Neizostavan dio sve većeg broja ratnih sukoba u svijetu u posljednje vrijeme postali su dronovi, donosi HRT. Potražnja za njima vrtoglavo raste, a nedavno je ministar obrane Ivan Anušić rekao da je upravo Hrvatska spremna preuzeti vodeću ulogu u Europskoj uniji u proizvodnji malih borbenih dronova.

Nedavna spektakularna ukrajinska akcija u dubini ruskog teritorija u kojoj su uništili dobar dio flote protivničkih strateških bombardera , potvrdila je važnost dronova u modernom ratovanju.

Hrvatska , još od Domovinskog rata posjeduje tradiciju korištenja besposadnih letjelica. No, od tad su prošla 3 desetljeća, a gdje smo sad?

- Što se tiče znanja mislim da ga imamo dovoljno , to smo i dokazali još prije u Domovinskom ratu kad smo koristili određene besposadne letjelice. Ta neka znanja su prenijeta, fakulteti dosta dobro rade , što se tiče znanja, mislim da tu imamo kapaciteta, rekao je Goran Basarac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije.

Na zagrebačkom FER-u provode se znanstveno istraživački projekti za NATO, američke zračne snage, europske vojske što domaću znanost svrstava u sam vrh svjetske zračne robotike.

Uglavnom je riječ o civilnim namjenama, a manje je poznato da su baš ovdje među prvima počeli istraživati i konstruirati korisne mogućnosti dronova u kontaktu s okolinom.

- To znači da letjelica, ako provodi inspekciju mostova ili neke infrastrukture može ispitati čvrstoću, može ispitati nekim senzorom, kakva je armatura, ispod može doći u kontakt s tim, a može po potrebi u nekom budućem scenariju, zavariti nešto, kazao je Matko Orsag s FER-a.

Osječka tvrtka ORQA otišla najdalje

Na samom svjetskom tržištu od domaćih proizvođača najdalje je stigla osječka ORQA. Diljem svijeta godišnje plasira oko 300 tisuća dronova.

- Mi smo jedan od rijetkih proizvođača zapadnih koji imaju tehnologiju na toj razini i imaju proizvodne kapacitete proizvesti takvu opremu u takvim količinama, ustvrdio je izvršni direktor Srđan Kovačević.

U klasteru domaće vojne industrije ističu da je najveća komparativna prednost hrvatskih vojnih dronova u ovom trenutku brza reakcija uređaja na zapovijed dobivenu od pošiljatelja.

- Da nema dvije sekunde odmaka, jer vi za dvije sekunde potencijalno izgubite dron u nekakvom navođenju ili navođenju na borbeni cilj, pojasnio je Basarac.

I to nije jedini izazov jer od drona se danas traži maksimalna nosivost uz što dulju mogućnost leta.

- Kako, u biti, skupiti podatke na letjelici, a obraditi ih negdje udaljeno. I kako onda zaključiti, ne na samoj letjelici, nego negdje dalje i onda na temelju toga donositi neke zaključke, dodao je Orsag.

U državnoj agenciji idu i korak dalje. Ističu da uz dronove moramo imati i ljude koji s njima znaju upravljati. Najavljuju da bi u Petrinji trebao zaživjeti takav projekt.

- Jer kad prodajete jedan takav dron prema drugom ministarstvu obrane ili ministarstvu unutarnjih poslova, vrlo je bitno da pružite konkretnu uslugu. Znači, ne da mu prodate samo dron, nego i edukaciju ljudi kao upravljati, kako ga najbolje iskoristiti i koje su njegove tehničke mogućnosti, zaključio je Basarac.

Mogućnosti je puno, a izazova još i više. Svi se slažu u jednom, stigli smo na prekretnicu na kojoj odlučujemo želimo li ili ne biti svjetski igrač u ovom poslu. Ako želimo, moramo pojačano ulagati u znanje i razvoj.

Cijeli prilog dostupan je ovdje.