Od početka godine na snazi su izmjene koje umirovljenicima omogućuju rad na puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine. Nova mjera, koja se nadovezuje na dosadašnju mogućnost rada na četiri sata dnevno uz primanje pune mirovine, izazvala je podijeljene reakcije, piše Net.hr., a prenosi Index.hr.

Mladen Šoprek, koji je u mirovini posljednjih sedam od ukupno 38 godina radnog staža, i dalje vozi taksi. "Tolko mi je bajna mirovina da ne mogu niti čavle kupiti kad platim režije. Pa sam prisiljen raditi da mogu živjeti", kaže Šoprek. Nakon što je radio u tvornici autobusa, bio ugostitelj i serviser automobila, kao hrvatski branitelj prima mirovinu od 470 eura.

Slično iskustvo ima i Ljiljana Količić iz Zagreba. "Imam 41 godinu staža, a mirovina nije ni 600 eura. Mislim da sam vam sve rekla", poručuje. Dodaje da radi pet do šest sati dnevno i da joj posao zna biti težak. "Normalno da mi je teško. Kad i noge bole i kičma boli, sve boli", kaže ona.

Međutim, dok dio umirovljenika radi kako bi dopunio primanja, drugi žele ostati aktivni, poput Josipa Cvitaša iz Zagreba. "Ja uživam u stvaranju nečega, a kad se vide rezultati onda mi bude drago", navodi.

Podijeljena mišljenja

Nova pravila nisu svi dočekali s odobravanjem. Tomislav Zadrovec iz Zagreba smatra da mjera nije pravedna. "Mislim da to nije korektno. Jer ako je on zaslužio penziju, treba je i dobiti", kaže.

S druge strane, Ivan Renić promjenu smatra korisnom za prijenos znanja. "Mislim da je to korektno da se mogu iskustva i vještine prenijet na druge generacije", ističe Renić, navodeći kao primjer poslove strojne obrade gdje nedostaje radnika.

Tisuće umirovljenika na tržištu rada

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na pola radnog vremena radi više od 35 tisuća umirovljenika, najviše u Zagrebu. Očekuje se da će novu mjeru rada na puno radno vrijeme koristiti gotovo 9000 umirovljenika.

Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, ističe da razlog za rad nije uvijek samo financijski. "Nije samo niska mirovina, nego žele biti uključeni. Žele biti u svijetu rada", objašnjava. Ivanka Margetić, predsjednica Matice umirovljenika Maksimir, dodaje da mjera različito utječe na ljude ovisno o visini mirovine. "Netko tko ima veću mirovinu, to mu je dodatni plus, a ako ima malu mirovinu, to mu je itekako važno", kaže Margetić.

Mladen Šoprek zaključuje da mu rad nije problem, ali da mnogi u mirovinu odlaze s drugačijim očekivanjima. "Svatko ima svoj san u penziji da će konačno moć odmoriti i posvetiti se drugim stvarima, a ne samo poslu. Ali nažalost, želje su jedne, a stvarnost je drugo", kaže. Tako je za jedne rad u mirovini način da ostanu aktivni, dok je za druge jedini način preživljavanja.