nova razina bezobrazluka

UHLJEBI NA BOLOVANJU. Liječnica kaže: "I nas varaju. Kod privatnika i bolesni dolaze na posao, a u državnim firmama..."

| Autor: Glas Istre
Ilustracija

Ilustracija


Da su Hrvati ponekad skloni otvoriti bolovanje čim malo zakašlju, to i nije ništa novo, ali da za vrijeme bolovanja odlaze raditi u inozemstvo, to je ipak nešto što do ovoga ljeta nismo imali priliku čuti, piše danas Slobodna Dalmacija

Nova je to razina bezobrazluka od strane onih koji rade u javnim firmama i upravi. Takvi se nemaju što ljutiti kad ih se zove uhljebima, jer su takvo ponašanje i radna etika u ozbiljnim i privatnim tvrtkama nezamislivi.

Javnost je najprije početkom kolovoza prenerazio slučaj iz Zrakoplovno tehničkog centra (ZTC), tvrtke koja je zadužena za servis protupožarnih zrakoplova. Obalom su bjesnjeli požari, a Hrvatskoj je nedostajalo kanadera i to, saznalo se kasnije, dijelom i zbog toga što je nekoliko radnika te firme, umjesto da popravlja ono malo kanadera što Hrvatska ima, otvorilo bolovanje i otišlo raditi u inozemstvo.

Do direktora ZTC-a je stigla informacija kako je jedan njihov "bolesni" mehaničar sam sebe fotografirao u Austriji i slao fotografije kolegama. Prekrasno. Oni kojima su izgorjele kuće u Zatonu su jamačno bili oduševljeni tom informacijom.

Prije nekoliko dana smo čuli i da je jedan viši savjetnik iz splitske gradske uprave mjesecima, malo godišnji, malo bolovanje, izbivao s posla, a ispostavilo se da je i on bio u inozemstvu i to, navodno, radio na kruzeru. Dobio je izvanredni otkaz, no tko zna, možda i njega sud vrati na posao, kao što je bio slučaj s dvojcem iz splitske "Čistoće", koji su tijekom bolovanja u komunalnoj firmi uredno manovalili na svojim privatnim poslovima.

Iskusna splitska obiteljska liječnica dr. Vikica Krolo se tome uopće ne čudi. Nije komentirala konkretne slučajeve, ali svega se ona nagledala i naslušala u svojoj praksi. U jedno je ipak sigurna: njezini pacijenti zaposleni u javnim službama i državnim firmama puno češće otvaraju bolovanja od radnika zaposlenih u privatnika.

- Kako ne! U privatnim tvrtkama, naročito u onima u kojima ima manje zaposlenika, ljudi ne otvaraju bolovanje i kad su stvarno jako bolesni, dok u većim sustavima, gdje su na sigurnim plaćama, to često i olako rade.

Znaju oni i nas prevariti... Nama bi puno olakšalo kad bi HZZO, kao što je bio slučaj prije, nakon 30 dana bolovanja pozivao te osiguranike kod sebe pred komisiju, ali oni taj naš zahtjev iz nekog razloga ne provode - kaže dr. Krolo, pa pretpostavlja da im je valjda jednostavnije svu odgovornost svaliti na liječnike primarne zdravstvene zaštite.

Od HZZO-a smo pokušali doznati koliko oni uopće registriraju lažnih bolovanja i koliko je inspekcija napravljeno ove godine na području njihova splitskog Područnog ureda i u koliko slučajeva osiguranicima nije produženo bolovanje.

U HZZO-u kažu da oni uopće ne koriste termin "lažno" bolovanje. Tvrde da sva bolovanja, točnije, početak i duljinu trajanja privremene nesposobnosti za rad utvrđuju izabrani doktori osiguranika, sukladno svojim stručno-medicinskim kompentencijama i  ovlastima.

- Mjerodavni kontrolori HZZO-a temeljem kontrola privremene nesposobnosti za rad (PNR) osiguranika preispituju i utvrđuju prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad po određenoj dijagnozi bolesti. U različitim kontrolama, onim planiranim, ali i izvanrednim, posebno po zahtjevu poslodavca od početka siječnja do kraja srpnja ove godine pregledano je 2858 osiguranika te su kontrolori HZZO-a naložili zaključivanje 1023 bolovanja koja na dan kontrole nisu bila dalje medicinski indicirana - kazali su nam iz HZZO-a.

Iz toga proizlazi da je trećina bolovanja nakon kontrole osiguranika prekinuta. Doznali smo i da su izabrani doktori primarne zdravstvene zaštite u prvih sedam mjeseci tekuće godine utvrdili 96.907 slučajeva bolovanja, i to uz napomenu da broj slučajeva nije isto što i broj osoba jer netko je mogao biti i više puta tijekom tog razdoblja privremeno nesposoban za rad.

Istaknuli su i da je regionalni ured Split po broju bolovanja odmah iza zagrebačkog, što je i razmjerno broju osiguranika. Naime, u splitskoj podružnici HZZO-a ima oko 175.045 aktivnih osiguranika koji su u radnom odnosu, dok je ukupan broj osiguranih osoba 458.404 (među njima su djeca, studenti, umirovljenici...)

A zbog čega ljudi najčešće odlaze na bolovanje? Prvenstveno je to zbog bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva, na račun takvih dijagnoza odobreno je do kraja srpnja 377.863 dana bolovanja.

Druga grupa ima veze s COVID-om, post-COVID i druge komplikacije vezane uz COVID-19 i cijepljenje, na račun ovih bolesti registrirali su 289.946 dana  bolovanja, slijede mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja (143.094), trudnoća i porođaji (133.920), a onda i neoplazme, odnosno zloćudne i dobroćudne novotvorine (karcinomi) – 125.677 dana.

Ovih pet grupa bolesti predstavljaju 72 posto svih dana bolovanja do konca srpnja na području splitskog HZZO-a.

I ponovimo još jednom: maksimalni iznos naknade plaće koji tereti sredstva HZZO-a s osnove korištenja PNR je 4.257,28 kune. Tu spadaju naknade zbog bolovanja dužeg od 42 dana (prva 42 dana naknade za PNR isplaćuje se na teret poslodavca) koje HZZO isplaćuje na temelju podnesenih zahtjeva za refundaciju te druge naknade kao što su izolacija, pratnja i njega člana obitelji i komplikacije u vezi trudnoće i poroda, koje se isplaćuju na teret HZZO-a od prvog dana korištenja. Izuzetak od navedenog su PNR uzroka ozljede na radu, profesionalne bolesti i ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Kao što smo već prije saznali od državnog osiguravatelja, stanovnici splitskog područja ne koriste češće bolovanje od osiguranika u drugim područjima države.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of