Zimski računi
Čime se najviše isplati grijati ove zime? Provjerili smo cijene i državne subvencije
Ilustracija (Pexels)
Za većinu kućanstava najvažniji zimski izdatak je toplina u domu. Hoće li kućni budžet izdržati još jednu sezonu grijanja, ovisi o tome čime se grijete, koliko je vaša kuća izolirana i koliko ste spremni uložiti truda. Dodatni nemir unijela je najava Hrvatskih šuma da će od 1. siječnja 2027. cijene drvnih sortimenata porasti u prosjeku oko deset posto. To ne znači nužno da će za toliko poskupjeti i ogrjev koji kupuju građani, ali otvara pitanje što nas čeka. Zato smo provjerili koliko stoje najčešći energenti, koji su najpovoljniji kada se uračunaju učinkovitost uređaja i izolacija, što je s državnom zaštitom cijena i isplati li se još odlaziti po ogrjev u Bosnu i Hercegovinu.
Prema podacima internetske trgovine Kupi-drva, drva u rinfuzi obračunavaju se po prostornom metru i koštaju od 55 do 80 eura: joha 55, miješana drva 65, jasen, hrast i bagrem 70, a grab i bukva 80 eura. Praktičnija varijanta, kraće piljena i složena drva na paleti (1 x 1 x 1,8 m), stoji 200 eura za bukvu i grab te 190 za hrast i jasen, uz dostavu od dodatnih 20 eura. Vreća bukovih peleta kvalitete ENplus A1 od 15 kilograma trenutačno stoji 6,59 eura, a od 10. studenoga trebala bi pasti na 6,29 eura.
Drvo najjeftinije
– U usporedbi s lanjskom godinom drva su skuplja pet do deset eura po paleti, a peleti oko 30 do 50 eura po paleti, rekli su nam u toj trgovini i dodali da veća poskupljenja zasad ne očekuju.
Cijena po vreći ili metru malo govori dok se ne preračuna u energiju. Prema analizi Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) od 4. studenoga, ogrjevno je drvo trenutno najpovoljniji energent za grijanje kućanstava: 0,0441 eura po kilovatsatu energije. Slijedi prirodni plin sa 0,0602 eura, zatim drvni briketi (0,0718), električna energija u bijelom tarifnom modelu (0,0875), drvni peleti (0,0892), struja u plavom modelu (0,1032) i na kraju ekstra lako loživo ulje sa 0,1655 eura po kilovatsatu.
GENERIRANO AI ALATIMA
Najveće je iznenađenje cijena peleta. Godinama su promovirani kao ekonomična alternativa fosilnim gorivima, a danas su gotovo 48 posto skuplji od plina i nešto više od dvostruko skuplji od drva, a po cijeni vrlo blizu struji. Loživo ulje, pak, energiju daje gotovo 3,8 puta skuplje od drva.
No cijena energenta nije cijela priča. Važno je koliko se energije u uređaju pretvara u korisnu toplinu. Uz pretpostavljenu učinkovitost kotla od 90 posto, kilovatsat korisne topline iz drva stoji oko 4,9 centi, iz kondenzacijskog plinskog kotla oko 5,7 centi, a iz peći na drva 5,9 centi zbog niže učinkovitosti. Kotao na pelete daje toplinu za oko 9,5 centi, izravno električno grijanje u bijelom tarifnom modelu za 8,9 centi, što je oko šest posto manje, a loživo ulje za gotovo 18 centi. Najpovoljnije su dizalice topline, s 1,9 do 3,2 centa po kilovatsatu, jer za jedan kilovatsat utrošene struje mogu proizvesti nekoliko kilovatsati topline koristeći energiju iz okoliša.
Dizalice topline
Stručnjakinja EIHP-a Marina Malinovec Puček napominje da jeftino drvo traži više truda: fizički rad, prostor za skladištenje i redovito loženje, dok plin, peleti i ulje omogućuju automatiziraniji rad i lakšu regulaciju temperature.
– Cijena cjepanica koje treba pilati i cijepati ne odgovara cijeni gotovog ogrjeva. Ne treba zaboraviti na okolišnu dimenziju: drvna biomasa vodi se kao obnovljiv izvor, ali njezinim izgaranjem nastaje ugljikov dioksid, a u starijim i neučinkovitim pećima mogu se oslobađati znatne količine lebdećih čestica PM2,5. Obnovljivo, dakle, ne znači nužno i čisto, naglasila je Malinovec Puček.
Foto: Neja Markicevic
Najpovoljnijom se pokazala dizalica topline voda/voda (352, odnosno 130 eura godišnje). Izolacija i nova stolarija smanjuju troškove većine sustava za oko 52,5 posto, a kod dizalica topline čak oko 63 posto, među ostalim jer u boljoj kući mogu raditi s nižim temperaturama vode. Uz to, emisije CO2 kod dizalica topline znatno su niže: 946 do 1.324 kilograma godišnje za neizoliranu kuću, naspram oko 5.087 kilograma kod loživog ulja. Niske obračunske emisije drva, peleta i briketa posljedica su posebnog načina računanja biogenog ugljika i ne znače da izgaranjem na licu mjesta ne nastaje CO2.
