Jeftino meso
Kupujete svinjetinu na akciji? Mogli biste se neugodno iznenaditi kada dođe vrijeme za kulen i kobasice
Ilustracija (Unsplash)
Ako ste nedavno u nekome od hrvatskih trgovačkih lanaca htjeli kupiti svinjsku polovicu, niste mogli ne primijetiti da se one prodaju po izrazito niskim cijenama. Tako ih na akciji možete kupiti za samo 2,19 eura. Riječ je o svinjskoj polovici s klasičnom obradom i uključenom hrptenjačom.
"Akcija! Tko ovo kupi, javite na godinu koliko ste kulenova i kulenovih seka bacili", stoji u objavi koja je izazvala pomutnju na društvenim mrežama. "Sigurno ćete sve morati baciti jer je ovo meso iz brzog tova i nije za sušenje suhomesnatih proizvoda. Zato oprezno kada kupujete svinjske polovice u trgovačkim centrima jer to meso nije sazrelo za sušenje tradicionalnih suhomesnatih proizvoda", navodi autor objave.
Niske cijene svinjetine već odavno su trn u oku hrvatskih proizvođača svinja, a uvoz polako uništava domaću proizvodnju. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je tijekom 2025. godine prirast svinja smanjen je za 10,6 posto, a ukupan broj zaklanih svinja za 16,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je broj oprasenih odojaka pao za čak 193.000, odnosno 13,1 posto. Hrvatska pritom ne proizvodi dovoljno svinjskog mesa za vlastite potrebe, te gotovo polovica onoga što potrošimo dolazi iz uvoza, piše Dnevno.hr.
'Domaća proizvodnja se uništava'
O iznimno niskim cijenama svinjetine i problemima s kojima se suočavaju domaći proizvođači razgovarali smo s Damirom Jagićem, predsjednikom Udruge uzgajivača svinja. On upozorava da meso namijenjeno svakodnevnoj prehrani nije nužno jednako pogodno za proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda.
"Za trajne kobasice sigurno nije dobro ako meso nije zrelo. Za to treba zrelo meso, a svinja se mora malo dulje hraniti. Da biste dobili zrelo meso svinja mora biti stara barem godinu dana, a ove koje se prodaju u trgovačkim lancima najčešće su stare oko 120 dana. Za konzumaciju je to u redu, ali za proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda ne", kaže dodajući da nije normalno da se svinjetina prodaje po tako niskoj cijeni.
"Zar zar bi kilogram svinjetine trebao biti jeftiniji od kilograma kestena? Ili kilograma salate? Ili jedne kave u Dubrovniku? Mi sad svjedočimo potpunom uništavanju domače proizvodnje", ogorčen je Jagić.
'To je tiha okupacija ekonomijom'
Jagić odgovornost za takvo stanje vidi i u načinu na koji posluju veliki trgovački lanci. Smatra da domaći proizvođači nisu dovoljno zastupljeni na policama trgovina, dok uvozni proizvodi imaju značajnu prednost.
"Ako trgovački lanac dođe u neku zemlju poslovati, konkretno sada govorimo o Hrvatskoj, a on vuče proizvode odande odakle dolazi njegov gazda, onda imamo problem. I sve to lagano ide pod mantrom slobodne trgovine. To su priče za malu djecu o nekakvoj slobodnoj trgovini. Nigdje na svijetu ne postoji slobodna trgovina. A mi pušimo te priče i zato smo propali. I još uvijek propadamo", govori Jagić.
"U normalnoj državi trgovački lanac mora imati određeni postotak robe iz zemlje u kojoj posluje. Kod nas toga nema. I oni to maksimalno koriste. Što im je dopušteno, to rade. I što nama onda ostaje od tog trgovačkog lanca? One blagajnice koje rade za minimalnu plaću", kaže.
"To je tiha okupacija. Netko to mora reći. Imamo tihu okupaciju na suvremen način. Ne puškom, nego ekonomski. I onda ste, nažalost, prisiljeni otići raditi u Njemačku, čistiti ulice ili raditi nešto drugo. Jer ovdje za naše proizvode nema dovoljno mjesta", upozorava.
Plasman hrvatske hrane
Smatra da takva politika posebno šteti domaćoj poljoprivredi, ali i turizmu.
"Mi bismo gurali turizam. A što od turizma imamo ako se naših proizvoda u hotelima i trgovačkim lancima koristi jako malo? Što onda imamo od toga? Nažalost, jako malo. I tu je kraj priče", kaže dodajući da je i ljudima koji žele kupiti domaću svinjetinu gotovo nemoguće doći do nje u trgovačkim lancima.
"Jedino što možete je otići kod nekog lokalnog mesara za kojeg znate da kupuje domaće. Opet, ne krivim ja ljude što kupuju strano meso na akciji. Moramo gledati i drugu stranu. Ljudi su siromašni, osobito umirovljenici i onda normalno biraju ono što je jeftinije", govori.
Na pitanje hoće li uzgajivačima pomoći isticanje zemlje podrijetla većim slovima, kaže da takva mjera neće imati željeni učinak ako se ne promijene uvjeti na tržištu.
"Pa gledajte, ništa mi to više ne znači u životu. Niti jednom uzgajivaču. Može pisati kakva god naljepnica, ne znam kakva, ako sve ostale stvari nisu posložene. Odite u trgovački lanac i pogledajte. Od sto artikala na njih pet piše Hrvatska. Je li to normalno? Nije. I to meni onda ništa ne znači. Ako kupcu neće proraditi svijest, a s druge strane nema ni dovoljno novca da kupi domaće, što smo napravili? Ništa", govori.
Uzroci niskih cijena
Jagić smatra da uzroke niskih cijena treba tražiti i na europskom i svjetskom tržištu.
"Europa je sama sebi pucala u nogu kada smo ucijenili Kinu te su oni prestali kupovati europsku svinjetinu, pa sada odjednom imamo velike viškove i ono što je na tržištu se mora prodavati jeftino", tvrdi.
Jagić smatra da bi Hrvatska dugoročnu ovisnost o uvozu hrane mogla skupo platiti ako se dogode ozbiljniji poremećaji u međunarodnoj trgovini.
"Gledajte, voziti se ne morate. Telefonirati ne morate. Možda se ni grijati ne morate, možete se zamotati u deku. Ali jesti morate. To će biti naš problem. Što će nam biti kada ostanemo potpuno bez vlastite proizvodnje.
Po istoj špranci, odnosno istom modelu, uništili smo sve žive industrije u kojima smo nešto značili. Počevši od brodogradnje, pa preko drugih industrija, tekstilne i obućarske. I sada je poljoprivreda na kraju", zaključuje.
