”Gdje je zapelo? Ako su farmaceuti kršili ugovore, tužite ih. Ako je problem u ljudskom faktoru, moraju otići oni koji su zakazali. No, ako je problem nastao radi ograničenja struktura EU-a, onda zahtijeva sistemska rješenja. Mora se utvrditi je li Komisija dovoljno opremljena stručnim kadrovima i ovlastima da vodi nabavu? Je li sustav odlučivanja pridonio kašnjenju”, upitala je jučer u Europskom parlamentu hrvatska zastupnica i potpredsjednica eurosocijalista dr. Biljana Borzan.

Na niz teških pitanja pred zastupnicima odgovarala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nakon katastrofalnog fijaska u nabavi cjepiva. Dr. Borzan bila je u svom istupu vrlo konkretna: ”Danas vodimo jednu tešku, ali vrlo potrebnu raspravu - zašto EU zaostaje u cijepljenju. Ipak, za Uniju bi bilo puno gore da raspravljamo o tome zašto su neke od bogatih država članica sebi prigrabile sva cjepiva, dok su manje i siromašnije ostale bez ičega. Solidarnost je sporija od sebičnosti jer traži dogovor”. A odgovora za sada nema, osim što je evidentno da je nova Komisija krajnje loše obavila težak posao ugovaranja i nabavke cjepiva. Gotovo diletantski.

”Smatram da ima vremena da se situacija popravi i cijepljenje ubrza. No, ako se na jesen dogodi da radi kašnjenja EU opet mora u lockdown, a ostatak razvijenog svijeta ne, posljedice bi mogle biti pogubne”.

Slične tvrdnje imaju i drugi zastupnici Europskog parlamenta, pa nije isključeno da će ova početna rasprava biti pretvorena u vrlo ozbiljnu političku krizu unutar EU-a, koja može dovesti i do pitanje odgovornosti čelnih ljudi ujedinjene Europe.

”Kada cijepiš pola milijarde ljudi, s cjepivima koja su razvijana u rekordno kratkom vremenu, prečaci i kockanje nisu opcija. Ozbiljan defekt nekog od odobrenih cjepiva bi imao katastrofalne posljedice, ne samo što se tiče trenutne situacije s koronom, već na opće povjerenje građana u znanost, cijepljenje i demokraciju”, tvrdi dr. Borzan, dok je šefica Komisije Ursula von der Leyen priznala da su napravljene greške.

”Naš je cilj usprkos svemu da se do ljeta procijepi 70 posto Europljana. Kasnili smo s odobrenjima, bili smo previše optimistični u pogledu masovne proizvodnje i možda smo bili previše sigurni da će naručene količine biti isporučene na vrijeme. Trebali bi se zapitati kako je do svega toga došlo i koje pouke iz svega izvući”.

Vruća rasprava na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta razotkrila je sve ono što se kao tema nameće u zemljama EU, a jedina dobra stvar je da je njemačka političarka koja sada vodi Europsku uniju bila krajnje samokritična. Priznala je greške, nije okolišala da iskreno kaže gdje su se vukli krivi potezi, ali je istakla i nekoliko pozitivnih primjera. ”Kada je riječ o cijepljenju ono dobro ide u Italiji, Poljskoj i Danskoj, pa će do kraja veljače u Poljskoj biti cijepljeno 94 posto zdravstvenih radnika. U Danskoj je cijepljeno oko 93 posto starih ljudi u domovima, a u Italiji oko 4 posto populacije”.

I dok isporuka cjepiva i dalje kasni, europski dužnosnici postali su svjesni da se treba okrenuti Rusima i Kinezima, koji su očito u stanju isporučiti veće količine cjepiva. Tako u susjednu Srbiju uskoro stiže čak 500.000 doza kineskog cjepiva, a već je na putu dodatnih 50.000 doza ruskog. Srbija je europski primjer uspješnosti, što je naravno dodatni šamar za EU. Sve je više i europskih vođa koji su na meti kritika u vlastitim zemljama, a pod nos im se ističe primjer iz Srbije. ”Gospodine premijeru, pogledajte Srbiju, nisu u EU, ljudi se cijepe, imaju sve otvoreno i malo mrtvih”, navodi jedan češki portal uz podatak da je cijepljeno već 550.000 ljudi, a sljedećih dana brojka će se brzo približiti milijunu.

”Glavna razlika je u tome što su mjere u Srbiji znatno blaže nego u Češkoj. Srbi nemaju zatvorene restorane niti dućane, samo je ograničeno vrijeme kada se navečer zatvaraju. Tamošnji život je, za razliku od Češke, minimalno ograničen, a pored toga Srbi, za razliku od Čeha, uspijevaju da epidemiju drže pod kontrolom i brzo provode cijepljenje”, pišu češki mediji dok njihov premijer je gost Beograda.

Nakon summita 17+1 koji je održan u Pekingu i dalje nema provjerenih informacija jesu li Europljani započeli ozbiljne pregovore za dolazak kineskog cjepiva. Hrvatski premijer Andrej Plenković je dao naslutiti da Hrvatska ne pregovara sama, bez EU, jer je i dalje na snazi dogovor da će sve biti koordinirano iz Bruxellesa. Rusi, nezadovoljni odnosom EU-a prema Moskvi arogantno kažu da su prvi na redu njihovi građani, a tek onda, ako se postigne dogovor, Europljani, a izgubljeno vodstvo EU baulja u mraku. Tako se sa cjepivom iz dana u dan sve komplicira, a Hrvatska je gubitnik i u EU, jer je dobila najmanje količine od svih zemalja. Zašto je to tako nitko, po običaju, ne daje odgovore, ali podaci ukazuju da su od europskih država koje su članice EU najmanje procijepljeni građani Bugarske i Hrvatske.

