Uspjeh ovogodišnje hrvatske turističke sezone ovisi isključivo o cijenama. Koje se u optimalnom obliku moraju postaviti danas, ne da ih se korigira u srpnju kad se vidi da nisu konkurentne jer tada će za to biti kasno. Kad govorim o cijenama, ne govorim samo o turizmu u najužem obliku, nego i o svim ostalim njemu komplementarnim djelatnostima – od prijevoza do cijena u trgovinama. Budemo li cijenovno konkurentni, svakako se možemo nadati ponavljanju uspješnosti prošle sezone.

I zato i ovdje u Ljubljani gdje se obraćamo nama uvijek dragim ljudima i jednakom takvom tržištu ponavljam ono što govorim čitave zime: korigirajmo se i uskladimo se s konkurencijom, naglasio je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta Hrvatske na otvorenju 36. turističkog sajma Alpe Adria koji se do 7. veljače održava u Ljubljani, a na kojem je Hrvatska zemlja partner. S obzirom da je "buking" krenuo i da je ove godine prigodom odabira destinacije daleko na prvom mjestu cijena, riječi ministra Glavine morale bi se konačno najozbiljnije shvatiti.

Koliki je pak značaj Slovenije, uz Njemačku drugog najvažnijeg hrvatskog emitivnog središta, najbolje pokazuje zanimljiva usporedba. Kad bi Slovenija imala 84 milijuna stanovnika kao što to ima Njemačka, danas najvažniji hrvatski turistički partner, Hrvatska bi bila apsolutni svjetski rekordera u broju turističkih dolazaka i noćenja. Slovenci naime s 2,1 milijuna stanovnika u Hrvatskoj ostvaruju oko 1,75 milijuna dolazaka i oko 12 milijuna noćenja, desetak posto ukupnog hrvatskog "kolača". Kad bi dakle bila kao Njemačka, Slovenija bi u Hrvatskoj ostvarivala 64 milijuna dolazaka i 440 milijuna noćenja! Iako u domeni "što bi bilo kad bi bilo", ova usporedba na najbolji način pokazuje koliki je značaj slovenskih turista. Stoga je i jasna pažnja koju je Hrvatska posvetila sajmu Alpe Adria na kojem je više od 300 izlagača s posebnim naglaskom na ponudu kamping opreme i jednakog takvog turizma. Uz ministra Glavinu, u Ljubljani je bio i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

– Slovenija i Slovenci nisu samo naši najvjerniji i jako brojni turisti, zemlja je to s kojom projiciramo jako slične razvojne modele kao kao što je Slovenija  i naš partner u nastupu na dalekim tržištima, od krajnjeg istoka Azije do Amerike. Slovenci su turisti koji jako dobro poznaju Hrvatsku, jako su brojni u pred i posezoni, a ono što nas dodatno veseli – sve se više okreću i našem kontinentalnom turizmu na svim njegovim destinacijama. Svakako, da bi tako i ostalo jako je važno da nudimo istinsku vrijednost za uloženi novac. Jako smo ponosni da smo ove godine na ovom značajnom sajmu zemlja partner što će dodatno učvrstiti našu poziciju na ovom, još jednom ističe, jako važnom tržištu, zaključio je Staničić.

Na samo otvorenju sajma, u odsutnosti slovenskog ministra turizma Matjaža Hana s kojim je ministar Glavina obavio bilateralne razgovore, okupljenima se obratila Tanja Fajon, ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade Slovenije.

– Slovenski turizam je lani ostvario veliki rast i dosegnuo sedam milijuna dolazaka i 17 milijuna noćenja te time dosegnuo čak 9 posto ukupnog slovenskog BDP-a što jasno pokazuje njegov značaj i za našu zemlju. Jako mi je drago da je Hrvatske zemlja partner našeg najvažnijeg turističkog sajma, a kad govorimo o Hrvatskoj ne govorimo samo o zemlji koju rado biramo za svoj odmor, nego i o zemlji s kojim imamo jake gospodarske veze, s kojom nam je stalo do čvrstog regionalnog povezivanja, kao i o zemlji i ljudima s kojima dijelimo mnoge zajedničke vrijednosti, istaknula je potpredsjednica Fajon naglasivši kako su tema sajma vode o kojima ovisi istinska opstojnost ne samo pojedinih država  nego globalne zajednice.

Usporedno sa sajmom turizma održava se i sajam gastronomije što je posebno zanimljivo Kvarneru koji ove godine nosi prestižnu titulu Europske regije gastronomije. Na hrvatskim štandu svakodnevno će se odvijati čitav niz prezentacija kako bi se posjetitelji upoznali s nekim od naših karakteristika u toj domeni. Za ponudu vinske autohtonosti i njezine opise zadužen je vrhunski sommelier Klaudio Jurčić, dok su se otoci Rab i Krk posebno potrudili pokazati svoje tradicijske gastro posebitosti od kojih su se gostima najviše dopali presnac i šurlice kao i rabska torta. Dakako, ne nedostaje ni zanimljive gastronomije i iz ostalih hrvatskih regija, sve do baranjskog kulena, glazbena podloga izlaganja je prepoznatljiva zahvaljujući klapi Sebenico, a veliku su pažnju privukle i paške čipkarice kao i zagrebački licitari.

Uz klasično predstavljanje raznih aspekata turizma, u Ljubljani će se realizirati i brojni b2b susreti. Jedna od prvih koje smo susreli ugledni je turistički iskusnik rodom iz Dramlja Goran Blažić. Danas je on vlasnik agencije indikativnog naziva Objemi Hrvaško, odnosno Zagrli Hrvatsku što jasno upućuje na smjer njezinog rada. Blažić surađuje s većinom hrvatskih turističkih zajednica te je itekako zadovoljan smjerom kojim se svih ovih godina kreće turistička suradnja Hrvatske i Slovenije.

Do subote u večernjim satima kad se sajam zatvara očekuje se tridesetak tisuća posjetitelja. Ostaviti stoga dobar utisak u Ljubljani, od velikog značaja za hrvatski turizam u kojem su stanovnici Slovenije jedni od najbrojnijih i najodanijih gostiju.

Škole značajni gosti

Sajam Alpe Adria na zanimljiv je način poslao poruku o putu kojim bi se  moral prevladati kriza kadrova koja potresa kako hrvatski, tako i slovenski turizam. Velik dio izlagačkog prostora namijenili su – strukovnim školama. Ugostiteljskim i turističkim čiji su profesori i učenici stigli iz različitih dijelova šire regije. Iz Hrvatske je prisutno desetak škola, od Pule i Opatije sve do Osijeka. Svi su se k tome potrudili potpuno sami napraviti prezentacijska jela, kao i pojasniti posebitosti gastronomije svog kraja. Najdalje je u tome otišla osječka Ugostiteljska škola koja je prikazala pripremu "fiša", od ulova ribe do pripreme te poznate slavonske gastronomske delicije.

Povezane vijesti

• Ratovi cijena – nastavak prvi. Već će iduća godina pokazati hoće li nas turisti kazniti zbog poskupljenja
• Dok Rovinježi njurgaju, turisti oduševljeni: Većina ih ne mari ni za cijene ni za radove posvuda
• Dobrodošla srpanjska "rupa"