RAZGOVOR
Glavni direktor HUP-a Damir Zorić: NE OČEKUJEMO VAL OTPUŠTANJA UJESEN, HRVATSKO GOSPODARSTVO POKAZALO SE IZDRŽLJIVIM U KRIZI
damir zoric, glavni direktor HUP-a
Kriza izazvana pandemijom još nije riješena, pred nama je neizvjesno razdoblje i gospodarstvu predstoje još mnogi izazovi i poteškoće. Upravo stoga važnije je nego ikad odlučno krenuti s reformama, treba potaknuti potražnju za robama i uslugama i nova zapošljavanja te amortizirati utjecaj lockdowna koji je ostavio teške posljedice na ekonomiju
Novi direktor Hrvatske udruge poslodavaca dr. Damir Zorić, koji je na dužnost stupio početkom rujna, na taj posao dospio je iz poslovne, točnije osiguravateljske branše. Po struci je etnolog kojeg javnost pamti po višedesetljenoj djelatnosti u Matici hrvatskoj te kao jednog od prvih ljudi Hrvatske socijalno liberalne stranke.
- Vlada najavljuje promjene Zakona o radu. Koje su glavne intencije HUP-a u vezi promjena tog zakona i na koji ga način treba „aktualizirati“?
- Trenutni Zakon o radu jednostavno ne prati potrebe suvremenog doba u kojem se nalazimo. Zahtjevi HUP-a idu u smjeru pojednostavljivanja i fleksibilizacije pretjerano kompliciranih administrativnih odredbi. Tu prije svega mislimo na uređenje rada od kuće, odnosno rada na daljinu. Tehnologija je donijela nove mogućnosti i masovnija primjena tih mogućnosti u vrijeme pandemijske krize samo je još više istaknula tu potrebu.
- Jedna od tema promjena ZOR-a odnosi se na „fleksibilniji raskid radnog odnosa“, dakle na lakše otpuštanje radnika. To je već olakšano proteklih godina, što još, po Vašem mišljenju, treba učiniti?
- Nedavno istraživanje pokazalo je da čak 87 posto ispitanika, a to su zaposlenici i radnici, trenutni Zakon o radu ocjenjuju neprikladnim za ovu situaciju, tvrdeći da je jednostavno zastario i da bi ga trebalo mijenjati. Dakle, netočne su tvrdnje da poslodavci nameću promjenu ovog zakona, dapače, postoji jasna želja i kod samih radnika da se zakon modernizira i uskladi sa suvremenim uvjetima rada, a posebno u dijelu rada na daljinu.
- Ipak, tvrdite da je ugovora za neodređeno vrijeme previše?
- Hrvatska je europski rekorder po broju ugovora na određeno vrijeme koji su posljedica pretjerano rigidnih ugovora o radu na neodređeno. Znanstvena istraživanja pokazuju da su fleksibilizacija i liberalizacija stalnih ugovora dovele do povećanja ukupne zaposlenosti. Nakon usvajanja izmjena ZOR-a u 2013. godini hrvatsko radno zakonodavstvo u usporedbi s drugim zemljama ostaje relativno nefleksibilno u području zakonske zaštite zaposlenja za ugovore na neodređeno vrijeme, stoga su nam potrebne odlučnije promjene u tom smjeru. S obzirom na nedostatak adekvatne radne snage niti jednom poslodavcu nije interes riješiti se dobrog radnika. Fleksibilizacijom profitiraju svi – i poslodavci i produktivni radnici.
- Kako bi HUP definirao rad od kuće u smislu prava poslodavaca i prava radnika? Treba li zakonom urediti da radnici koji rade od kuće, na primjer, ne dobivaju naknadu za prijevoz, ali dobivaju naknadu za korištenje interneta, grijanje i režije – ili je to stvar svakog pojedinačnog ugovora s poslodavcima?
- U interesu je i radnika i poslodavaca da se rad od kuće primjereno uredi na korist svima. Ukoliko bi se poslodavca rasteretilo od drugih davanja, na primjer naknade za prijevoz, razumno je radnicima omogućiti određenu naknadu za pokrivanje troškova koje radnik ima kada radi u svojem domu. Ukoliko se takva naknada zakonski propiše, očekujemo da ona bude neoporeziva i da njen iznos bude predmet dogovora između radnika i poslodavca.
- Kakvo je stajalište HUP-a o promjenama Zakona o trgovini koje se odnose na neradnu nedjelju?
- Nastavno na medijske najave o mogućim izmjenama Zakona o trgovini HUP je kao socijalni partner izrazio želju aktivno se uključiti u izradu nacrta predmetnoga Zakona. Za sada nismo vidjeli prijedloge nacrta teksta Zakona koje priprema Ministarstvo. U HUP-u postoje različite vrste djelatnosti i trgovina koje rade kroz različite oblike maloprodajnih objekata, a koje nemaju nužno jednake interese pa ni stavove o svim pitanjima. Iz dosadašnjih rasprava sa članovima postoje različita mišljenja unutar HUP - Udruge trgovine. Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca će kroz radnu skupinu iznijeti prijedloge članova koji imaju najviše iskustava u provedbi Zakona o trgovini o svim prednostima i nedostacima promjene istog. Ja sam pobornik slobodnog odlučivanja i izbora svake tvrtke, svakog pojedinca da u okvirima zakonom određenih mogućnosti ostvaruje svoj interes. Kakav će biti ishod najave predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da će ostvariti svoje predizborno obećanje o neradnoj nedjelji ostaje nam vidjeti.
