ŠEF NACIONALNoG STOŽERA

DAVOR BOŽINOVIĆ: U krizi koja je stavila u karantenu više od pola čovječanstva, nanijela munjevite i brutalne udarce, Hrvatska je prošla s podnošljivom štetom. ZATO DANAS IMAMO JEDNU OD NAJPOVOLJNIJIH EPIDEMIOLOŠKIH SITUACIJA U EUROPI!

| Autor: Glas Istre
Davor Božinović (Hina)

Davor Božinović (Hina)


Jedan od ljudi čije lice nas sa ekrana prati tijekom cijele korona-krize jest šef Nacionalnog stožera i potpredsjednik Vlade Davor Božinović, s kojim u vrijeme vraćanja u »novo normalno« i u osvit novih izbora, razgovaramo o podvlačenju crte na ovu krizu i svim aktualnim političkim temama, piše Novi list.

Čini se da smo pri kraju krize sa epidemijom, barem u Hrvatskoj. Od narednog tjedna većina mjera prestaje biti na snazi. Kako, nakon više od dva mjeseca krize, ocjenujete ukupno postupanje Vlade, cijeli rasplet te krize u Hrvatskoj, ali i ponašanje građana, pa i oporbe u Saboru?

- Mislim da smo svi zajedno, Vlada i građani, reagirali odgovorno, dobro i pravovremeno. U krizi koja je zahvatila cijeli svijet, stavila u karantenu više od pola čovječanstva, nanijela munjevite i brutalne udarce zdravstvenim i ekonomskim sustavima te suspendirala život kakav smo poznavali, Hrvatska je prošla s podnošljivom štetom. Danas zato imamo jednu od najpovoljnijih epidemioloških situacija u Europi. O ponašanju i stvarnom doprinosu oporbe, neka prosude građani. U ovoj krizi potvrdila se odgovornost Vlade, potvrdili su se kapaciteti i organizacija svih naših sustava, od zdravstvenog do sigurnosnog i sustava civilne zaštite, a Hrvatska se pokazala kao funkcionalno društvo.

Koje točno mjere možemo očekivati za ponedjeljak 11. svibnja?

- Epidemiološka slika je posljednjih dana izuzetno dobra, što znači da su nam se odgovornost i pridržavanje mjera isplatili. U ovom trenutku razmatramo uvjete za ukidanje e-propusnica, za koje možemo reći da su izvrsno odradile svoj zadatak. Stožer civilne zaštite priprema odluku kojom će se od 11. svibnja omogućiti okupljanje većeg broja osoba, naravno, uz poštivanje mjera fizičke udaljenosti. Otvaraju se trgovački centri, uvode unutarnje prijevozne linije i kreće domaći zračni promet. Omogućit će se rad ugostiteljskih objekata. Vrata otvaraju nacionalni parkovi i parkovi prirode.

Primjerice, za naš kraj je izuzetno važan turističko-ugostiteljski aspekt popuštanja mjera - što se tu konkretno očekuje? Hoće li primjerice hoteli koji će se otvoriti moći i svoje restorane otvoriti za vanjske goste, koji nisu odsjeli u hotelima? Tu je i pitanje zdravstvenog turizma, što je s dentalnim ordinacijama, thallassotherapijama, hoće li one biti otvorene za sve u potpunosti?

- Otvorit će se i restorani za vanjske goste, no način i uvjete trebaju propisati naši epidemiolozi. Razmatra se revidiranje privremene zabrane prelaska graničnih prijelaza, a time se otvara i ta mogućnost. Međutim, zdravstveni turizam ovisit će o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj kao i u zemljama u okruženju, otkud dolaze korisnici zdravstvenih usluga.

Ključno je sada pitanje otvaranja državnih granica - kakvi su tu planovi, i hoće li cijela EU postupati isto ili Hrvatska ima slobodu donošenja vlastitih odluka? Sasvim konkretno, tko bi do ljeta i na koji način mogao ulaziti u Hrvatsku, i pod kojim uvjetima?

- Očuvanje javnog zdravlja glavni je i zajednički cilj svih država članica Unije. Sasvim sigurno će i u režimu prelaska državne granice doći do određenih liberalizacija mjera, a u skorijem roku mogu se očekivati i jednostavnije granične procedure. Mi razgovaramo s drugim državama o turističkim dolascima, no sve mora biti usklađeno sa zemljom iz koje putnik dolazi, ponajviše oko primjene epidemioloških uputa po dolasku u Hrvatsku i povratku u njegovu zemlju.

