VAŽNA KNJIGA HRVATSKE MEDICINE
"Medicinska genetika u kliničkoj praksi" označava ulazak hrvatske medicine u genomsku eru
(Press)
Gotovo sedam godina rada, 178 autora, 1.335 stranica i jedna ambiciozna ideja – stvoriti djelo koje će povezati najnovija znanstvena otkrića s liječničkom praksom. Rezultat je knjiga "Medicinska genetika u kliničkoj praksi", predstavljena u Zagrebu pred više od 450 liječnika, znanstvenika i stručnjaka, kao jedno od najvećih izdavačkih ostvarenja u hrvatskoj medicini.
Kad je prije gotovo sedam godina prof. dr. Dragan Primorac, predsjednik Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti, Hrvatskog društva za humanu genetiku i Hrvatskog društva za personaliziranu medicinU, tijekom sastanka Upravnog odbora Hrvatskog društva za humanu genetiku predložio stvaranje sveobuhvatnog djela koje bi objedinjavalo suvremenu medicinsku genetiku, malo je tko mogao pretpostaviti razmjere projekta koji će uslijediti.
Danas je ta ideja postala stvarnost. U Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin predstavljena je knjiga "Medicinska genetika u kliničkoj praksi", publikacija koja po opsegu, broju autora i znanstvenom značaju predstavlja jedan od najambicioznijih projekata u povijesti hrvatskog medicinskog izdavaštva.
Na 1.335 stranica i kroz 34 poglavlja knjiga okuplja čak 178 autora iz Hrvatske i inozemstva. Obuhvaća područja koja danas oblikuju budućnost medicine – od rijetkih nasljednih bolesti i onkološke genetike do farmakogenomike, prenatalne dijagnostike, sekvenciranja cijelog genoma i primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom radu liječnika.
No važnost ove knjige nadilazi njezine impresivne brojke.
Medicina koja se mijenja pred našim očima
Genetika posljednjih godina prolazi kroz revoluciju kakvu medicina nije doživjela desetljećima. Tehnologije koje su nekoć bile dostupne samo najvećim svjetskim istraživačkim centrima danas postaju dio svakodnevne kliničke prakse.
Dijagnoze za koje su pacijenti nekada prolazili godine pretraga danas se mogu postaviti analizom genoma. Terapije se sve češće prilagođavaju jedinstvenim genetskim karakteristikama pojedinca. Umjetna inteligencija pomaže u interpretaciji golemih količina podataka, a personalizirana medicina postupno zamjenjuje model liječenja koji je desetljećima vrijedio za sve pacijente jednako.
Upravo zato autori knjige naglašavaju multidisciplinarni pristup. Moderna medicina više nije isključivo domena liječnika. Ona uključuje genetičare, molekularne biologe, biokemičare, bioinformatičare i stručnjake za računalne znanosti koji zajedno sudjeluju u donošenju dijagnoza i odabiru terapija.
Više od udžbenika
Na predstavljanju knjige brojni su govornici isticali da se ne radi samo o još jednom stručnom izdanju.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore doc. dr. Krešimir Luetić naglasio je kako knjiga potvrđuje da Hrvatska posjeduje znanje, stručnjake i potencijal za sudjelovanje u samom vrhu suvremene genetike i personalizirane medicine.
– Ova knjiga nije samo zbirka stručnih poglavlja. Ona je dokaz da Hrvatska ima znanje, ljude i potencijal biti dio samog vrha moderne genetike i personalizirane medicine. Prof. dr. Primorac već godinama pomiče granice u medicini, kako u Hrvatskoj tako i globalno – rekao je Luetić.
Sličnu poruku poslao je i predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. Željko Krznarić, istaknuvši kako je upravo ovakvo djelo primjer trajne edukacije i unaprjeđenja liječničke profesije, misije koju HLZ provodi već više od stoljeća i pol.
Državna tajnica Ministarstva zdravstva doc. dr. Marija Bubaš naglasila je da svaka velika medicinska knjiga predstavlja most između znanosti i čovjeka, laboratorija i liječničke ordinacije te između današnjih spoznaja i budućih otkrića.
Hrvatska znanost na međunarodnoj karti
Posebnu težinu projektu daje činjenica da su u njegovu nastanku sudjelovali stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva. Knjigu su predstavili neki od najuglednijih regionalnih autoriteta u području genetike i biomedicinskih znanosti, među kojima su prof. dr. Borut Peterlin, predstojnik Kliničkog instituta za genomsku medicinu u Ljubljani, te prof. dr. Ozren Polašek, upravitelj Hrvatske zaklade za znanost.
Peterlin je istaknuo da akademska zajednica koja stvara vlastiti stručni jezik ne prenosi samo znanje nego ga i oblikuje, dok je Polašek naglasio da knjiga uspješno povezuje temeljnu znanost, obrazovanje i kliničku praksu.
Njihove riječi potvrđuju da se značaj knjige ne zaustavlja na hrvatskim granicama. Riječ je o djelu koje ima potencijal postati referentna literatura u široj regiji.
Sedam godina rada i jedna poruka
Iza svega stoji organizacijski pothvat kakav se rijetko viđa u hrvatskom izdavaštvu. Koordinirati gotovo dvije stotine autora, uskladiti sadržaj, provesti recenzentske postupke te dovršiti složenu uredničku i grafičku obradu zahtijevalo je godine rada.
Zato je promocija u Zagrebu bila više od predstavljanja nove knjige. Bila je to svojevrsna proslava razvoja hrvatske medicinske genetike i potvrda da hrvatska znanost može stvarati projekte usporedive s najvećima u svijetu.
U vremenu kada genomika, umjetna inteligencija i personalizirana medicina mijenjaju način na koji razumijemo bolesti i liječimo pacijente, "Medicinska genetika u kliničkoj praksi" postaje mnogo više od udžbenika. Ona predstavlja dokument jednog vremena, ali i pogled prema budućnosti medicine. A upravo je to razlog zbog kojeg će predstavljanje ove knjige ostati zabilježeno kao jedan od važnijih trenutaka u novijoj povijesti hrvatske medicinske znanosti.
