su birani na četverogodišnji mandat između dva kandidata na Drugoj redovitoj izbornoj skupštini, u četvrtak 21. studenog. 

Povjesničar Krešimir Čokolić radi kao urednik  u Odjelu dokumentarne produkcije HRT-a. Urednik je brojnih emisija na televiziji i radiju, poput „Crveno i crno hr“., ili „Tribina trećeg programa“. Bio je i v.d. glavnog urednika Trećeg programa HTV-a.  Redatelj je brojnih dokumentarnih filmova i serijala kao što su: „Hrvatska u Prvom svjetskom ratu“  i „Zločini komunizma u Hrvatskoj“.

Politologinja Smiljana Škugor-Hrnčević je dugogodišnja novinarka, bila je urednica i ravnateljica Hine, radila u Ministarstvu hrvatskih branitelja, Hrvatskoj liječničkoj komori kao glasnogovornica i novinarka, a trenutno radi na PR poslovima vezanim za projekte koji se financiraju novcem Europske unije.

Na skupštini je za predsjednika Etičkoga povjerenstva izabran novinar Mislav Miholek.

Pridonijeti boljem položaju novinarske i publicističke profesije

U zajedničkom programu kojega su predstavili članovima Čokolić i Škugor-Hrnčević u fokus svoga mandata postavili su cilj da HNiP postane stožer okupljanja vrijednih ljudi koji svojim radom i profesionalnošću pridonose boljem položaju novinarske i publicističke profesije u svojim radnim sredinama te time boljitku hrvatskog društva i Domovine u cjelini, stoji u priopćenju.

Cilj im je, ističu, da putem HNiP-a, postanu čimbenik moderiranja zakonske regulative i odnosa u branši. Novinarstvo, kažu, može i mora postati jamac ostvarivanja prava hrvatskih građana na javno profesionalno i pošteno informiranje lišeno novinarskog i medijskog aktivizma u interesu samo određenih manjih, ali glasnih i prodornih te ideološki usmjerenih skupina kojima su njihove istine jedine moguće i kao takve godinama pritišću hrvatsko društvo.

U svakodnevnom će im fokusu, kažu biti, poboljšanje kvalitete novinarstva.

Glavni pokretač nam je želja za uspostavom civilizacijske nulte točke u Hrvatskoj, a ona je definirana rezolucijama vijeća Europe, o osudi svih totalitarnih režima dvadesetog stoljeća te najnovije od 19. rujna 2019. „Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe“, ističu u priopćenju.

Imperativ nam je izgraditi platformu koja će nama i svim našim članovima, postojećim i budućim, omogućiti promicanje načela, vrijednosti i način rada utkanih u hrvatski Ustav i brojne međunarodne dokumente.