Zanimljivi susreti
Martina Peršić iz Kršana nositeljica je kolegija voćarstva u Rijeci
(Foto: Branko Biočić)
Jedna lijepa priča o poljoprivredi, razvoju i tehnologiji dolazi iz Kršana i ide sve do Rijeke, pa i dalje, a protagonistkinja je znanstvenica upravo iz Kršana, koja nam je ispričala o svojim ostvarenjima i novostima u znanstvenome radu.
Dr. sc. biotech Martina Peršić iz Kršana, 41-godišnja je znanstvenica, majka dvoje djece te, što je i povod za ovaj zanimljivi susret i razgovor, nositeljica kolegija iz područja voćarstva na smjerovima Održivi agroturizam, Mediteranska poljoprivreda i Vinarstvo na Veleučilištu u Rijeci.
Praćenje tehnoloških inovacija
Martina je, nakon što je u Poreču završila Mediteransku kulturu nastavila školovanje u Ljubljani na Biotehničkom fakultetu, gdje je 2016. završila studij i stekla titulu magistra, a zatim je na istom fakultetu 2019. i doktorirala.
- Rad u visokom obrazovanju zahtijeva neprekidno učenje i praćenje tehnoloških inovacija, pa sam se odlučila za intenzivno usavršavanje u području primjene digitalnih tehnologija u agronomiji. Svoja znanja u tom smjeru trenutno nadograđujem na uglednom američkom Sveučilištu Purdue u programu Digital agriculture, a stečene alate izravno primjenjujem kroz rad na dva velika europska projekta usmjerena na razvoj inteligentnih sustava u poljoprivredi. Moram istaknuti kako je posebno motivirajuće i raditi u multidisciplinarnom kolektivu Veleučilišta u Rijeci, gdje je suradnja sa stručnjacima iz različitih područja često vrlo plodno tlo za razvoj interdisciplinarnih i inovativnih ideja. Osim što je neophodna, moja dodatna edukacija je inspirirana predavanjem Korada Korlevića koje je održano na našem fakultetu u svibnju, a gdje je rekao da svaki dan treba naučiti nešto novo. U pozadini te filozofije stoji i zanimljiva neuroznanstvena činjenica o prolaznosti vremena koju sam pročitala prije nekoliko godina. Znanstvenici su objasnili da nam u mladosti vrijeme teče sporije jer tada svakodnevno upijamo nove informacije i doživljaje, zbog čega su dani ispunjeni i dugi. Kako život prolazi, dani postaju sve sličniji, a mozak ih počinje komprimirati kako bi racionalno štedio prostor za memoriju. Stalno učenje i otkrivanje novih stvari stoga postaje najbolji način za širenje vidika, ali i za usporavanje vremena, govori Martina. Ističe kako brze promjene i stalni rast na osobnoj razini diktira i dinamičan tempo razvoja Veleučilišta u Rijeci, na čijem je čelu Pazinjan Marino Golob.
Kaže da kada institucija tako vizionarski gleda naprijed, to je vuče da je prati u stopu, a riječko Veleučilište to sada potvrđuje i uvođenjem novih, inovativnih i tržištu prilagođenih studijskih programa.
S datumom 15. srpnja, odnosno ljetnim upisnim rokom, upisano je na tom Veleučilištu gotovo 14 posto više studenata, uglavnom iz Primorsko-goranske, kao i iz Istarske županije, nego na konačnim rang-listama 2025. godine. Što ih očekuje u novoj akademskoj godini, pitamo Martinu.
