RAZGOVOR

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić: Bolji dani su pred nama no svi moramo aktivno raditi da nam dođu što prije

| Autor: Milan PAVALOVIĆ
Veljko Ostojić (M. MIJOŠEK)

Veljko Ostojić (M. MIJOŠEK)


 "Bojali smo se katastrofe, no na kraju nije završilo tako loše!". Tim je riječima turističku 2020. godinu u najkraćim crtama opisao direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. Čovjek koji se borio i izborio da Hrvatska ovoga ljeta ima jednu od najsigurnijih i najuspješnijih turističkih sezona na Mediteranu realan je u analizi, ali i prognozi kakav bi, kad je turistički sektor u pitanju, mogao biti put oporavka. 

Najteže je putničkim agencijama

- Možemo biti izuzetno zadovoljni kako su se pripremili, te sezonu realizirali, svi oblici smještaja. Nismo imali niti jedan slučaj zaraze u objektima što svjedoči o visokoj profesionalnosti naših turističkih djelatnika. Treba istaknuti da je suradnja s nacionalnim te istarskim stožerom civilne zaštite bila izuzetna, kako u kreiranju epidemioloških mjera za objekte, tako i kasnije u provođenju sezone kada smo intenzivno surađivali na dnevnoj razini. Ono što je moglo biti bolje jest veći angažman politike oko odluka Nizozemske i Austrije, a kasnije i nekih drugih zemalja, oko ograničavanja putovanja te hrabrije i pravovremene odluke oko zatvaranja, odnosno ograničenja rada nekih dionika u turizmu koji su očito bili žarišta. Mi smo to znali, a na to su nam kontinuirano i ukazivale neke nama važne emitivne zemlje. Rezultiralo je to ograničenjima putovanja od strane tih zemalja te preranim krajem glavne sezone. Nažalost, zbog toga, posezone praktično nije ni bilo. Povrh toga, želim jasno istaći, po mom osobnom sudu, izuzetno korektno ponašanje našeg najznačajnijeg tržišta, Njemačke i reći 'Danke Deutschland'.

Kako se teret krize i neizvjesnosti odražava na turistički sektor i koliko mu se on uspijeva othrvati?

- Turistički sektor je najpogođeniji, ne samo u hrvatskim okvirima. Najteže je putničkim agencijama te restoranima i kafićima, no treba jasno reći da, iako su noćenja negdje na razini polovice 2019., financijski učinci se procjenjuju na otprilike jednu trećinu prethodne godine. Najveći dio sektora je preživio, ali pred nama je nekoliko izazovnih mjeseci. Najvažnije u svemu je da su sačuvana radna mjesta, odnosno da nije bilo značajnijih otpuštanja radnika. Ali očekujemo nužne i hrabrije iskorake po pitanju smanjenja parafiskalnih davanja i ukupnog opterećenja gospodarstva. Pitanje PDV-a u turizmu je vječno pitanje i bit će sve do trenutka dok se ne ujednačimo s našom konkurencijom na Mediteranu, no moramo biti svjesni njegovog ograničenog efekta u uvjetima značajnog smanjenja prihoda te realnih financijskih mogućnosti državnog proračuna. 

Oporavak turizma pitanje vremena

Koliko su u jačanju njegove otpornosti pomogle dosadašnje mjere Vlade RH? Kakva su očekivanja i najave vezana uz njihovo produljenje?

- Treba istaknuti i pohvaliti pravovremenu reakciju Vlade oko mjera očuvanja radnih mjesta već u ožujku, a koje još traju i vjerujemo da će trajati do početka normaliziranja turističkog prometa, odnosno barem travnja naredne godine. Svi ćemo biti presretni kada promet bude takav da mjere neće biti potrebne. Izvori očuvanja likvidnosti bili su teško dostupni, preciznije rečeno kriteriji korištenja te brzina obrade i odobravanja nisu bili niti su još uvijek primjereni kriznoj situaciji.

Jesu li potrebne dodatne mjere za kvalitetnu pripremu sezone?

- Kao što sam rekao, treba sačuvati radna mjesta i maksimalno moguće relaksirati izvore likvidnosti za pripremu sezone. Nakon početka cijepljenja svima je jasno da je oporavak turizma samo pitanje vremena i rizik povrata odobrenih kredita je iz dana u dan sve manji. Na razini Ministarstva turizma i sporta osnovan je savjet za pripremu sezone i vjerujem da će on doprinijeti da se učini sve što je potrebno da sezonu dočekamo spremni. Ono što svima nama u turizmu treba biti cilj za narednu turističku godinu je da gost koji dođe ni na koji način ne osjeti tešku godinu koja je iza nas.

