Toplinski val
DHMZ digao uzbunu za obalu. Noći će biti vrlo tople, temperature idu do 38 stupnjeva
Vrućina galeb Ilustracija (Arhiva Glasa Istre)
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) u utorak je podigao razinu upozorenja na toplinski val za petak i subotu, kada će za riječku, splitsku i dubrovačku regiju biti na snazi crveno upozorenje, odnosno vrlo velika opasnost od toplinskog vala koji može nepovoljno djelovati na zdravlje.
Do četvrtka je na Jadranu na snazi narančasto upozorenje, što znači veliku opasnost, dok je za kninsku regiju na snazi žuto upozorenje, odnosno umjerena opasnost. U unutrašnjosti će u petak i subotu opasnost biti umjerena i velika, odnosno na snazi su žuto i narančasto upozorenje. Za zagrebačku i kninsku regiju za nedjelju je na snazi narančasto upozorenje.
DHMZ prognozira da će noći na Jadranu biti tople i vrlo tople, s najnižom temperaturom uglavnom između 23 i 28 Celzijevih stupnjeva, a najviša dnevna temperatura kretat će se između 33 i 38 stupnjeva. Tijekom vikenda će i u unutrašnjosti najviša dnevna temperatura ponegdje biti viša od 35.
Prema prognostičkim materijalima, vrućina se nastavlja i u nedjelju te početkom sljedećeg tjedna, a zatim raste nepouzdanost prognoze pa se u ovom trenutku ne može s velikom sigurnošću reći hoće li vrućina popustiti.
DHMZ savjetuje praćenje prognoza i upozorenja na stranici meteo.hr. te izbjegavanje izlaganja suncu između 11 i 17 sati, boravak u hladu ili rashlađenom prostoru, dovoljan unos tekućine te korištenje pokrivala za glavu, prikladne odjeće i zaštitne kreme. UV indeks bit će visok, a u većem dijelu zemlje i vrlo visok.
Korisno je pratiti i prognozu osjeta ugode po gradovima, koji ne ovisi samo o temperaturi zraka nego i o relativnoj vlažnosti i brzini vjetra. Kada je zrak vlažan, znoj sporije isparava s kože pa se tijelo teže hladi, zbog čega vrućina može biti znatno neugodnija i opterećujuća za organizam čak i kada temperature nisu rekordne, što povećava rizik od toplinskog stresa, osobito kod osjetljivijih skupina.
Dugotrajna i intenzivna vrućina osim na zdravlje ljudi može imati posljedice i za poljoprivredu, gospodarstvo, životinje i biljke, jer otežava rast biljaka, povećava potrebu za vodom i dodatno opterećuje životinje.
Toplinski val zahvatio je veći dio Europe, od zapadnog i središnjeg dijela kontinenta do dijelova Ujedinjenog Kraljevstva, gdje su ponegdje oboreni temperaturni rekordi s vrijednostima oko 40 Celzijevih stupnjeva. Zbog vrućine su u više europskih zemalja na snazi narančasta, a ponegdje i crvena upozorenja.