– Važno je napomenuti da je riječ o troškovima pogonske energije. U njih nisu uračunati nabava i ugradnja uređaja, održavanje ni dodatni troškovi sustava, pa se ne može izravno zaključiti što je najisplativije za svako kućanstvo, pojasnila je Marina Malinovec Puček.
Prema podacima HERA-e, od 1. listopada za kućanstva s javnom uslugom opskrbe plinom prosječna krajnja cijena porasla je 7,5 posto, s 54 na 58 eura po megavatsatu s PDV-om, ponajprije zbog rasta troška nabave plina za oko 11 posto. To ne znači nužno veće račune: Vlada subvencionira cijenu plina tijekom ogrjevne sezone, do 31. ožujka 2027. HERA će najkasnije do 18. prosinca donijeti odluku o tarifama od 1. siječnja 2027. godine; trošak nabave i opskrbe, koji čini oko 85 posto cijene, ostaje nepromijenjen do 30. rujna 2027. Kućanstva s tržišnim ugovorima nisu regulirana na isti način, njihove cijene ovise o ugovoru i europskom tržištu plina.
GENERIRANO AI ALATIMA
Vlada je 5. studenoga, u sklopu 11. paketa mjera, produljila i subvenciju dijela cijene grijanja do 31. ožujka 2027. Ukupna krajnja cijena toplinske energije, uključujući naknade i PDV, ostaje na razini od 30. rujna 2026., a mjera obuhvaća sve krajnje kupce osim onih koji toplinu pretežito koriste u poslovne svrhe.
Loživo ulje ostaje bez takve zaštite. Njegove cijene nisu u nadležnosti HERA-e i formiraju se slobodno na tržištu, pa su kućanstva koja se njime griju izravno izložena promjenama cijena.
Preko granice
U potrazi za eventualno jeftinijom alternativom, upitali smo Carinsku upravu mogu li građani kupovati ogrjevno drvo u BiH i uvoziti ga za vlastite potrebe – mogu, uz poštovanje carinskih, poreznih i fitosanitarnih uvjeta. Posebnog količinskog ograničenja nema, ali carinici procjenjuju količinu, vrijednost, namjenu i način prijevoza.
– Roba nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika oslobođena je uvoznih davanja do 300 eura po putniku (150 eura za putnike mlađe od 15 godina), a drvo prevezeno osobnim automobilom, uključujući prikolicu, može se smatrati osobnom prtljagom, osim ako količina ili okolnosti upućuju na komercijalnu namjenu. Robu treba prijaviti i predočiti račun iz kojeg su vidljivi vrsta, količina i vrijednost, rekli su nam iz Carine.
GENERIRANO AI ALATIMA
Ako uvjeti za oslobođenje nisu ispunjeni, obračunavaju se carina i PDV po sniženoj stopi od pet posto, koja vrijedi do 31. ožujka 2027.; za robu do 700 eura može se primijeniti jedinstvena carinska stopa od 2,5 posto, uz iznimke. Za drvo vrijede i fitosanitarni uvjeti EU-a, a eventualne obveze ovise o vrsti i stupnju obrade. Peleti i briketi također podliježu carinskim pravilima, dok se fitosanitarni zahtjevi utvrđuju prema njihovim svojstvima. Ugljen ne podliježe fitosanitarnim pravilima za drvo, ali se pri uvozu moraju poštovati carinski i porezni propisi. Ako količina ili način prijevoza upućuju na komercijalnu namjenu, može biti potreban redoviti carinski postupak, pa je pametno unaprijed provjeriti uvjete i pripremiti dokumentaciju.
A cijene? Prema bosanskohercegovačkim Nezavisnim novinama, krajem listopada cijepano ogrjevno drvo stajalo je oko 165 maraka (oko 84 eura) po kubnom metru, tona lignita oko 135 eura, tona mrkog ugljena oko 152 eura, certificirani pelet 419 do 435 eura po toni, a drveni briketi oko 368 eura po toni. Hrvatski certificirani pelet u kolovozu je stajao oko 426 eura po toni, a prema cijeni Kupi-drva (vreća od 15 kilograma za 6,59, odnosno 6,29 eura) to iznosi otprilike 439, odnosno 419 eura po toni. Razlika je, dakle, minimalna i kada se doda prijevoz i moguća davanja, kupnja u BiH ne mora donijeti uštedu. Prije putovanja u BiH vrijedi provjeriti i mjerne jedinice i carinske uvjete, jer niža cijena u susjednoj državi ne znači nužno i povoljniju kupnju.
Za one koji još odlučuju, praktično pravilo glasi: usporedite cijenu po kilovatsatu korisne topline, a ne po vreći ili metru; uračunajte dostavu, rezanje i cijepanje te vlastiti trud; provjerite imate li pravo na državnu subvenciju za svoj energent i, ako planirate veće ulaganje, počnite od izolacije i stolarije.
