parcijalna rješenja
Hoće li novi zakon zaista zaštititi medije – ili samo odglumiti reformu do 8. kolovoza?
Ilustracija (Snimio Luka Jeličić)
Ministarstvo kulture i medija otvorilo je e-savjetovanje o prijedlogu zakona o provedbi Europskog akta o slobodi medija (EMFA) navodeći kao cilj "novi set pravila za zaštitu pluralizma i neovisnosti medija", a iz HND-a tvrde da prijedlog kasni i ne ispunjava kriterije EMFA-e.
EMFA stupa na snagu 8. kolovoza.
'Uzimajući u obzir da se Uredba EU (Europski akt o slobodi medija) primjenjuje od 8. kolovoza, da je u cijelosti obvezujuća te da se izravno primjenjuje u svim državama članicama EU, pa tako i u Republici Hrvatskoj, potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke za dodatnu prilagodbu nacionalnog pravnog okvira", stoji u prijedlogu stavljenom u javnu raspravu sredinom ovog tjedna.
Pojašnjava se i da se novim zakonom, predloženim samo mjesec dana prije izravne primjene EMFA-e, propisuju definicije vezane uz medijske usluge, a koje nisu već definirane Zakonom o medijima i Zakonom o elektroničkim medijima.
Konkretno, objašnjava se kako se namjeravaju uvesti dodatne zaštitne mjere koje jamče "neovisnost javnih pružatelja medijskih usluga da publici na nepristran način pružaju pluralnost informacija i mišljenja". Posebno se navodi i da su predviđene nove zakonske odredbe kako bi se zajamčila neovisnost u postupcima za imenovanje i razrješenje čelnih osoba uprave i upravnog odbora – naročito HRT-a, ali i uspostava mehanizama za praćenje primjene tih odredbi.
Dodatno će se, ističe se u prijedlogu, definirati dužnosti pružatelja medijskih usluga, Agencije za elektroničke medije (AEM) kao nacionalnog regulatornog tijela, kao i donijeti dodatna pravila vezana uz procjenu koncentracije na medijskom tržištu. Nadalje, propisat će se dodatna pravila vezana uz dodjelu javnih sredstava za državno oglašavanje i ugovore o nabavi ili uslugama koja će se primjenjivati na cijeli medijski sektor budući da se te obveze trenutačno odnose samo na elektroničke medije.
"Donošenjem predloženog Zakona osigurat će se zakonski uvjeti za provedbu Uredbe EU (EMFA) u pravnom poretku Republike Hrvatske. Cilj je osigurati pravilno funkcioniranja unutarnjeg tržišta medijskih usluga te uspostaviti novi set pravila za zaštitu pluralizma i neovisnosti medija uz digitalnu transformaciju medijskog prostora", ističe se u Vladinu prijedlogu novog zakona.
HND: Nude se parcijalna, a ne rješenja ključnih problema - uredničke neovisnosti, prikrivenog vlasništva...
No, novinarske strukovne organizacije predvođene Hrvatskim novinarskim društvom (HND) upozoravaju da je novi zakonski prijedlog stigao prekasno, da se javna rasprava otvara na brzinu te da se nude samo parcijalna rješenja.
"HND je već na nedavnom sastanku u Ministarstvu kulture i medija jasno kazao kako se Europski zakon o slobodi medija neće ispoštovati u svim njegovim zahtjevima ako se donese samo zakon o njegovoj provedbi i da je Vlada zakasnila te prigovorio tome da se javna rasprava otvara na brzinu, usred ljeta", ističe se u HND-ovu odgovoru Hini.
U HND-u naglašavaju i da ih je Ministarstvo kulture i medija uvjeravalo da je hrvatsko zakonodavstvo s EMFA-om većim dijelom usklađeno i da će se na ovaj način riješiti samo detalji, a u HND-u ističu da su oni tvrdili da se ni to ne može riješiti jer predloženi propis predviđa samo parcijalna rješenja.
''Jasno je da propis kakav nam se sada nudi kao rješenje ne može urediti ključne probleme - od stvarnog poštivanja redakcijske autonomije odnosno uredničke neovisnosti do prikrivenog vlasništva u medijima, unatoč vrlo solidnoj platformi koju je nedavno razvila Agencija za elektroničke medije, ističu u HND-u. Poseban je problem državnog oglašavanja i financiranja medija, koji je nedostatno i u velikom dijelu netransparentan, dodaju.
''Osim što tražimo izdašnije, u potpunosti transparentno javno financiranje medija - jer bez njega jednostavno ne mogu opstati - tražimo i osnivanje javnog fonda za medije kojem će cilj biti podržavati održivo financiranje novinarstva kao javnog dobra koje će zaista omogućiti građanima da ostvare spravo na javno informiranje i poštene medije", ističu u HND-u.
Naglašavaju i da se kriteriji i način izbora članova Vijeća za elektroničke medije, ali i uprave javnog medijskog servisa moraju mijenjati te podsjećaju da su više puta upozoravali resorno Ministarstvo i da financiranje javnih medijskih servisa, HRT-a i Hine, treba biti stabilno, ali i predvidljivo, kako bi bili otporniji na razne utjecaje, ponajprije političke.
