VELIKI INTERVJU ZA GLAS ISTRE
BILJANA BORZAN, članica Predsjedništva SDP-a: "Ivica Račan je jednom davno rekao kako dosegnuti dno ne mora nužno biti loše jer se tek u tom trenutku imaš od čega odraziti"
Biljana Borzan
Zastupnica SDP-a u Europskom parlamentu Biljana Borzan izabrana je ovog tjedna za potpredsjednicu eurosocijalista za ekonomiju. To je jedno od najvažnijih i najutjecajnjih mjesta što su ga svojim radom izborili hrvatski europarlamentarci, bez obzira iz koje su stranke doputovali u Bruxelles i Strasbourg. Borzan je, u povodu izbora za potpredsjednicu Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu u resoru izgradnja ekonomije koja radi za građane, naglasila da je jako sretna što joj je ukazano povjerenje da vodi ovaj resor koji je još važniji u vrijeme krize. "Kao i do sada, borit ću se da Hrvatska ima jaku poziciju za stolom. Na europskom tržištu ne smije biti velikih i malih, bitnih i nebitnih. U svom dosadašnjem radu sam se hvatala u koštac s industrijom zahtijevajući najbolje za naše građane. To je uvijek borba Davida i Golijata", poručila je,
Dan prije imenovanja, Borzan je hrvatskoj javnosti predstavila istraživanje koje je pokazalo da 90 posto građana Hrvatska smatra da se velike multinacionalne kompanije vode isključivo profitom. Pored toga, za nas dolaze posebno izazovna vremena. "Energentska kriza divlja po cijeloj Uniji, a u Hrvatskoj su cijene struje skočile za skoro pet puta. Uz to, uvođenje eura donosi nove izazove, a većina građana Hrvatske smatra da nismo spremni za to. Čak 88 posto građana je opravdano zabrinuto oko porasta cijena", kaže Biljana Borzan.
U posao hrvatske europarlamentarke i njezine skupine Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu uklapa se i borba protiv utaja poreza na razini Europske unije, te su osnovali i poseban Odbor za porezna pitanja u Europskom parlamentu. Osječka političarka će do kraja mandata određivati prioritete Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu po europskim zakonima i inicijativama iz njenog resora te će koordinirati rad i strategije u pregovorima između institucija EU.
- Smatram da tržište treba biti pravednije, posebno u smislu poreznih politika. Više od 77 posto naših građana smatra da velike multinacionalne kompanije trebaju plaćati porez u državama gdje ostvaruju zaradu. Pojedince - pogotovo one koji su otišli trbuhom za kruhom ganjamo za minorne iznose, a velike se pušta da rade što žele, prokomentirala je Borzan naplatu poreza od građana koji su iselili iz zemlje.
- U hrvatskoj javnosti manje je poznat Vaš rad u SD skupini u Europskom parlamentu gdje ste potpredsjednica. Socijalisti i demokrati u EP-u zalažu se za socijalna i radna prava, zelenu tranziciju i raspravljaju o budućnosti EU. Vi ste podržali, konkretno, reviziju Direktive o europskom radničkom vijeću. Što ona predstavlja?
- Cilj te Direktive je povećati ulogu radnika u korporativnom odlučivanju, te osigurati transparentnost i informiranost zaposlenika tijekom restrukturiranja. Cilj nam je da do 2030. bar osamdeset posto korporacija bude obuhvaćeno ovom direktivom. Nažalost, sada je to u jedva trećini korporacija. Mi sada prolazimo kroz transformaciju poslovanja, sve postaje više zeleno, digitalno, na daljinu, i smatram da je zastupljenost radnika u odlučivanju ključna za zdravu tranziciju.
- Podržavate radnička prava koja uključuju i pravo da poslodavac, za vrijeme rada od kuće zbog pandemije, nema cjelodnevnu vlast nad svojim radnikom?
- Apsolutno. Upravo je moja politička grupa nositelj kampanje "Right To Disconnect". Pandemija je značajno doprinijela tome da poslodavci izgube osjećaj za bilo kakvu granicu, premda smo mi na taj problem upozoravali i prije. Parlament je tijesnom većinom izglasao to pravo, ali sada se mora čekati Komisija sa zakonodavnim prijedlogom.
- Koliko je pandemija ograničila i radnička prava, posebno zbog toga što se ljudi boje gubitka posla?
- Hrvatska ima najveći udio radnika s kratkoročnim ugovorom u EU-u. Uz to, jako puno ljudi radi u turizmu. Oni su se pokazali među najranjivijima u pandemiji. Najgore je što se ne zna do kad će sve ovo trajati. Vladine mjere se ne pokazuju dovoljnima. Vremena su jako teška, cijene proizvoda, usluga i energenata rastu, a prihodi se smanjuju. Prema nedavnom istraživanju čak 77,2 posto radnika je nezadovoljnije svojim životom sad nego prije pandemije, a 70 posto ih osjeća veći stres zbog promjene načina rada, radne atmosfere i straha da će na poslu dobiti virus.