Naravno da Hrvatska može donositi vlastite odluke, to joj nitko ne može oduzeti, no jednostrane odluke nemaju previše smisla ako se zbog raznih restrikcija putovanja u drugim državama svijeta ne bi mogle provesti. Mjere i uvjeti prelaska granica moraju biti kompatibilni i koordinirani s drugim državama i, naravno, na razini Europske unije. Tu očekujemo i preporuke Europske komisije i nakon toga ćemo ići u njihovu tehničku provedbu.

Preciznije?

- Teško je u ovome trenutku odgovoriti na pitanje koje će točno zemlje biti obuhvaćene liberalnijim režimima, ali se na različitim razinama razgovara se o budućim, olakšanim procedurama koje bi pokrenule turističku industriju. U svakom slučaju, dozu optimizma za naš turizam ulijevaju reportaže i tekstovi objavljeni na belgijskoj televiziji, na BBC-u i u Vogueu, koji Hrvatsku promoviraju kao zemlju koja je vrlo uspješno riješila epidemiju i poželjno je mjesto za ugodan i siguran odmor.

Kad sumiramo, što vam je bilo najteže u ova dva-tri mjeseca, koji trenutak, ili koja odluka? U međuvremenu je Nacionalni stožer od zaštitnika nacije i superheroja postao predmet kritika - je li on trebao biti ustanovljen na ovakav način, ili bi bilo bolje da su ga činili samo članovi Vlade, pa da je bio striktno političko tijelo?

- Ne znam kako bi to stožer za borbu protiv epidemije zarazne bolesti bio striktno političko tijelo, sumnjam da virus ima političke preferencije. Mislim da je naš put bio jedini logičan, uostalom to i rezultati pokazuju, pogotovo u usporedbi s velikom većinom drugih zemalja Europe i svijeta. Upravljajući situacijom, Vlada se oslonila na struku te pridobila povjerenje javnosti, što je bilo ključno za provedbu takvih mjera. No, da bi epidemiološke preporuke, mjere i okviri mogu zaživjeti u stvarnosti, svakodnevno je bio potreban niz službi uključenih u zdravstveni i sustav civilne zaštite, u sigurnosni, inspekcijski i sustav državne uprave, u raznim segmentima. To je dnevni posao koji traje 24 sata, dok je presica u 14 sati samo ogledalo svega što se zbiva u pozadini i na terenu, ne samo Nacionalnog već i svih regionalnih i lokalnih stožera, njih 577 diljem Hrvatske. Jedan od teških trenutaka svakako je bio potres u Zagrebu u jeku pandemije. Bio je to moment pojačanog rizika koji je zahtijevao restriktivne i trenutne mjere, bez oklijevanja. Šteta u Zagrebu mjeri se u milijardama kuna i u stotinama teško oštećenih stanova, javnih i kulturnih ustanova. To je dodatni problem koji ćemo rješavati godinama, no i s time ćemo izaći na kraj.

A što se tiče kritika na superheroje koje spominjete – u demokratskom društvu svatko može kritizirati, sumnjati, pretpostavljati i komentirati. Činjenice i rezultati su tu da stvore objektivnu sliku, a superheroja i tako nema osim u stripovima i dječjoj mašti. Ima samo ljudi koji već više od dva mjeseca svaki dan i cijeli dan, u nikad viđenoj situaciji, rade izuzetno težak i odgovoran posao za koji su stručni. Ima, naravno, i onih kojih nije bilo za vidjeti dva mjeseca i koji su nakon što smo došli u povoljnu epidemiološku situaciju, ispuzali pred kamere i počeli naknadno pametovati. Mi smo više od dva mjeseca, svaki dan, u potpuno nepoznatoj situaciji, izlazili pred javnost i izravno komunicirali sve naše odluke i preporuke s jednim ciljem, kako da hrvatski građani zaštite sebe i svoje najbliže. To su iznijeli ljudi koji su dotad, daleko od očiju političke i opće javnosti, desetljećima gradili stručne karijere i razvijali svoju ekspertizu u epidemiologiji, imunologiji, liječenju zaraznih bolesti, hitnoj medicini... Na koga se Vlada trebala osloniti nego na takve ljude? Sada s popuštanjem mjera, rastu pritisci, zahtjevi, ali i naknadna pamet i to je očekivano. Ta promjena fokusa je najbolji dokaz da smo u prvoj fazi uspjeli u glavnom cilju, u spašavanju života. Ušli smo u fazu popuštanja koja je kompliciranija nego faza zaključavanja, a to se u reakcijama građana i gospodarstva primjećuje i u ostalim zemljama koje su krenule u popuštanje mjera.

