(Robert Anic/PIXSELL)
Dva sindikata u državnoj službi prihvatila su povećanje osnovice od 1+1+1 posto i odustala od zahtjeva za topli obrok, dok je njihov predsjednik javno potvrdio da su u pregovorima s Vladom dobili određena obećanja, priopćili su u petak iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Dva sindikata, dominantno prisutna u policiji, prihvatila su model rasta osnovice od 1 + 1 + 1 posto te odustala od zahtjeva za uvođenje dodatka za topli obrok.
Predsjednik jednog od tih sindikata u javnosti je, na pitanje je li u pregovorima nešto obećano, odgovorio potvrdno, što je, navodi se, otvorilo pitanje sadržaja tih obećanja i njihove cijene, stoji u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.
Ističe se da je rast osnovice, otkako su plaće državnih dužnosnika vezane uz kretanje plaća državnih službenika, imao nesrazmjeran učinak. Dok povećanje osnovice od tri posto najniže plaćenim službenicima i zaposlenima sa srednjom stručnom spremom donosi povećanje od 28 do 30 eura, zaposlenima na višim i rukovodećim radnim mjestima rast iznosi 80 i više eura, a najvišim dužnosnicima i ravnateljima i više od stotinu eura.
Sindikat upozorava da se istodobno postavlja pitanje jesu li materijalni zahtjevi zaposlenih u pregovorima zamijenjeni institucionalnim obećanjima koja ne poboljšavaju položaj svih službenika, nego jačaju položaj pojedinih sindikata i ograničavaju djelovanje drugih.
Podsjećaju da su isti sindikati neposredno prije dogovora o osnovici Vladi RH uputili zahtjeve za dodatno jačanje svojih ovlasti i sudjelovanje u odlučivanju o radnim uvjetima u svim državnim tijelima, pozivajući se na konvencije Međunarodne organizacije rada, iako većinski djeluju u ograničenom broju tijela, ponajprije u policiji.
Navodi se i da su Vlada i reprezentativni sindikati potpisivanjem Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike 6. svibnja 2022. institucionalizirali odredbe koje, prema ocjeni sindikata, proizvode diskriminatorne učinke prema ostalim sindikatima u državnoj službi, uključujući otežano pravo na informiranje, edukaciju i sindikalno djelovanje.
"Dugoročna cijena ovakvog pristupa neće se mjeriti postotcima osnovice, nego monopoliziranjem sindikalnog djelovanja i slabljenjem položaja državnih i javnih službenika u svim budućim pregovorima", poručili su u priopćenju.