''To EMFA izričito traži, ali to Zakon o provedbi EMFA-e na žalost neće definirati'', zaključuju u HND-u i poručuju kako će se u javno savjetovanje o prijedlogu novog zakona ipak uključiti jer je nužna temeljita izmjena cjelokupnog medijskog zakonodavstva.
Sever: Taj "dokument" ne jamči neovisnost javnih medija niti rješava "zabrinjavajuću" situaciju na HRT-u
I predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) Maja Sever navodi da ta organizacija s velikom zabrinutošću prati proces implementacije Europskog akta o slobodi medija, a osvrnula se i na novi zakonski prijedlog koji kreće u javnu raspravu samo tridesetak dana prije pune primjene EMFA-e.
''Objavljivanje prijedloga Zakona o provedbi EMFA-e u e-savjetovanju tek početkom srpnja, dakle mjesec dana prije roka za punu primjenu, smatram krajnje neodgovornim. Takav način rada onemogućuje kvalitetnu javnu raspravu, stručnu analizu i pripremu svih dionika na nove obveze koje proizlaze iz EMFA-e'', kaže Sever.
Dodaje i da je Europska federacija novinara izradila detaljan pregled stanja u svim državama članicama, uključujući i Hrvatsku te da je i Sabine Verheyen, predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta, tijekom rasprave u Europskom parlamentu u Strasbourgu otvoreno pitala hrvatske predstavnike zašto Hrvatska kasni s implementacijom EMFA-e. Sever je naglasila i da se trenutačno radi detaljna analiza predloženog zakona.
"Što se tiče implementacije EMFA, uvelike kasnimo i već na prvi pogled ovaj dokument ne jamči neovisnost javnih medija te se ovakvim prijedlogom ne rješava zabrinjavajuća situacija na HRT-u, odnosno politički utjecaj prilikom izbora upravljačkih tijela, ali ni pitanje neovisnog financiranja. Imenovanje uprave HRT-a i dalje je izrazito politizirano", ocijenila je Sever.
Dodala je i kako trenutačno nema jasnih, javno dostupnih kriterija za raspodjelu državnog oglašavanja, što dovodi do nejednakih tržišnih uvjeta i mogućeg favoriziranja određenih medija te da predloženi zakon ne ide dovoljno daleko u jačanju mehanizama kontrole i transparentnosti u tom segmentu.
"Nema pune provedbe EMFA-e bez temeljite reforme cjelokupnog medijskog zakonodavstva. To uključuje izmjene Zakona o HRT-u, Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o medijima. Samo donošenje Zakona o provedbi EMFA-e, bez reforme postojećih zakona, neće biti dovoljno za ispunjavanje europskih standarda zaštite medijskih sloboda", tvrdi Sever. Osvrnula se i na rad medijskog regulatora – AEM koji, po novom prijedlogu zakona, postaje svojevrsni nadzornik provedbi EMFA-e.
''AEM trenutačno nema dovoljno institucionalne snage ni kadrovskih kapaciteta za provedbu svih zahtjeva koji proizlaze iz EMFA-e, osobito u dijelu zaštite uredničke neovisnosti i kontrole transparentnosti tržišta. Bez depolitizacije tog tijela, nije realno očekivati da će moći učinkovito nadzirati provedbu svih odredbi EMFA-e, osobito kad se radi o tako osjetljivim pitanjima kao što su raspodjela državnog oglašavanja ili politički utjecaj na uređivačku politiku javnih medija'', kazala je Sever.
Popovac: Novi zakon dodatno afirmira Agenciju za elektroničke medije
Zaključno, novi prijedlog zakona prokomentirao je za Hinu i ravnatelj AEM-a i predsjednik Vijeća za elektroničke medije (VEM) Josip Popovac.
''Agencija za elektroničke medije u potpunosti podržava prijedlog Zakona o provedbi Europskog akta o slobodi medija. Smatramo da implementacija EMFA-e predstavlja značajan iskorak u jačanju transparentnosti, pluralizma i neovisnosti medija, a istodobno osnažuje regulatorna tijela, uključujući AEM, u nadzoru nad medijskim sustavom'', kazao je.
Najbitnije nove nadležnosti AEM-a, prema prijedlogu zakona, uključuju nadzor nad postupcima imenovanja uprava javnih medija (HRT, Hina), s ciljem osiguravanja njihove neovisnosti, stručnosti i transparentnosti, ali i proširenje nadzora na tiskane i internetske medije, osobito u dijelu obveza javnog izvještavanja o oglašavanju, ocijenio je.
Osim toga, tu su i izricanje mjera i sankcija za pravne subjekte koji ne ispunjavaju obveze transparentnosti, osobito u vezi s financiranjem iz javnih izvora te, zaključno, usklađivanje s novim EU standardima u području zaštite uredničke autonomije i nadzora nad koncentracijama medijskog vlasništva.
Ocijenio je i kako predloženi zakon dodatno afirmira AEM kao neovisno, stručno i regulatorno tijelo u službi javnog interesa i europskih vrijednosti te da Agencija kontinuirano ulaže u jačanje svojih stručnih i operativnih kapaciteta.
"U odnosu na predloženi zakon, možemo reći da AEM već sada ima solidne kapacitete, a dodatna zaduženja predviđena zakonom prepoznajemo kao izazov kojem kojem ćemo pristupiti planski i odgovorno", zaključio je Popovac.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