Znamo da je stožer nastao u trenucima nagle krize, i da je bilo i improvizacija te ste neke stvari morali i naknadno »legalizirati«, no ostale su dileme je li to političko ili stručno tijelo. Ispostavilo se da su svi njegovi članovi u HDZ-u, ili bliski HDZ-u.

- Nije bilo ni trenutka improvizacije, dapače, kao Vlada i država smo vrlo rano i vrlo organizirano predvidjeli opasnosti zaraze koja je krenula iz Kine. Izmjene zakona nisu naknadno legaliziranje nekakvih proizvoljnih odluka Stožera, nego potvrda da je učinjeno sve da bi se stanovništvo zaštitilo i epidemija suzbila. Već sam objasnio kako je Stožer funkcionalno sastavljen da bi mogao pokriti cijelu situaciju. Stručno epidemiološko i medicinsko stanovište, mjere ili preporuke, moraju se i provesti na terenu. Za to su potrebne ovlasti, oprema i infrastruktura raznih službi, policije, civilne zaštite, inspekcija...
Ova podjela na političko ili stručno tijelo nema veze sa stvarnim, praktičnim zadatkom koji je stajao pred Vladom i njezinim Stožerom iz dana u dan.

Možda bi bilo bolje da se premijer Plenković imenovao šefom Stožera, kao što je učinjeno u Sloveniji ili Mađarskoj, pa da puna odgovornost bude na njemu. Ovako se čini da ste mu često bili gromobran.

- Ni ja ni bilo tko drugi nismo premijeru Plenkoviću gromobran, on to ne treba. Stvar je u operativnosti, to je golemi logistički i stručni posao niza službi u kojem se vrijeme za pojedine, krupne odluke i njihovu provedbu mjeri satima, a ne danima. S druge strane, jasno je da je to Vladin stožer i da niti jedna odluka nije donesena bez sudjelovanja premijera i Vlade.

Govoreći o slučaju u Splitu oko smrti u domu za starije - oporba traži odgovornost ravnatelja Doma, kao i šefa županijskog HDZ-a Ante Sanadera, HDZ uzvraća pokretanjem smjene SDP-ovca Ranka Ostojića iz Odbora za nacionalnu sigurnost. Koronavirus ipak je završio u političkoj aferi.

- U ovoj krizi diljem Europe i svijeta broj umrlih u domovima čini značajan broj preminulih, primjerice u Norveškoj je to čak 69 posto svih preminulih - kod nas je to 44 posto. Dva ministarstva su napravila svoja izvješća, konstatirali da nema odgovornosti, općinsko Državno odvjetništvo je pokrenulo izvide, a oni su po zakonu tajni, tako da je kao ministar i čelnik Stožera niti znam, niti smijem znati kako teku te izvidne radnje.

Ali, stvar je došla u političku sferu.

- Ja bih rekao da je stvar došla u politikantsku sferu.

Oprostite, ali i vaši kolege u Saboru izašli s inicijativom za smjenom Ostojića.

- Recite mi: kakve veze ima Ante Sanader s nekim domom za starije i nemoćne? On je saborski zastupnik i predsjednik ŽO HDZ-a Splitsko-dalmatinske županije, i to je najjasniji znak da se radi o političkom udaru na njega u svrhu predizborne kampanje, lišenom svakog smisla.

No, upravo su Sanader i Bačić u Saboru ustvrdili da u smjenu Ostojića idu jer je na društvenim mrežama veličao Jugoslaviju i Tita. Dakle, svi politiziraju. Nisu samo SDP i predsjednik Milanović oni koji otvaraju političke teme.

- Važnije je tko to potencira, a HDZ s obzirom na činjenicu da se bavi s vrlo ozbiljnim pitanjima vezanima uz epidemiju i ekonomsku situaciju jednostavno nema vremena baviti se temama koje nisu usmjerene na život i boljitak ljudi u Hrvatskoj.

A što kažete na one koji to potenciraju, tko su oni?

- To su oni koji jednostavno nemaju odgovor ni na jedno pitanje koje brine hrvatske građane, pa se vraćaju starim obrascima za koje smo naivno bili vjerovali da su iza nas.

Je li bilo ikakvog kršenja ljudskih prava tijekom ove krize, po vašoj procjeni. Često su u karanteni morali biti i ljudi za koje se pokazalo da su posve zdravi. Je li bilo i pretjerivanja u nekim odlukama? Naravno, sve teme vode ka politici - je li dio mjera, posebno ovih zadnjih o ukidanju zabrane okupljanja primjerice, u funkciji priprema za izbore u srpnju?

- Nije bilo kršenja, ali bilo je ograničenja prava sukladno Ustavu i zakonu, a u cilju zaštite pučanstva. Mislite da smo se dogovorili s koronavirusom o datumu izbora, pa se on susretljivo počeo povlačiti da mi možemo popuštati mjere ili odraditi kampanju u trenutku koji nam odgovara? Mislim da se možemo složiti da se u cijelom svijetu život kakav smo poznavali preko noći promijenio. Više od polovice čovječanstva našlo se preko noći u nekoj vrsti karantene, ljudi su doslovno bili zaključani u stanovima. Na scenu se vratio pojam policijskog sata, bez propusnice se nije moglo ni do ljekarne, zaustavljeni su poslovi, škola, promet, kazališta, kina, sport... Zaustavljeno je praktično sve što smatramo normalnim, uobičajenim životom.

Sve što smo u tom najtežem razdoblju uveli u Hrvatskoj, kao mjere suzbijanja zaraze, još uvijek je bilo daleko od drastičnih mjera kakve smo vidjeli u mnogim zemljama, kako u onima s autoritativnijim režimima, ali u istoj, rigidnijoj mjeri i u zemljama zrele zapadne demokracije.

Kad smo postigli epidemiološke rezultate, kad smo mogli zaključiti da zaraza jenjava, naravno da smo počeli popuštati mjere kako bi se ljudi, koliko god je to moguće, vratili uobičajenom životu i poslovima. Svi su pretrpjeli mnogo, i građani i gospodarstvo, a mi sada, iz dana u dan, procjenjujemo što bi se sve moglo popustiti i pokušati nadoknaditi, bez nerazumnog epidemiološkog rizika.

U tom kontekstu, treba li Stožer sada ukinuti? Kad će se to učiniti?

- Stožer postoji temeljem zakona i on se može ili aktivirati ili deaktivirati, a pred nama su razne faze popuštanja mjera i svaka od njih ima svoj epidemiološki kontekst. Još uvijek ne znamo mnogo toga o svim pojavnostima novog virusa, ne znamo što donosi jesen i hoće li biti i kakvog drugog vala epidemije. Ono što je najvažnije, imamo dobro uhodane i razrađene mehanizme organizacije i reagiranja za svaki scenarij, to smo uostalom dokazali. No, što je najvažnije, imamo osviještene, disciplinirane i razumne građane koji su u dobroj mjeri izgradili iskustvo u ponašanju u uvjetima epidemije.

Izjavili ste da se mjere popuštaju, iz čega smo svi zaključili da će izbori na ljeto, jer najesen može doći drugi val epidemije, što je protumačeno kao alibi za rane izbore.

- To je medijski napuhano. Najveći broj znanstvenika koji se bavi epidemiologijom predviđa taj tzv. drugi val, s obzirom da virus uvijek ima neke cikluse. Velika većina njih smatra da bi najesen moglo doći do drugog vala. Mi smo sad u situaciji da potencijalno govorimo o drugom valu, a kad je bio prvi val sve je bilo hektično, odluke su se morale brzo donositi. Ja samo mogu pretpostaviti da u drugom valu nećemo biti iznenađeni kao prvi put, i moći ćemo sigurno kalibrirati daljnje mjere, imajući u vidu iskustvo iz prve faze. Ali naravno da ne možemo govoriti o preciznom scenariju za nešto toliko hipotetsko.

Oporba pristaje na izbore samo ako su zadovoljena dva uvjeta: slobodno kretanje i slobodno okupljanje. Kako postići da izbori budu maksimalno pošteni, da ih se ne može osporavati? Tu je i problem dijaspore, neće biti promjene izbornog zakona, dakle oni neće moći glasati elektroničkim putem.

- Ovo su sve pitanja za DIP. Oni propisuju i vode brigu o organizaciji izbora.

Kako komentirate da predsjednik Milanović neće sazvati stranke, pa ni premijera na sastanak o datumu izbora, da ga ne zanima što misli Plenković, ali ni Bernardić.

- Ne vidim što bih tu komentirao.

Zašto bi izbori u srpnju bili dobri za Hrvatsku?