- Socijalisti u Europskom parlamentu zagovaraju minimalnu plaću za sve u EU-u od koje se može živjeti izvan granica siromaštva. Kako komentirate porast hrvatske prosječne plaće na 500 eura?
- Čak 113 milijuna građana EU živi u siromaštvu, a od toga je 23 milijuna djece. Mi se borimo da svatko može živjeti od svoga rada. Što se tiče prosječne plaće u Hrvatskoj, brojevi ne lažu: ni tih 500 eura, a pogotovo ne minimalna plaća koju ostvaruje velik dio građana, nisu dovoljni za osiguranje minimalne košarice dobara nužne za normalan život. Tu je važno primijetiti i loš trend, jer kod nas minimalna plaća u zadnjih desetak godina raste upola sporije nego kod Rumunja ili Bugara.
- Vaša europarlamentarna skupina dosta govori o migrantima. U Hrvatskoj se ta tema dosta izbjegava iako je vidljiv nedostatak radne snage?
- Hrvatska je tranzitna postaja za većinu migranata koji prijeđu našu granicu i migracije se još uvijek promatraju kroz prizmu sigurnosti i demografije, dok se dimenzija uvoza radne snage tek nedavno pojavila. Naša zemlja od samostalnosti praktički nije bila u poziciji da joj nedostaje radnika, uvijek je nedostajalo radnih mjesta. Stoga vjerujem kako će i ta rasprava dobiti na važnosti. Vidjeli smo kako je iseljavanje utjecalo na položaj radnika u turizmu, poslodavci su se doslovno otimali za radnike, a oni s iskustvom i kvalifikacijama su u toj situaciji profitirali. Posljedično su se poboljšale plaće i uvjeti rada.
- S&D skupina je druga po veličini u Europskom parlamentu. Kako gledate na perspektive europske ljevice i gdje je tu Hrvatska?
- Ponovno sam izabrana za potpredsjednicu Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu i hrvatski SDP dijeli progresivnu viziju sestrinskih stranaka koje S&D okuplja. U EU-u socijaldemokracija jača zadnjih godina, suprotno brojnim najavama i epitafima o propasti ljevice. Za sljedeći mandat smo si kao cilj zadali postati najjača politička grupacija u Europskom parlamentu. Naše kolege su na vlasti u svim skandinavskim zemljama, Portugalu, Španjolskoj, u Sloveniji imaju velike šanse doći na vlast. Zapravo su Pučani u velikim problemima, a rezultat u Njemačkoj im je ogroman udarac. Prije svega zato što će se promijeniti odnos unutar Europskog vijeća, gdje je umjesto Angele Merkel sada najmoćniji čovjek kolega Scholz. A znamo da Njemačka ima veliki utjecaj na sve što se događa u EU-u. No kao socijaldemokratkinja ne očekujem da će se ti procesi sami od sebe preliti u Hrvatsku. Trebamo se sami potruditi i nastojati naučiti nešto iz tog pozitivnog njemačkog primjera. Trebamo se uzdati u se i u svoje kljuse, a ne da očekujemo da će nam se nešto dogoditi samo od sebe.
- Glavne teme koje nameće Vlada u Zagrebu su Schengen i ulazak u eurozonu. Izgleda li to Vama u Bruxellesu realno u rokovima koji su najavljeni?
- Ako ne bude drastičnih poremećaja u hrvatskom i europskom gospodarstvu do kraja ove godine, ulazak u eurozonu bi se trebao dogoditi kako je planiran. Za razliku od ulaska u Schengen, nema značajnih političkih prepreka, niti jedna država eurozone ne izražava ozbiljne rezerve prema našem ulasku. Kod Schengena je drugačije, mora se puno toga poklopiti da se taj cilj ostvari. Faktori su Bugarska i Rumunjska, koji čekaju puno duže od nas, nova vlada u Njemačkoj, partnerstvo s Francuskom, ali i situacija s migrantima na našoj granici.
- Hoće li hrvatski građani biti na dobitku prelaskom na euro ili se mogu očekivati poskupljenja?
- Ako gledamo statistike iz drugih država članica koje su uvodile euro, pogotovo onih iz velikog kruga proširenja, kratkoročno su porasle neke cijene, premda porast nije nužno uzrokovan samo uvođenjem eura, a dugoročno plaće i standard. Nadam se da će tako biti i nama.
- Prijeti li nam, na razini EU, energetsko siromaštvo odnosno snižavanje standarda zbog poskupljenja energenata? Podržava li S&D skupina inicijativu za zajedničku nabavku plina, kao što je bilo s nabavkom cjepiva za EU?
- Podržavam sve inicijative koje će biti na korist građanima, a vidimo da se ova kriza lomi na leđima najugroženijih. Činjenica je da kad EU zajedno pregovara, ima veću težinu nego bilo koja država pojedinačno. Zajednička nabava bi bila isplativija po pitanju cijene, sigurnosti opskrbe i distribucije.
