Arhiva
Prošlu godinu obilježio je nastavak trenda društvene polarizacije na konzervativne i liberalne vrijednosti. Na društvenu polarizaciju dodatno su utjecale narodne referendumske inicijative, pritisci na novinare i smanjenje medijskih sloboda. Usprkos provedbi mjera gospodarskog razvoja, na socio-ekonomske prilike u Hrvatskoj i dalje su negativno utjecale velike nejednakosti između urbanih i ruralnih dijelova u kojim se bilježe veće stope nezaposlenosti i siromaštva. Loše socioekonomske prilike utječu na jačanje negativnih društvenih tendencija kojima se nastoje ograničiti pravo na reproduktivno i seksualno zdravlje žena, prava LGBTIQ+ osoba te prava nacionalnih manjina. Sve to zapisano je u izvještaju "Ljudska prva u Hrvatskoj: Pregled stanja u 2018. godini" Kuće ljudskih prava koji je predstavljen u utorak.
Programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel kazao je da u prošloj godini nema bitnih promjena u odnosu na pretprošlu godinu. Naveo je da se dvjema referendumskim inicijativama - za ukidanje Istanbulske konvencije i o izbornom sustavu - htjelo demokratski institut referenduma iskoristiti za podrivanje ljudskih prava. Konstatirao je da u Hrvatskoj i dalje nema temeljnog programa za zaštitu ljudskih prava, a kao pozitivnu prošlogodišnju iznimku naveo je usvajanja Zakona o zaštiti zviždača. Zaključio je da su ljudska prava i dalje u Hrvatskoj nisko na listi prioriteta.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović najavila je da će za nekoliko dana svoje izvješće dostaviti Saboru. Kazala je da se u njenim izvješćima neuralgične točke ponavljaju iz godine u godinu: veliko siromaštvo, posebno starijih, nejednakosti, problemi pravosuđa, osjećaj nepravde, dugotrajni upravni postupci samo su neke od njih. Vidović je rekla da najveći porast broja pritužbi u odnosu na prijašnje godine bilježi u pravima branitelja. I ona se osvrnula na Zakon o zviždačima i rekla da ćemo vidjeti kako se taj zakon provodi prema tome kako će se Vlada ponijeti u slučaju da netko iz policije podnese prijavu zbog policijskog ponašanja prema migrantima. Luka Mitrović govoreći u ime HND-a kazao je da se prije možda bilo moguće biti zadovoljan stanjem u medijima i medijskim slobodama, ali danas više ne i upozorio na nevjerojatno velik broj slučajeva maltretiranja novinara i neadekvatne pravosudne reakcije na takve slučajeve.
Sanja Cesar iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje osvrnula se na reproduktivna prava žena i konstatirala da se priziv savjesti sve više zloupotrebljava. Upozorila je da se ta prava iz prava autonomnog odlučivanja žena i medicine izmještaju u svjetonazorsko područje. Priziv savjesti se pogrešno koristi i oni koji su u poziciji moći, dio liječnika i medicinskog osoblja, uskraćuje medicinsku skrb ranjivima. Navela je da od 27 općih i kliničkih centara u državnom vlasništvu u pet bolnica svi ginekolozi odbijaju izvršiti pobačaj na zahtjev, odnosno koriste priziv savjesti. U preostalim ustanovama 60 posto liječnika koristi tu mogućnost. Zbog nedovoljne informiranosti o mogućnosti korištenja anestezije čak 32 posto žena imalo je iskustvo ginekološkog zahvata koji je obavljen bez anestezije.