INTERVJU

GORANKO FIŽULIĆ: Želimo li mi stvarno dolazak turista ako znamo da POLOVICA ZARAŽENIH NEMA NIKAKVE SIMPTOME

| Autor: Zoran ANGELESKI
(D. KOVAČEVIĆ)

Upravo svjedočimo tragediji u Americi gdje ljudi stoje u redu da dobiju hranu. Tamo nema štednje ni kod donje srednje klase. Kad izostane jedna plaća, više nemate ništa * Nećemo se mi od korona pandemije oporaviti preko noći, kao, bit ćemo korona free država. I naši gosti su ostali bez posla, bez plaće. To koliko ćemo mi stradati bit će neusporedivo više nego zemlje kojima turizam nije primarna djelatnost

  

Goranko Fižulić u svojoj dugoj poduzetničkoj karijeri iza sebe ima veliki uspon i velik pad tvrtke Magma. Kao jedan od 17 utemeljitelja HSLS-a 1989., godinama je bio istaknuti političar, saborski zastupnik u par mandata, ministar gospodarstva u Račanovoj Vladi od 2000. do 2002. godine. Danas je na drugoj, 'novinarskoj strani' kao kolumnist Telegrama i čest gost analitičar na televiziji N1. Zanimljiv, potkovan iskustvom, pripremljen i s kritičkim stavom, svojim medijskim istupima nikog ne ostavlja ravnodušnim, posebno otkad je svijetom i u nas zavladao koronavirus.

- Nakon što sam kao odličan đak zagrebačke gimnazije oslobođen mature, roditelji su mi 1975. zabranili da upišem fakultet novinarstva, prava, političkih znanosti, sociologije i svih društvenih predmeta.

- Otišli ste na građevinu?

- Da, mogao sam otići na bilo koji tehnički fakultet ili medicinu. Bio sam političan u gimnaziji, ali za tadašnja vremena "na krivoj strani". Zbog toga su moji roditelji smatrali da je preopasno studirati društvene znanosti jer bih na neki način mogao zaglaviti. 'Pa ajde neka bude inženjer ili liječnik, imat će kruh i bit će sve u redu'. Nakon što sam uredno i na vrijeme završio fakultet, bio sam privatnik od 1985. do 1990. i za tadašnja vremena prilično velik privatnik. Kad smo 2000. sa SDP-om pobijedili na izborima, bilo je logično da se okušam i u izvršnoj vlasti. Dvije godine sam bio ministar gospodarstva: došlo je do raskola u HSLS -u, u kojem sam opet bio "na pogrešnoj strani". Tada se HSLS raskolio i nikad se od toga nije opravio; danas je minorna stranka. Magma je počela djelovati 1989. a završila 2012.; trajala je 23 godine. U zlatnim vremenima prije krize 2008. imala je tržišnu vrijednost od 260 milijuna eura, da bi onda u iduće četiri godine pala gotovo na ništa.

- Zašto?

- Magma je bila jedna od tipičnih žrtava financijske krize 2009. i 2010. godine, jer se u diskrecijskoj potrošnji potpuno urušila, što sada čeka mnoge tvrtke u Hrvatskoj i svijetu u ovoj korona krizi. Također, kriza nas je tada zatekla u velikom investicijskom zamahu. Osim u Hrvatskoj, otvarali smo nove trgovine u Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji i BiH, i svaka od tih zemalja nas je vukla dolje. Nažalost, predstečajne nagodbe došle su tek 2012. i mi smo u tu cijelu priču dočekali u stanju kliničke smrti.

Jesmo li bili spremni?

- Sudeći prema recentnim anketama javnog mnijenja, Vladino dosadašnje kormilarenje korona krizom građani ocjenjuju dominanto pozitivnim. Što zamjerate Vladi?

- Europa i Amerika imali su mjesec dana za pripremu svoje obrane od širenja zaraze koronavirusom. Govorimo o cijeloj veljači, Nisu učinili ništa. U tu skupinu spada i Hrvatska. Dok je to predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen priznala,   rekavši: "Mi smo podcijenili krizu", Hrvatska nije ništa rekla. Od Trumpa ne možete očekivati da kaže išta normalno. Pripremiti se znači na vrijeme donijeti procedure i stroge protokole za zdravstvene sustave i za sustav skrbi o starijim i nemoćnima, nabaviti odgovarajuću zaštitnu opremu za prvu liniju obrane, dakle za sve one koji rade u ta dva sustava, osposobiti ljude i onda krenuti u kampanju zaštite takozvane opće populacije. Ništa od toga nije učinjeno! Najbolje svjedočanstvo tome jest to što je koncem siječnja premijer Plenković kazao da ministar zdravstva Milan Kujundžić nije dovoljno fokusira na borbu protiv epidemije i da mora otići. No, mjesec dana kasnije njegov nasljednik Vili Beroš kaže, citiram: "Ovo nije bolest koja predstavlja značajnu ugrozu, ovo je bolest na nivou obične gripe". To je rekao 26. veljače, kad u Italiji već imamo desetkovanje njihovih staračkih domova i kad je u svijetu već bilo 80 tisuća zaraženih i 2.800 preminulih. Prema tome, to je 26. veljače izjavila osoba koja vodi ministarstvo zdravstva. Zašto bih ja sad trebao vjerovati da su učinili sve što su trebali vezano uz zaštitu bolničkog sustava i sustava staračkih domova. Drugo, u svakoj europskoj državi, u svakoj saveznoj državi u SAD-u čut ćete da je odgovarajući kapacitet testiranja preduvjet olakšavanja i ukidanja mjera. Kod nas se ta rečenica nikad nije čula. Zašto? Jer mi tih kapaciteta nemamo. U nas je dosad testirano nepunih 9000 ljudi na milijun stanovnika. Slovenija ima triput više testiranja, Slovačka dvaput, a Litva pet puta više. A mi, evo, nakon dva mjeseca rada nacionalnog stožera nikad nismo saznali zašto je kapacitet testiranja u Hrvatskoj tako ograničen i zašto se radi problem s testiranjem onih koji rade u bolnicama i staračkim domovima, kao i pacijenata odnosno štićenika domova, i to bez obzira na simptome. To se u većini država radilo na tjednoj bazi ili svakih pet dana. Treće, pogledajte 'timeline'; tek 11 . travnja resorno ministarstvo donijelo je detaljnu uputu o načinu postupanja unutar staračkih domova.

Istok ima dobre rezultate

- Kako onda tumačite samohvale da je Hrvatska u vrhu po niskoj smrtnosti na milijun stanovnika?

- Sve istočne zemlje i zemlje nastale raspadom Jugoslavije imaju raspon broja preminulih od četiri preminula na milijun stanovnika (u Slovačkoj) do 48 preminulih na milijun stanovnika (u Sloveniji), dok Hrvatska ima 18 preminulih na milijun stanovnika. U tu grupu uspjele su se priključiti Finska, Grčka i Island, dok zapadne zemlje bilježe gore ili troznamenkaste brojke. Hrvatska je, kao i cijela istočna Europa imala jednu ogromnu prednost - imala je dva do tri tjedna vremena za pripremu   nakon što je buknula zaraza u Italiji pa su, s većim ili manjim zakašnjenjima, drastično ili manje drastično, uvele mjere socijalnog distanciranja i ograničenja kretanja. Tu je važan i faktor manje gustoće stanovništva, kao i to što ljudi iz istočne Europe, zbog nižeg standarda, puno manje putuju, bitno su manje mobilni.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU
Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater