Digitalni birački popis
Habijan najavio ukidanje podjele na registar i popis birača te manje ručnog rada službenika
(Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije)
Biračima s prebivalištem u Hrvatskoj koji nemaju važeću osobnu iskaznicu više se ne bi izdavale takozvane plave potvrde, dok bi se većina upisa i promjena podataka u registru birača obavljala automatski. Predviđa to Nacrt prijedloga zakona o registru birača koji je u ponedjeljak predstavio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Novi zakon trebao bi ukinuti razliku između pojmova "registar birača" i "popis birača", modernizirati aplikaciju registra te omogućiti istovremeno održavanje više različitih izbora.
Gotovo 900 sati rada u jednom danu
Najveća razlika između registra i popisa birača dosad se odnosila na osobe bez važeće osobne iskaznice, kojima su se na izborni dan izdavale plave potvrde. Prema podacima Ministarstva, za izdavanje jedne potvrde službeniku je potrebno oko sedam minuta.
Na parlamentarnim izborima 2024. godine izdane su 7.642 takve potvrde, što je predstavljalo gotovo 900 sati službeničkog rada u jednom danu. Predloženim zakonom potreba za njima ukinula bi se za birače s prebivalištem u Hrvatskoj.
Za birače bez prebivališta u Hrvatskoj potvrde bi se i dalje izdavale u diplomatsko-konzularnim predstavništvima na izborni dan kako bi im se olakšalo ostvarivanje biračkog prava.
Automatska razmjena podataka
Nova aplikacija registra bila bi povezana s državnom informacijskom infrastrukturom i razmjenjivala bi podatke u stvarnom vremenu. Većina upisa i promjena podataka tako bi se provodila automatski, čime bi se smanjio udio ručnog rada službenika.
- Aktualna aplikacija više ne odgovara suvremenim zahtjevima interoperabilnosti, ne podržava istovremeno održavanje više različitih izbora te ograničava potpunu digitalizaciju procesa, rekao je Habijan.
Zahtjevi bi se u potpunosti digitalizirali i podnosili putem sustava e-Građani. Prijedlog zakona obuhvaća i usklađivanje s prestankom važenja Zakona o matičnom broju, deaktivaciju pojedinih upisa te redefiniranje nadležnosti.
Građanima bi bilo omogućeno pravo uvida u njihove podatke, dok bi se otvoreni podaci objavljivali na specijaliziranom portalu.
Etički kodeks za lokalne službenike
Habijan je predstavio i prijedlog Etičkog kodeksa službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj samoupravi, kojim bi se trebali ujednačiti standardi ponašanja na državnoj i lokalnoj razini.
Provedbu kodeksa pratili bi povjerenici za etiku koje bi imenovala izvršna tijela gradova, općina i županija, a dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogle bi imati zajedničkog povjerenika.
Na razini županija i Grada Zagreba osnovala bi se etička povjerenstva s pet članova i četverogodišnjim mandatom. Odlučivala bi o pritužbama na rad povjerenika i pročelnika, vodila javne evidencije te podnosila godišnja izvješća.
Pravilnici za suradnju s EU-om
Na konferenciji su predstavljena i dva pravilnika iz područja kaznenopravne suradnje s Europskom unijom.
Prvim se uređuju broj, mjesna nadležnost i način imenovanja kontaktnih točaka Europske pravosudne mreže u Ministarstvu, sudovima i državnim odvjetništvima.
Drugim se propisuju uvjeti i postupak upućivanja hrvatskog nacionalnog člana u Eurojust, određivanje njegova zamjenika i pomoćnika te imenovanje članova nacionalnog sustava za koordinaciju s Eurojustom.
