istraživanje Crobarometar

Kako stoje političke snage u Hrvatskoj: HDZ i dalje prvi izbor građana, Milanović najpopularniji političar

| Autor: Glas Istre
(Snimio Dalibor Urukalovic / Pixsell)

(Snimio Dalibor Urukalovic / Pixsell)


Redovito mjesečno istraživanje Crobarometar, koje ekskluzivno objavljuje Dnevnik Nove TV,  prezentirala je politička reporterka Sabina Tandara Knezović, a u analizi rezultata mjesečnog istraživanja pridružio joj se gost komentator Boris Jokić. Teme koje su obilježile mjesec bile su energetska kriza i blokada Hormuškog tjesnaca, Vladina intervencija u cijene goriva, rast mjesečnih računa, ali i najveća stopa inflacije u eurozoni, afera u skijaškom savezu te promjena vlasti u Mađarskoj. 

REJTINZI STRANAKA – HDZ I DALJE VODEĆA STRANKA

HDZ je i dalje prvi izbor građana s 27,7 posto podrške birača. SDP je drugi s podrškom od 19,8 posto građana. Nakon tri mjeseca polaganog pada, ovaj mjesec se SDP stabilizirao. Slijede Možemo s 12 posto. Most je na 7,3 posto te su se i oni nakon laganog rasta ovaj mjesec stabilizirali. Domovinski pokret ovaj je mjesec na 2,6 posto. Glavu iznad vode na 2,2 posto drže Hrvatski suverenisti, Hrvatska stranka umirovljenika je na 2,1 posto, a ovaj mjesec tu je i DOMiNO s 2,1 posto podrške. Sve ostale stranke su na manje od 2 posto podrške. 

(Nova TV)(Nova TV)

(Nova TV)(Nova TV)

Rejting svih stranaka možete pogledati i detaljnije proučiti na portalu DNEVNIK.hr.

"Za očekivati je u ovom trenutku da je ta situacija stabilna i da nema velikih pomaka", započeo je analizu Boris Jokić.

 "Ono što bih izdvojio je ponajbolji rezultat u posljednjih šest mjeseci za stranku Možemo, koja je trenutno na 12 posto, u prethodnom mjesecu smo imali to sa strankom Most, što znači da i druge stranke, koje nisu dvije najveće stranke, imaju pozitivne pomake. Ono što bi se trebalo dogoditi od strane oporbe, jest dvojako. Jedno je da bi možda trebali ponuditi neke bolje alternative politikama koje nudi HDZ, a drugo možda bi im trebali neki novi ljudi. Trebalo bi naći i promovirati neke ljude za koje sam siguran da imaju u svojim redovima. S druge strane, ako HDZ želi povećati prednost, trebao bi se paziti nekih stvari koje ih prate, prije svega one se tiču kvalitete života, ekonomskog stanja, inflacije, a posebice korupcije. 

Komentirao je i 2,1 posto podrške koliko ima DOMiNO. "Oni se pokušavaju etablirati na desnijoj političkoj sceni od HDZ-a i vjerojatno rade kvalitetno na tome. Problem desnice je uvijek u tome što je ona toliko rascjepkana da su ti postoci gotovo uvijek ispod 3. Da se ujedine, ti bi postotci bili puno veći", objasnio je Jokić.

POZITIVAN I NEGATIVAN DOJAM GRAĐANA O POLITIČARIMA

Što se tiče pozitivnog dojma kod ispitanika, Zoran Milanović i dalje je na prvom mjestu te 57 posto građana o njemu ima pozitivan dojam. Na drugom mjestu ovaj mjesec je Biljana Borzan s 39 posto. Tomo Medved je na trećem s 37 posto. Andrej Plenković ovaj mjesec je pao s drugog na  četvrto mjesto s 36 posto. Tu poziciju dijeli sa Nikolom Grmojom i Ivanom Anušićem. Na petom mjestu je Božo Petrov s 35 posto pozitivnog dojma. 

(Nova TV)(Nova TV)

Ivan Penava, čelnik Domovinskog pokreta, i ovaj mjesec ostavlja dojam najnegativnijeg političara sa 64 posto. Ovaj mjesec drugi je Andrej Plenković s 58 posto. Treće mjesto dijele Gordan Jandroković i Tomislav Tomašević s 57 posto. Na četvrtom je Siniša Hajdaš Dončić s 54 posto, a na petom mjestu je Ivana Kekin s 53 posto negativnog dojma. 

Cijelu listu možete pogledati i detaljnije proučiti na portalu DNEVNIK.hr.

Boris Jokić istaknuo je dva imena. "Oni imaju ozbiljniji trend pada popularnosti, Ivan Anušić i Tomo Medved su u veljači bili na vrhuncu pozitivnog dojma kod ljudi. Ivan Anušić je tada imao 43 posto pozitivnog udjela kod građana, dok je Tomo Medved imao 42. Dva mjeseca kasnije su pali za 7 posto, to je značajan pad. Do njega je došlo vjerojatno zbog toga što je u temama o kojima oni progovaraju, došlo do otpora u javnoj sferi. Glavni glas tog drugačijeg viđenja je Zoran Milanović koji je ujedno i najpopularniji. Kada pogledaš u toj igri šaha, netko dobiva, netko gubi", objasnio je Jokić pad popularnosti. S druge strane, dodao je Jokić, rejting Biljane Borzan je stabilan te je plod dojma i percepcije borbe za građane, za potrošače. 