- Važne teme u Hrvatskoj su obnova i demografija. Smatrate li da će Hrvatska morati vratiti nepotrošen novac iz sredstava solidarnosti?
- Iskreno se nadam da do toga neće doći. Ako se vrati milijun kuna, radit će se o velikoj šteti, a ako se vrati 5 milijardi, bit će to nacionalna tragedija uz bok privatizaciji i farbanju tunela, za koju će netko morati odgovarati. Pritom mislim na premijera i ministra Darka Horvata, u normalnim državama oba bi dali ostavke i otišli iz politike. Prvi jer je podržavao ministra i uvjeravao građane da će on to frajerski riješiti jednom telefonskim pozivom Ursuli, a drugi jer je nesposoban. Tih pet milijardi će taj dvojac nadoknaditi iz džepova građana, jer će se obnova vjerojatno financirati iz proračuna.
- Iz Osijeka ste, grada koji se smanjio. Slavonija ima dvadeset posto manje stanovnika. Po Vašem mišljenju, koji su razlozi za to?
- Iskreno, bila bih iznenađena da rezultati nisu takvi. Slavonija je sustavno zapostavljena, industrija je posve uništena, poljoprivreda zanemarena, ljude ubija osjećaj nepravde u društvu i korupcija. Zapravo je teško naći razlog za ostanak.
- Kao članica Predsjedništva SDP-a, kako komentirate najlošiji rejting svoje stranke?
- Ivica Račan je jednom davno rekao kako dosegnuti dno ne mora nužno biti loše jer tek u tom trenutku se imaš od čega odraziti. Podjele i svađe su nas dovele do dna i sada je jedini put prema gore. Istraživanja javnosti su nam pokazala da nam naši birači najviše zamjeraju svađe i bavljenje samima sobom, oni su od SDP-a navikli na davanje rješenja, a ne na jalove prepirke.
- Je li gotovo s podjelama u SDP-u?
- Je, konačno. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo se konačno vratili u radnu atmosferu, na sastancima isključivo raspravljamo o rješenjima za probleme u državi. Jedino predani rad donosi rezultat, nema druge filozofije..
- Pratite li okršaje hrvatskog predsjednika i premijera? Koliko su oni vidljivi na EU pozornici?
- Povremeno pratim, koliko stignem uz svoj posao. Ako vam netko kaže da su izjave i prepirke predsjednika i premijera izazvale veliku zabrinutost na briselskim hodnicima, možete biti sigurni da ne govori istinu.
- Javnost Vas poznaje kao jedinu političarku koja se bavi pravima potrošača. Novo istraživanje koje ste proveli pokazuje da od popravaka elektronskih uređaja nema koristi, odnosno kako građani u to ne vjeruju?
- Građani žele popravljati uređaje, ali čak 81 posto građana smatra da je popravak neisplativ. Zašto? Prvenstveno zbog skupih rezervnih dijelova. Ako vam netko kaže da rezervni dio za perilicu košta dvije tisuće kuna, naravno da ćete razmisliti je li bolje kupiti novu, s novim jamstvom za nešto višu cijenu. Moj cilj je u novom zakonskom prijedlogu osigurati jeftinije i dostupnije rezerve dijelova za svo vrijeme očekivanog trajanja uređaja te omogućiti neovisnim servisima i samim potrošačima dovoljno uputa da mogu lako popraviti svoje uređaje. Također, želim osigurati da svatko u trenutku kupnje zna koliko će uređaj trajati te koliko ga je lako i povoljno popraviti.
- Snažan ste protivnik bacanja hrane, posebno one s relativnim istekom roka trajanja. Zašto se neke EU zemlje protive promjenama propisa?
- Postoji konsenzus da bacanje hrane u EU-u mora smanjiti, točnije prepoloviti do 2030. godine, no mišljenja se ponešto razlikuju kako. Nerazumijevanje rokova trajanja hrane je “krivac” za oko deset posto sve bačene hrane, i još dok sam bila izvjestiteljica Parlamenta za tu temu sam tražila od Europske komisije da se ide u reformu sustava oznaka. To će se dogoditi ove godine, kroz strategiju od "Polja do stola" za koju sam zadužena, i jedan od prijedloga je da se ukine oznaka "najbolje upotrijebiti do". Ona signalizira do kojeg datuma hrana sadržava optimalnu kvalitetu, no nakon isteka još dugo može biti sigurna za jelo. Otprilike polovica građana EU to ne razumije, što doprinosi bacanju. Italija se protivi možebitnom ukidanju te oznake kvalitete jer žele da kupac zna kupac zna do kada su njihovi sirevi, salame, ulja najukusniji i najoptimalniji za kuhanje i jelo. Hrana je važan dio talijanske ekonomije i nacionalnog identiteta i jako su konzervativni kada su označavanje hrane i hrana u pitanju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