Iznimno atraktivni smjerovi
- Od 1. listopada na našem Veleučilištu pokrećemo nekoliko iznimno atraktivnih smjerova u koje upisujemo nove studente. Krenimo od agronomije, otvaramo novi dvogodišnji kratki stručni studij Primijenjena agrotehnologija. On je u potpunosti usmjeren na suvremenu poljoprivrednu proizvodnju i intenzivnu praksu, gdje studenti kroz pomno odabrane kolegije uče kako pomoću tehnologije optimizirati resurse i odgovoriti na stvarne potrebe biljaka u promjenjivim agroekološkim uvjetima. Sljedeći važan korak je pokretanje stručnog prijediplomskog studija Obalni i nautički turizam na našem Poslovnom odjelu. Osmišljen je kao odgovor na manjak kadrova u sektoru, a obrazovat će stručnjake sposobne odgovoriti na sve više standarde nautičkih gostiju, s naglaskom na menadžerske vještine potrebne za vođenje marina, čarter baza i jahti. Ono što me kao agronoma posebno veseli, jest zelena i održiva nota ovog studijskog programa, jer je briga o čistom moru i odgovornom upravljanju obalom zapravo isti onaj princip održivosti koji vodi i modernu poljoprivredu. Dodatno, pozitivna korisnička iskustva gostiju nautičkog turizma u snažnoj su pozitivnoj vezi s kvalitetom lokalne eno-gastro ponude. To znači da ekološki održiva lokalna mediteranska poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo predstavljaju ključni element kvalitete i prepoznatljivosti Republike Hrvatske kao vrhunske nautičke destinacije. Uz spomenute studije, pokrećemo i stručni prijediplomski studij Primijenjena umjetna inteligencija. Dobili smo pozitivno mišljenje Stručnog povjerenstva i sada čekamo dopusnicu. Poseban adut ovog studija je što će se izvoditi u klasičnom obliku za redovne studente i online obliku za one izvanredne studente, a online nastava studij čini dostupnim i onima koji uz posao žele steći kompetencije koje danas korjenito mijenjaju gotovo svaku industriju, odgovara Martina te ističe snažnu povezanost Veleučilišta u Rijeci s realnim sektorom, što ove akademske godine dobiva i nastavak kroz program 'Tireli awards', pokrenut ugovorom o suradnji s obrtom Doriana Tireli iz Kršana. Riječ je o nagradnom fondu od 4.500 eura namijenjenom studentima agronomije, IT-a i poduzetništva. Ono što ovaj natječaj čini posebnim jest to što nagrađene ideje neće ostati na papiru, nagrađeni projekti će se i realizirati, pa studenti prolaze cijeli put od prve zamisli do gotovog rješenja na terenu.
Upravo to iskustvo, od planiranja do izvedbe, smatra neprocjenjivim jer studentima daje znanje koje ni jedno predavanje ne može. Osim na edukacijama, ona stručno znanje stječe i na terenu. Na temeljima popularnog programa cjeloživotnog učenja pod nazivom "Uzgoj divlje šparoge" nastao je i pilot-nasad divlje šparoge u kolekcijskom nasadu maslina na Cresu. Taj projekt financirala je i podržala Primorsko-goranska županija i Centar za razvoj poljoprivrede PGŽ.
Uzgoj divlje šparoge
Od sljedeće vegetacijske sezone ovaj nasad ulazi u punu rodnost pa će dobiti prve točne informacije o prinosima pa tako i rentabilnosti uzgoja divlje šparoge.
- Na istoj lokaciji planiramo i podizanje pokusnog nasada pistacije, prave tršlje, Pistacia vera. Riječ je o kulturi koja se kod nas gotovo i ne uzgaja, iako za nju imamo izvrsne uvjete. Tolerantna je na izrazito sušne uvjete i visoke temperature, dugovječna i visoke tržišne vrijednosti, što je čini zanimljivom kao odgovor na klimatske promjene i način diversifikacije proizvodnje na mediteranskim gospodarstvima. Cilj nam je kroz kontrolirani uzgoj prikupiti prve domaće podatke o njezinu ponašanju i rentabilnosti u uvjetima sjevernog Jadrana. Najviše me veseli kad znanje mogu vratiti zajednici iz koje dolazim. Zato Veleučilište u Rijeci u suradnji s LAG-om Istočna Istra priprema edukacije o digitalnoj poljoprivredi za lokalne poljoprivrednike. Želimo pokazati kako suvremeni digitalni alati olakšavaju rad i smanjuju troškove. Za sada imamo samo dogovor. Najviše bih voljela da ih prihvate baš mali proizvođači, koji su temelj naše poljoprivrede, zaključila je dr. sc. biotech Martina Peršić.