Tandara Knezović istaknula je kako prema istraživanju predsjednika Milanovića više vole žene, premijera Plenkovića muškarci. Najmanje ih poznaju ovi do 30 godina, predsjednika najmanje doživljavaju u Dalmaciji, a premijera u Zagrebu.

"Zoran Milanović je uvijek bio popularan kod žena, a Andrej Plenković daje dojam ozbiljnog političara koji se dopada određenom muškom dijelu populacije. Ne treba čuditi to, s tim da treba napomenuti jednu stvar koja će u budućnosti u Hrvatskoj politici biti još izraženija, a to je rodna podjela s obzirom na preferencije. Pokazuje se i u zapadnoj Europi i SAD-u da žene pristaju liberalnijim opcijama, dok muškarci sve više odlaze konzervativnijim opcijama", rekao je Jokić te dodao:

"Radim sa srednjoškolcima, sa studentima na Fakultetu, oni uz dvojicu spomenutih znaju još Tomislava Tomaševića. O Andreju Plenkoviću, Zoranu Milanoviću i Tomislavu Tomaševiću svi imaju stav, već kad dođeš do četvrtog, petog ili šeste, sedme – više nitko ne zna tko je političar, tko ne."

Koje su teme zaokupile naciju?

I ovaj mjesec, u suradnji s agencijama Presscut i MediaNet, istraživanje donosi i koje su teme dominirale hrvatskim medijima. Analizirano je više od 210 tisuća objava koje su u periodu od 1. ožujka do 20. travnja bile na televiziji, portalima, radiju ili tisku. Istraživanje donosi koliko su te teme povezane s onim što brine građane. 

U top 10 tema u medijskom prostoru, dominirala je nacionalna sigurnost i vanjska politika. Tu je riječ o Trumpu koji je najsnažnije prisutan u našim medijima, ali i odnosi sa Srbijom i Bliskim istokom. Slijedi upravljanje i politika gdje se podjednako izvještavalo o Vladi, Saboru, mađarskim izborima, ali i odnosu Milanović-Anušić. Na trećem mjestu je rast cijena goriva i mjere Vlade.  Tu su gospodarska kriza, društveno nasilje, korupcija i kriminal, problemi u pravosuđu, organizirani kriminal, stanje okoliša i problemi u zdravstvu.

Kada su u pitanju teme koje se tiču samo Hrvatske, najviše je u javnom prostoru dominirala tema rasta cijena goriva i mjere Vlade.  Nakon toga slijede tenzije između Hrvatske i Srbije, zatim Hrvatska i Bliski istok , slijede kulturni i medijski programi, na petom mjestu su Milanović, Plenković i Vijeće za nacionalnu sigurnost, slijede politički sukobi oko zakona, Vlade i Sabora, na sedmom mjestu su uhićenja u Hrvatskom skijaškom savezu, zatim Milanovićev odgovor Anušiću o broju vojnika, korupcijske akcije u više županija te na desetom mjestu koliko stoji Uskrs u Hrvatskoj.

Jokić je analizirao teme koje dominiraju i usporedio ih s problemima koji, prema istraživanju, najviše brinu građane. "Volio bih da građani kritički promisle o stvarnosti koju žive. Često smo bombardirani temama koje nisu za nas najvažnije. Logično je da se prati situacija koja je globalna, da se prati Trump itd., ali i političari nameću određene teme. Kada vidite da dominiraju teme koje nisu primarna briga ljudi u Hrvatskoj, one se tu nameću da se ne govori o temama koje brinu ljude. Nije čudo da je pitanje inflacije tako nisko, da je pitanje korupcije toliko nisko. Kada političari shvate da su to problemi koji bi mogle ugroziti njihovu poziciju, automatski stavljaju druge teme u fokus, mediji to prate i stvara se pomalo iskrivljena slika u medijskoj sferi. Bilo bi bolje kada bi građani bili kritički dovoljno osviješteni da u fokus stavljaju ono što brine građane. Bez obzira na to što se trenutno događa u Iranu ili na Bliskom Istoku, mi svejedno moramo otići u dućan. Moramo izvaditi naš novčanik i kupiti nešto što košta više, moramo biti svjesni da ovdje žive ljudi koji si ne mogu priuštiti mnogo toga, to su brige građana Republike Hrvatske, a kad vide da postoje oni koji troše javni novac te brige postaju još važnije", zaključio je Jokić.

O istraživanju

Istraživanje Crobarometar za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos na redovitoj mjesečnoj bazi. Istraživanje je provedeno između 1. i 20. travnja na reprezentativnom uzorku od 990 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška iznosi +/-3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/-3,6 posto. 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter







Trenutno na cestama