Kakve su prognoze kad je u pitanju oporavak turističkog tržišta? Kakva su očekivanja od sljedeće i od narednih turističkih sezona?

- Ako oporavak znači približavanje noćenjima i financijskim pokazateljima iz 2019. realno je očekivati da to bude 2023., u najoptimističnijim prognozama 2022. S današnje perspektive možemo očekivati da će naredna godina biti negdje između 2020. i 2019. no za taj rezultat se svi trebamo ozbiljno potruditi. 

Važno je epidemiološko stanje

- Ključni, iako samo naizgled neturistički cilj, je da epidemiološko stanje u Istri i Hrvatskoj bude takvo da privlači goste. Osobno sam zagovornik cijepljenja i cijepit ću se čim dođem na red. Mislim da je pitanje cijepljenja u aktualnim uvjetima i pitanje normalizacije svih gospodarskih aktivnosti, što nam svima treba. Osim toga, izuzetno je bitno inzistirati na regionalnom, odnosno županijskom pristupu u ocjeni i prikazu epidemiološkog stanja na razini EU. Takav pristup je motivirajući za sve žitelje pojedine regije, u našem slučaju županije, jer građani jasno i brzo vide rezultate svog ponašanja, odnosno snose posljedice svoje nediscipline. Ako želimo relativno dobru sezonu, a znamo koliko toga ovisi o dobroj turističkoj sezoni, moramo značajno poboljšati naše epidemiološko stanje najkasnije do ožujka, a vjerujem da će se to do proljeća dogoditi i u nama najznačajnijim emitivnim zemljama. Bolji dani su pred nama no svi moramo aktivno činiti da oni dođu što prije.

Koliko je ova situacija utjecala na trendove i hoće li se i koliko naš turizam morati mijenjati da bi im se prilagodio?

- Ova, sasvim drugačija turistička godina, pokazala je da su najbolje radili objekti više kvalitete, oni koji mogu pružiti 'luksuz prostora', kao što su kuće za odmor i visoko kvalitetni kampovi. Primjena novih tehnologija koja omogućuje direktan booking, beskontaktnu prijavu gostiju i plaćanje svih vrsta pruženih usluga ubrzala je već postojeće trendove. Pitanje sigurnosti, uključujući i onu zdravstvenu, dodatno je naglašeno i cijenjeno tako da su gosti prioritetno birali takve objekte. Bio je jako izražen tzv. last minute, odnosno rezervacija u zadnji čas, što je logična posljedica viška ponude u odnosu na potražnju te tehnoloških mogućnosti rezervacije. Što se tržišta tiče najzastupljenija su bila ona iz kojih se dolazi cestovnim prijevozom. Sve će to, uz iznimno valoriziranje 'zelenog', biti aktualno i narednih godina.

Što je s investicijama u turizmu? Mogu li se nekakve značajnije očekivati u narednoj godini i koliko će one ovisiti o definiranju cijene turističkog zemljišta?

- Sve značajnije investicije su zaustavljene što je i logično s obzirom na nepoznanicu oko vremena povratka tržišta. Članice Hrvatske udruge turizma imaju u raznoj fazi pripremljenosti projekte u vrijednosti od 25 mlrd kuna, a procjena za ukupni privatni turistički sektor je 35 mlrd kuna. U tim brojkama su i investicije koje su započete, a zaustavljene zbog krize kao što je i najveći investicijski projekt u turizmu Hrvatske - rekonstrukcija bivšeg hotela Pical u Poreču. Kako bi potakli nastavak tih i aktiviranje novih investicija treba mijenjati Zakon o poticaju ulaganja te programirati korištenje EU sredstava tako da potakne nove investicije, uključujući i one u smještajne kapacitete za sve turističke subjekte, neovisno o njihovoj veličini, pod uvjetom da proizvedu višu kvalitetu i višu dodanu vrijednost.

Osim toga, država kasni s donošenjem Uredbe o neiskorištenom građevinskom zemljištu, a neriješeno pitanje tzv. turističkog zemljišta je u niz slučajeva kočnica značajnijim investicijama. Pokretanje investicija je nužno i za brži oporavak ukupnog hrvatskog gospodarstva, pogotovo kada imamo u vidu da značajan broj domaćih subjekata, od projektanata pa do građevinara i proizvođača opreme, sudjeluje u primjerice jednoj hotelskoj investiciji.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum