Ilustracija (Unsplash)
Mladi u Hrvatskoj sve kasnije stupaju u spolne odnose i imaju manje seksualnih partnera nego ranije, a unatoč tomu podaci HZJZ-a pokazuju porast infekcija klamidijom, istaknuto je u petak na panelu "Nema maženja bez paženja", održanom povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.
Mladići su pritom sedam puta češće nositelji klamidijske infekcije, a stručnjaci upozoravaju da ti podaci potvrđuju potrebu za sustavnom edukacijom o spolnom zdravlju.
Panel je održan u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u sklopu globalne teme "Every Body", kojom se promiče dostupan, anoniman i besplatan pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju za sve građane.
Sociolog Goran Koletić predstavio je istraživanja među mladima od 18 do 25 godina prema kojima se medijan dobi pri prvom spolnom odnosu pomaknuo sa 17 na 18 godina, dok je broj seksualnih partnera kod mladića pao s pet na tri, a kod djevojaka s tri na dva.
Koletić je rekao da nema jasnog objašnjenja za smanjenje seksualne aktivnosti mladih, a kao moguće razloge naveo je kombinaciju više čimbenika, među kojima su internetska komunikacija, kasnije osamostaljivanje, veći fokus na obrazovanje te posljedice pandemije na mentalno zdravlje.
Trendovi pokazuju da oko 50 posto mladih ne koristi kondom, oko 28 posto nije ga koristilo pri prvom spolnom odnosu, a samo je deset posto mladih točno odgovorilo na sva pitanja o kontracepciji.
Mateja Kopsa Sobota iz HZJZ-a iznijela je podatak da je u Savjetovalištu za spolno zdravlje broj utvrđenih infekcija klamidijom porastao s 14 u 2024. na 39 u 2025., dok je broj infekcija bakterijom Mycoplasma genitalium porastao s devet na 16.
Savjetovalište je prošle godine imalo oko 1150 besplatnih savjetovanja i testiranja, a usluga je anonimna i dostupna bez uputnice.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth-Blažić istaknula je da se usluge godinama šire prema potrebama korisnika, od testiranja na HIV do testiranja na hepatitis B i C, sifilis i druge spolno prenosive infekcije.
Tema je bila i učinkovitost cijepljenja protiv HPV-a, a epidemiologinja Bojana Mahmutović ilustrirala ju je podacima iz Engleske.
U promatranoj skupini cijepljenih u Engleskoj nije zabilježena nijedna smrt od raka vrata maternice, iako su bile očekivane 23, a ukupno je dosad spriječeno oko 200 smrti.
U Hrvatskoj se procijepljenost protiv HPV-a kreće oko polovice ciljane populacije, dok je među mladićima oko 39 posto.
"Mislim da smo na dobrom putu", rekla je Mahmutović, podsjetivši da eliminacija raka vrata maternice zahtijeva djelovanje na sve tri razine – cijepljenja, probira i učinkovitog liječenja.
Epidemiologinja Sanja Musić Milanović poručila je da cjepivo protiv HPV-a štiti od šest vrsta karcinoma, ali da sama ta medicinska činjenica nije dovoljna za veći odaziv na cijepljenje te da treba utvrditi razloge necijepljenja.
Na panelu se govorilo i o zdravstvenoj skrbi transrodnih osoba. Endokrinolog Velimir Altabas rekao je da se već godinama bilježi oko deset novih transrodnih osoba godišnje koje započinju hormonsku terapiju te da taj broj ne raste.
Upozorio je da su se u javnosti, pa i na saborskom Odboru za zdravstvo, iznosile pogrešne brojke, što, kako je rekao, pridonosi stvaranju moralne panike.