- Očekujete li dogovor sa sindikatima o promjenama ZOR-a ili nove sukobe?
- Sindikati i poslodavci u ovim pregovorima imaju različite stavove, što je sasvim legitimno jer svatko zastupa interese svojih članova. Ne bih to nazvao sukobima, nego raspravama. Doduše, pomalo je nejasno čije stavove zastupaju sindikati u nekim svojim zadnjim istupima, a u kojima govore da ZOR ne treba dirati, iako su i radnici u recentnim anketama izjavili da je Zakon o radu zastario i da ga je apsolutno potrebno mijenjati.
- Kako gledate na ukidanje kvote za strane radnike, one koji dolaze iz „trećih zemalja“. Je li to neophodno s obzirom na očekivani porast nezaposlenosti u sektorima gdje se oni najviše zapošljavaju, ugostiteljstvu i građevini?
- Pozdravili smo ukidanje kvote za strane radnike, ali i upozorili da se izmjenama Zakona o strancima treba paziti na što jednostavniju primjenu Zakona. Poslodavcima malo znači to što je kvota ukinuta, ako je procedura za uvoz radnika ili njegovo zapošljavanje kompliciranija nego prije. Fleksibilan uvoz radne snage dobro će doći u onim industrijama u kojima na domaćem tržištu nedostaje radnika. Isto vrijedi i za strane studente, stranih visokoobrazovanih stručnjaka nam kronično nedostaje što je pokazala i Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti prema kojoj i dalje zaostajemo za EU zemljama iz našeg okruženja. Moramo moći što je jednostavnije moguće dopustiti svima koji žele ovdje studirati da dođu i pružiti im svu moguću potporu u tom smjeru. Poslodavci se zalažu za značajno pojednostavljenje ishođenja studentskih viza, dozvola za boravak i kasnijeg zadržavanja diplomanata kroz povoljniji sustav odobravanja stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta.
- Treba li i može li Vlada nastaviti s financijskom podrškom pogođenim sektorima u sljedećih nekoliko mjeseci?
- To ćete morati pitati Vladu RH, ali činjenica je da mjere pomoći ne mogu neograničeno stizati. Mi smo ih pozdravili i one su zaista odigrale ključnu ulogu u spašavanju radnih mjesta tokom najgore krize. Sada se trebamo fokusirati na provođenje reformi jer mjere su samo kratkoročnog karaktera i nisu dugoročno rješenje. Poslodavcima ne treba financijska pomoć ako ih se rastereti od suludih nameta i visokih poreza, ako im je jednostavno poslovati i ako znaju da imaju kvalitetan pravosudni sustav. Parafiskalnih nameta je usprkos najavama njihova smanjenja sve više, sa 314 koje je HUP pobrojao 2016., sada smo već na više od 450 nameta, a sigurno nema opravdanja za svaki od njih. Reforme na koje godinama upozoravamo moraju započeti odmah jer gospodarstvo više ne može čekati. Zdravstveni sustav je ogroman problem, stvara kontinuirana dugovanja i dok se ne reformira bojim se da nećemo rasteretiti ni naš proračun.
- Kakve su ekonomske projekcije i analize HUP-a za gospodarski pad do kraja 2020. i početak 2021. godine? Očekujete li katastrofičan scenarij s velikim brojem nezaposlenih na zavodu za zapošljavanje?
- Vidjeli smo i u ovoj krizi da poslodavci nisu pribjegli masovnim otpuštanjima pa ne očekujemo da će se to dogoditi ni u narednom razdoblju. Projekcije pada BDP-a kreću se oko 8 posto i to zasigurno nije dobra brojka, ali je bolja od očekivane. Izgleda da pandemija nije ugrozila opću stabilnost hrvatskoga gospodarstva. Kriza izazvana pandemijom nije još riješena, pred nama je neizvjesno razdoblje i gospodarstvu predstoje još mnogi izazovi i poteškoće. Upravo stoga važnije je nego ikad odlučno krenuti s reformama, treba potaknuti potražnju za robama i uslugama i nova zapošljavanja te amortizirati utjecaj lockdowna koji je ostavio teške posljedice na ekonomiju.
- Koliko će trajati oporavak gospodarstva i koje bi privredne grane i sektori mogli „povući“ ekonomiju? Imate li projekcije za dalji razvoj turističkog sektora, budući da nitko ne zna kako će se i kada pandemija zaustaviti?
- To će sve ovisiti o daljnjoj situaciji s pandemijom koja je zasada vrlo neizvjesna, ali i razvojem stanja na drugim tržištima, a o kojima je hrvatsko gospodarstvo ovisno. Sadašnje iskustvo nam pokazuje da turizam i ugostiteljstvo ostvaruju presudan doprinos u nošenju s krizom, no i oni su bili u mogućnosti poslovati tek kada je ukinut lockdown i jer smo se kao zemlja otvorili. Zasigurno u tom sektoru leži mnogo potencijala, no preduvjet za ostvarenje tog potencijala je predvidljivo poslovanje. Poslodavcima se lakše prilagoditi i strožim epidemiološkim mjerama ako su sigurni da im nitko neće zatvoriti poslovanje. Važno je da do novog lockdowna ne dođe - kako kod nas, tako i u drugim zemljama - da bi izvozno orijentirane kompanije mogle neometano isporučivati svoje proizvode i usluge te da proizvodnja ne stane. Novo zaustavljanje gospodarske aktivnosti više ne možemo izdržati.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