- U Hrvatskoj je jednostavno izborna godina, izbori su redovni. Epidemiološka situacija ukazuje da bi se u narednim mjesecima mogli organizirati regularni izbori koji će osigurati ravnopravnu političku utakmicu i biračima omogućiti da izađu na birališta. Promašaj su sve kalkulacije o tome tko profitira u ovom trenutku, a tko ne. Profitirat će onaj tko ima čime opravdati povjerenje građana.

Tema Okučana, odnosno posljedica situacije u kojoj je šef države napustio skup zbog prisutnih u majicama s pokličem ZDS, još dominira političkom scenom. Ako znamo da je Ustavni sud već u nizu navrata ocijenio da se pozdrav ZDS ne smije koristiti ni u kojoj prilici, zašto politika, odnosno vlast reagira izuzecima kao što su komemoracije i slično? Zašto bi ZDS ikad igdje bio dozvoljen? Zašto nije, prema vašim riječima, problematičan u Okučanima, a na ulici jest?

- Dok smo se mi u Vladi u potpunosti posvetili rješavanju ogromnih izazova koji su pred hrvatskim društvom, neki s druge strane spektra očito smišljaju kako fokus javnosti vratiti na teme koje unose podjele u hrvatskom društvu. Nakon incidenta u Okučanima, cijeli je javni prostor bio preplavljen svim mogućim izjavama, komentarima i analizama, samo obitelji poginulih branitelja nitko ništa nije pitao, kao da iza tih ljudi nisu ostale majke, sestre, supruge, kćeri, sinovi, koji su tamo došli u znak sjećanja na svoje najbliže. Nitko da se upita, tko su bili ti mladi ljudi koji su položili živote u obrani Hrvatske, kako su poginuli, što znamo o njima.

To govori što je ideja predizborne kampanje u koju su naši politički suparnici već zaronili. U vremenu u kojem nam treba sva zajednička pamet i snaga da prebrodimo ovu krizu i njezine ekonomske posljedice, oni bi svu energiju potratili na ustaše i partizane kao nepoderivu temu na koju se uvijek može računati. A kad već govore o tome, nikako da odgovore na pitanje zbog čega to nisu zakonski regulirali u uvjetima komotne saborske većine koju su imali. Ne da to nisu učinili, već su SDP-ove vlade legalizirale pozdrav »Za dom spremni« kroz registraciju HOS-ove udruge, odnosno grb s pozdravom »Za dom spremni« uvrstile u državni protokol na proslavi 20. obljetnice Oluje 2015. godine. Pitanje koje je dotad nestalo iz javnog diskursa time su vratili u političku arenu, ali to je već pročitana knjiga.

Planira li HDZ, odnosno Vlada ukinuti Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, koje je po mnogima smokvin list za takve presedane i izuzetke? Slažete li se sa stavom predsjednika države Zorana Milanovića da se ZDS jednostavno mora zabraniti?

- Naslijedili smo situaciju koja nije dobra, a to traje kroz razne mandate, no mi nismo željeli biti još jedna nekonzistentna vlada u nizu. Pošli smo od presumpcije da se u suočavanju s povijesnim činjenicama krije mudrost politike koja nas neće držati u vječitom zarobljeništvu, jer u tim rovovima ne postajemo ni bolji ljudi ni bolje društvo.

Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, u kojem su participirali eminentni pojedinci različitih svjetonazorskih opcija i životnih iskustava, prvo je ikad u Hrvatskoj sačinilo dokument koji predstavlja iskorak u početku raščišćavanja pitanja koja nas uporno opterećuju i daje kvalitetnu osnovu za preciznije zakonsko reguliranje ove problematike. Svi koji su mu se a priori suprotstavili, ili nisu razumjeli, ili su vrlo dobro razumjeli svrhu izrade jednog cjelovitog pristupa u kojem nijedan režim, a do ovog današnjeg svi su bili nedemokratski, ne bi ostao pošteđen objektivne valorizacije. Mnogi su se zabrinuli jer ne bi više bilo prostora za njihove manipulacije kojima se godinama održavaju i parazitiraju u politici.

Bi li vam, u bilo kojoj varijanti, nakon izbora bila bliska i ideja o velikoj koaliciji, ili manjinskoj vladi, ako bi se drugi val epidemije ipak dogodio?

- Veoma nam je bliska ideja da pobijedimo na izborima i sastavimo Vladu, a o velikoj koaliciji niti ne razmišljamo.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum