(Snimio Davor Javorović/Pixsell)
Na polovici mandata zajedničke Vlade i s približavanjem izbora, Domovinski pokret nastavlja naglašavati političke razlike u odnosu na svog koalicijskog partnera HDZ. U prošlotjednom razgovoru za naš list, Josip Dabro najavio je prijedlog parlamentarne deklaracije o Bosni i Hercegovini i već jučer je iz Domovinskog pokreta stiglo priopćenje u kojem se traži rasprava o tom dokumentu u Hrvatskom saboru. Riječ, dakle, nije o dogovorenoj politici HDZ-a i DP-a, nego manji partner javno iznosi zahtjev većem da prihvati njegovu inicijativu.
I to unatoč činjenici da premijer Andrej Plenković dosad nije smatrao da bi se službena hrvatska politika trebala zalagati za bilo kakav preustroj susjedne države. U Domovinskom pokretu kažu da nitko njihova tri ministra nije ništa pitao prije objave takozvanog antiinflacijskog paketa mjera te da stoga ne osjećaju obavezu u svemu se usklađivati s HDZ-om. Glavno je, naravno, pitanje dokle je DP u slučaju deklaracije o BiH spreman ići.
– Odluka je donesena da se ide u tom smjeru. Idući tjedan će stranačko Predsjedništvo odlučiti u koje točno vrijeme, rekao nam je jučer član Predsjedništva DP-a Dabro, očito kreator politike stranke prema BiH.
U priopćenju koje potpisuje Ivan Penava, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića poziva se da “raspravu o Deklaraciji i zaštiti te legitimnom predstavljanju Hrvata u BiH po hitnom postupku uvrsti na prvom sljedećem zasjedanju” te da zatim zastupnici, uz eventualne promjene u predloženom tekstu, “donesu obvezujuću deklaraciju/rezoluciju s ciljem sustavnog rješenja hrvatskog pitanja u BiH”.
Ovaj tjedan Sabor ne zasjeda, sastaje se opet 9. lipnja, a aktualna sjednica traje do 15. srpnja, kada zastupnici odlaze na dvomjesečni godišnji odmor. Znači da Jandroković, nakon što Domovinski pokret uputi u proceduru svoj prijedlog deklaracije, ima sasvim dovoljno vremena da ga uvrsti u dnevni red i stavi na raspravu prije ljetne stanke u radu Sabora. S obzirom na to da se izbori u BiH za članove Predsjedništva održavaju u listopadu, ne bi imalo smisla da ovakva deklaracija bude u Saboru tema u rujnu. Upitno je, međutim, postojanje političke volje HDZ-a da Jandroković posluša Domovinski pokret. Istina, HDZ-ov koalicijski partner formalno ne inzistira na federalnoj, nego izbornoj jedinici u BiH, u okviru koje bi Hrvati glasovali za hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu.
– Hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH ne mora i neće biti u teritorijalnom kontinuitetu. To posebno naglašavamo jer na toj temi interesni krugovi statusa quo izbornog zakona uzalud pokušavaju “ubaciti klin” među Hrvate iz raznih dijelova BiH. Hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH ne može smetati nikome osim onima koji bi i dalje željeli Hrvatima birati lažne predstavnike, koji bi i dalje pokušavali pretvarati Federaciju BiH u “pseudograđanski”, u stvarnosti bošnjački entitet, navodi Domovinski pokret.
Ali, u stranci su svjesni minimalnih izgleda da se Bošnjaci slože s “pomirljivim i konstruktivnim prijedlogom” formiranja hrvatske izborne jedinice, pa stoga ističu da bi njihovo odbijanje bilo povod za “povratak hrvatske republike Herceg-Bosne kao sastavnice Sjedinjenih Država BiH, što bi imalo našu punu potporu”.
– Podsjećamo sve da su Hrvati u BiH pristali uklopiti svoj hrvatski entitet Herceg-Bosnu u Federaciju BiH isključivo i samo na zahtjev Republike Hrvatske i ključnih potpisnika i garanata Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. U suprotnom, nije postojao i ne postoji niti jedan razlog zašto bi Hrvati u BiH pristali biti tretirani drukčije od Srba u BiH, koji imaju svoj entitet i koji suvereno biraju svoje predstavnike. Naglašavamo i da su svi raniji mirovni planovi za BiH počivali na tri konstitutivna naroda, zadnji plan međunarodne zajednice prije Washingtonskog sporazuma, Stoltenbergov plan, predviđao je BiH kao uniju tri nacionalne republike. Nijedan plan za BiH nije bio temeljen na “pseudograđanskom modelu” za BiH kao višenacionalnoj zajednici tri konstitutivna naroda, upozorava se u priopćenju Domovinskog pokreta.
Nisu u HDZ-u svi protiv hrvatskog entiteta u BiH. Europski zastupnici Tomislav Sokol i Željana Zovko javno promoviraju to rješenje. Ali, stav vodstva stranke je negativan. Tako je nedavno na sjednici Predsjednišrva HDZ-a na kojoj se raspravljalo o Sokolovim političkim skretanjima, Mario Kapulica, sigurno ne bez Plenkovićevog poticaja, govorio o štetnosti ovakvog koncepta za interese hrvatskog naroda. Zato bi pravi preokret predstavljao pristanak HDZ-a na saborsku deklaraciju u kojoj bi se spominjalo opciju Herceg-Bosne. Nije to vjerojatno. No, ne zna se još kako bi Domovinski pokret reagirao na izostanak podrške HDZ-a politici važnoj Penavinoj stranci, bi li nešto ozbiljnije poduzeo unutar koalicije ili bi samo prešao preko svega.
Premijer Andrej Plenković nije dobro primio DP-ovu inicijativu.
– Razgovarao sam s dvojicom DP-ovih ministara, Davidom Vlajčićem i Ivanom Šipićem, oni ne znaju ništa o tome. Što se tiče brige o Hrvatima u BiH kao konstitutivnom narodu, mislim da nijedna hrvatska Vlada nije učinila koliko mi u proteklih deset godina. Ovo je očito jedan politički napor za vidljivost DP-a, pretpostavljam, o temi Bosne i Hercegovine i pravima Hrvata. Razumijem to u smislu političkog profiliranja, ali metodološki baš da se izlazi javno prije nego što se o tome obavijeste partneri, tu imam ozbiljne rezerve na stil. Razgovarat ćemo na koaliciji, pa ćemo vidjeti koji je smisao te inicijative, komentirao je Plenković.