Korištenje kovanica i novčanica u Europi postupno opada, ali je i dalje rašireno. U mnogim zemljama europodručja gotovina je još uvijek najčešći način plaćanja, i po broju i po vrijednosti transakcija.

Prema istraživanju Europske središnje banke (ECB), medijan iznosa gotovine koji ljudi u europodručju nose u novčaniku iznosi 59 eura u 2024. godini. Taj se iznos znatno razlikuje, od 35 eura u Nizozemskoj do 82 eura u Luksemburgu i na Cipru.

Među četiri najveća gospodarstva Europske unije, Njemačka ima najveći medijan gotovine koju građani svakodnevno nose sa sobom, 69 eura, dok je Francuska na začelju s 50 eura. Italija je bliže donjoj granici, dok je Španjolska nešto iznad medijana europodručja.

U razgovoru za Euronews, profesor Jakub Górka sa Sveučilišta u Varšavi istaknuo je da je korištenje gotovine snažno povezano s nacionalnom kulturom.

"Zemlje južne Europe, koje žive u toplijoj klimi i imaju naviku češćih osobnih susreta i razmjene, prirodno su sklonije gotovini, dok zemlje sjevera, poput skandinavskih, povijesno imaju jaču sklonost bržem prelasku na elektroničko bankarstvo i bezgotovinska plaćanja", rekao je.

Udio gotovinskih plaćanja na prodajnim mjestima postupno se smanjuje u europodručju. Broj gotovinskih transakcija pao je za 27 postotnih bodova, s 79 posto u 2016. na 52 posto u 2024.

U istom razdoblju, vrijednost gotovinskih plaćanja pala je za 15 bodova, s 54 posto na 39 posto.

Više od polovice transakcija u gotovini

Nešto više od polovice svih transakcija u europodručju, 52 posto, u 2024. godini plaćeno je gotovinom.

U 14 od 20 zemalja europodručja gotovina je i dalje najčešće korišten način plaćanja. U otprilike polovici tih zemalja činila je između 45 i 55 posto transakcija. Udio gotovine znatno varira, od svega 22 posto u Nizozemskoj do 67 posto na Malti. Iznad 60 posto je i u Sloveniji, Austriji i Italiji.

"U zemljama s jakom povijesnom vezanošću uz gotovinu, poput Njemačke, Austrije i Italije, ona je duboko ukorijenjena u svakodnevne transakcije zbog dugotrajnog povjerenja u fizički novac, povijesnog iskustva bankarskih kriza, zabrinutosti za privatnost i otpora digitalnom praćenju", rekao je za Euronews Guillaume Lepecq, predsjednik organizacije CashEssentials.

Po vrijednosti transakcija, gotovina ima manji udio. Čini 39 posto svih plaćanja u europodručju. Nacionalni udjeli kreću se od 17 posto u Nizozemskoj do 59 posto u Litvi.

Kartice, s druge strane, čine 39 posto svih transakcija i 45 posto ukupne vrijednosti plaćanja u europodručju. Korištenje mobitela i pametnih satova za kupnju također je u porastu, prenosi N1.

A Hrvatska?

Prosječan Hrvat u novčaniku drži 64 eura, a gotovina se za plaćanja u 2024. na razini zemlje koristila u 56% transakcija. Kartice su u porastu te se na njih odnosi 38% transakcija, dok ostali načini plaćanja te mobilne aplikacije za sada drže minimalni udio, sa po 3%.

Zašto se korištenje gotovine toliko razlikuje?

Profesorica poslovne ekonomije Olive McCarthy sa Sveučilišta u Corku istaknula je da postoji niz objašnjenja za razlike u korištenju gotovine među državama, povezanih s društvenim, gospodarskim i kulturnim razlikama.

"Neki od razloga uključuju različite razine prihvaćanja gotovine, brzinu digitalne prilagodbe i zabrinutost zbog privatnosti digitalnih plaćanja, među mnogim drugim čimbenicima", rekla je.

U europodručju su Nizozemska i Finska zemlje s najnižim udjelom gotovinskih plaćanja i najmanjim medijanom gotovine koju građani nose sa sobom. Kao primjer, McCarthy navodi da Nizozemska ima ispodprosječnu razinu prihvaćanja gotovine, jer samo 79 posto poduzeća prima gotovinu. Također ima i najnižu stopu prihvaćanja gotovine u restoranima i kafićima, koja je pala s 98 posto u 2021. na 85 posto u 2024. godini.

Finska, pak, ima najmanji udio malih i srednjih poduzeća koja preferiraju gotovinska plaćanja, svega osam posto.

"I nije iznenađenje da su obje zemlje među globalnim predvodnicima po razini digitalne prilagodbe", dodala je.