I dok je Ursula von der Leyen pod unakrsnom paljbom europskih parlamentaraca svaka od država članica EU vodi vlastitu bitku kako izbjeći katastrofu. Dolazak britanskog soja u Hrvatsku nikoga nije iznenadio, jer virus naravno ne poznaje granice i brzo se širi. Time se situacija dodatno komplicira, jer je treći val na vidiku. Istovremeno dok svi očekuju relaksaciju mjera, umorni od svega što se događalo posljednju godinu dana.

Nisu međutim umorni samo Hrvati, umorni su od svega i građani drugih europskih država koje također očekuju popuštanje mjera do kojeg, najvjerojatnije neće ni doći. U prvom je planu sada Njemačka, a kancelarka Angela Merkel traži da se oštro zaključavanje primijeni do 14. ožujka. Konzultacije sa saveznim državama traju takoreći danonoćno, mnogo je prijedloga na stolu, a kako sada stoje stvari vrlo postupno i oprezno bi trebalo doći do popuštanja mjera i u ožujku. Tako bi frizeri u Njemačkoj počeli s radom 1. ožujka, ali se ne zna kada će početi i trgovine. Savezne države same će odrediti hoće li otvoriti škole i vrtiće, a kancelarka poručuje građanima da nažalost nema dobre vijesti.

”Sa nečim poput ovog nismo se u Europi susreli više od 100 godina”. Svi se naravno boje širenja novih sojeva i trećeg vala koji bi mogao blokirati gospodarstva. Austrija potpuno 'zaključava' Tirol, Britanija pooštrava putovanja i uvodi drastične novčane kazne za one koji ne poštuju pravila, pa čak i zatvor. U Francuskoj je već više od 80.000 smrtnih slučajeva, a u Španjolskoj je zabilježen rekord novog vala sa 766 smrtnih slučajeva u samo jednom danu. Facebook pooštrava politiku protiv antivaksera.

A kako je sve počelo, prije više od godinu dana, ostaje i dalje tajna. Istraga Svjetske zdravstvene organizacije nije dala baš neke konkretne odgovore i u četiri tjedna kako su članovi izaslanstva boravili u Kini nisu uspjeli odgonetnuti jesu li šišmiši i tržnica u Wuhanu pokrenuli lavinu. Jasno je da je godinu dana kasnije teško naći dokaze, jer su se i Kinezi jako potrudili da ih je nemoguće naći. Oni tvrde da je virus uvezen kroz zamrznutu hranu, eksperti Svjetske zdravstvene organizacije misle da virus nije nastao u laboratoriju, ali nisu imali mogućnost da glavni kineski laboratorij posjete.

”Jesmo li nakon ove posjete Kini drastično izmijenili ono što smo znali do sada. Nismo”, priznaje Peter Ben Embarek, jedan od istražitelja SZO, ali dodaje da su neki detalji ipak rasvijetljeni. Lian Wannian, vodeći stručnjak Kineskog nacionalnog zdravstvenog povjerenstva tvrdi da i dalje nije jasno kako je virus došao do tržnice morskih plodova u Wuhanu, ostavljajući mogućnost da su ga tamo unijeli zaraženi ljudi, kontaminirani proizvodi, smrznuta hrana ili životinje. I tako se sve opet vrti u krug, a ni godinu dana nakon dramatičnih događaja u Kini mnoge odgovore oko pandemije i virusa nemamo. Imamo samo kaotičnu situaciju u Europi sa cjepivom i nedostatak vizije kako to prevladati.

Europska unija svoj zadatak nije ispunila. Dobro plaćeni birokrati podbacili su, kao i mnogo puta do sada. Sve to Europljane dodatnu frustrira, a u konačnici je i udarac ideji ujedinjene Europe. Bogati kao bogati se snalaze, a tek će sada početi vlastitu bitku da dođu do cjepiva. Siromašne zemlje nemaju mnogo izlaza nego čekati spasonosna rješenja, a novi val svakako bi uništio ekonomije baš tih zemalja. Nije teško dokučiti da je među njima i Hrvatska, pa se sada grčevito traže rješenja kako bi se spasila bar turistička sezona.

Von der Leyen je priznala kako su napravljene greške i kako je podcijenjena kompleksnost proizvodnje milijardi doza cjepiva u vrlo kratkom vremenu. Nabrojala je što je sve učinjeno i što Komisija planira, s naglaskom na borbu protiv novih mutacija i sojeva virusa. Zastupnici su upozorili kako je kredibilitet EU na kocki i da su ekonomije i strpljenje građana na izmaku.

„Smatram da ima vremena da se situacija popravi i cijepljenje ubrza. No, ako se na jesen dogodi da radi kašnjenja EU opet mora u lockdown, a ostatak razvijenog svijeta ne, posljedice bi mogle biti pogubne,” zaključila je Borzan.

Povezane vijesti

• Do četvrtine Brazilaca vjerojatno se ne bi cijepilo protiv covida-19
• Capak i Markotić pozvali građane da se cijepe protiv gripe
• WHO: nekim zemljama sjeverne hemisfere nedostaje cjepiva za gripu