Kako privući mlade
Hrvatskoj kronično nedostaje liječnika hitne medicine: Samo hlikopterska služba ostvarila je više od 3.700 intervencija u dvije godine
Ilustracija (Snimila Ana Križanec)
Hitna medicina razvijala se u izuzetno izazovnim okolnostima. Danas imamo priliku ne samo razmjene iskustava, već i priliku da pogledamo područja na kojima možemo napredovati, kazala je predsjednica Hrvatskog društva za hitnu medicinu dr. Višnja Nesek Adam, dodajući kako je puno truda uloženo u uvođenje specijalizacije iz hitne medicine koja je pokrenuta nakon 21 godinu zalaganja struke.
To je otvorilo novo poglavlje u nastojanjima stručnog društva, a to je da hitna medicina nađe svoje mjesto u akademskoj zajednici, kazala je Nesek Adam na otvorenju 8. hrvatskog kongresa hitne medicine jučer u Opatiji, koji se održava zajedno sa 7. Kongresom hitne medicine i medicine katastrofe jugoistočne Europe kao jedan od najvažnijih stručnih skupova u području hitne medicine u regiji.
Životni poziv
Govoreći o izboru Opatije kao mjestu održavanja kongresa, predsjednica Hrvatskog društva za hitnu medicinu Nesek Adam podsjetila je da je Opatija mjesto pokretanja prve službe hitne medicine u tadašnjoj Austro-Ugarskoj 1894. godine. Osim duge tradicije hitne medicine na našim područjima, istaknula je i kako stručno društvo pri Hrvatskom liječničkom zboru, kojem je na čelu, ove godine obilježava 35 godina djelovanja.
– Tu smo već napravili prve korake, ali i odbijenice. Sveučilište u Rijeci na čelu s prof. dr. Goranom Hauserom dalo je podršku toj ideji, a nadamo se da će i ostali slijediti taj primjer te da na osnivanje ostalih katedri za hitnu medicinu nećemo trebati čekati još 20 godina, napomenula je Nesek Adam.
Prema njezinim riječima, posljednje vrijeme puno se govori o izazovima medicine, a jedan od najvećih je nedostatak ljudi.
– Jedan od zadataka ovog kongresa je ojačati hitnu medicinu i učiniti je privlačnom mladim ljudima.
Načelno, volim reći da mladi vole hitnu medicinu, dolaze u našu hitnu, uče i rade, ali se teško odlučuju za hitnu medicinu kao životni poziv.
S druge strane, oni koji se za nju odluče, to su entuzijasti i zahvaljujući upravo tom entuzijazmu ja bih rekla da imamo dobru medicinu danas, smatra Nesek Adam.
Na pitanje koliko točno nedostaje zdravstvenih radnika u hitnoj medicini danas, kazala je da je teško odrediti točnu brojku budući da je nedostatak kadra boljka cijelog sustava.
– Kod hitne medicine taj je problem još veći jer je riječ o mladoj struci koja tek stasava i razvija se, tako da je taj manjak enormno velik.
Hitna medicina kao mlada specijalizacija znači da smo tek sad krenuli s prvim generacijama koje su prošle specijalističko usavršavanje i sada otkrivamo i pokušavamo ispraviti s novim generacijama sve one slabosti edukacije.
Njihova edukacija bila je proces koji su dobivali od drugih struka u medicini, a sad pokušavamo da oni budu edukatori jer oni najbolje znaju što je hitna medicina. Ja sam primarno anesteziolog i naša se struka godinama razvijala, to je proces koji traje desetljećima, tako da treba biti strpljiv. No, ja bih rekla da smo na dobrom putu, dodala je Nesek Adam.
Teritorijalna specifičnost
Hitna medicina u Hrvatskoj u praksi ima još jedan izazov, a to je teritorijalna specifičnost naše zemlje.
– Nedavno smo imali sastanak Europskog društva za hitnu medicinu gdje smo vidjeli da i Grčka ima slične probleme poput Hrvatske kad je u pitanju teritorijalna specifičnost. To su problemi na više razina pa što je zemlja različitija, potrebno je pokriti velik broj područja, to je edukacijski gledano manji broj slučajeva i teško je naučiti i održavati te vještine.
No, s druge strane, to su izazovi koje kompenziramo dobrom organizacijom – od helikopterske službe, brzih brodica te činjenicom da danas na svakom otoku imamo organiziranu hitnu službu, zaključila je.
Kongres je pozdravio i državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Renato Mittermayer koji je najavio upućivanje prijedloga nacrta za bolje uvjete rada svih djelatnika u hitnoj medicinskoj službi u javno savjetovanje.
Naglasio je i da je u protekle dvije godine samo u sustav hitne helikopterske medicinske službe i brzih brodica uloženo 62,5 milijuna eura. Helikopterska služba ostvarila je više od 3.700 intervencija, a brodice više od 1.500.
– Danas putujući prema Opatiji na autocesti smo zatekli prometnu nesreća i sletio je helikopter tako da smo svi u koloni na autocesti mogli svjedočiti vašem djelovanju. Kao liječnik znam što hitnu medicinu razlikuje od ostalih specijalnosti, to je jedna stvar koja vas razlikuje od drugih liječnika, a to je da se od vas sve traži sad i odmah, nema odgode i nema drugog mišljenja.
Komora snažno podupire razvoj struke i ovdje imate aktivnog zagovornika i zaštitnika kad trpite neutemeljeno prozivanje, poručio je kongresu predsjednik Hrvatske liječničke komore prof. dr. Krešimir Luetić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
