Potrošnja mesa u Hrvatskoj raste, a njegova proizvodnja pada. Zadovoljavanje domaćih potreba, osobito u turističkoj sezoni, nemoguće je bez uvoza koji vrtoglavo raste. Posljednji podaci, iz prošle godine govore o uvozu više od 200 tisuća tona mesa u vrijednosti 725 milijuna eura, što je bio rast od osam posto, donosi HRT. Ove godine te bi brojke mogle biti i veće. Najkritičnija je situacija sa svinjskim i goveđim mesom.

Kada je riječ o uvozu žive stoke, obaraju se rekordi. No, trebamo li se uopće više tomu čuditi? Od ulaska u Europsku uniju domaća industrija mesa pala je za 20-ak posto. Zabrinjava situacija sa svinjetinom. Tu je samodostatnost oko 50 posto.

- Mi smo u debelom slobodnom padu. Znači mi ne možemo ni stati, mi još uvijek samo padamo. A znate kad imate inerciju pada, bitno je stati, upozorio je Damir Jagić, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

U Croatiastočaru ističu da podaci o udjelu domaćeg mesa u ukupnoj potrošnji ne daju razloga za optimizam.

- Kada je meso u pitanju, najsloženija je situacija u sektoru svinjskog mesa. Tu je proizvodnja u klaonicama bila blizu 90 tisuća tona, a u prošloj godini uvoz je bio oko 116 tisuća tona. Složena je situacija i kod goveđeg mesa. Nacionalna proizvodnja u klaonicama je 43 tisuće tona, a skoro toliko smo još napravili uvoz, istaknuo je Branko Bobetić, predsjednik Croatiastočara.

Bobetić procjenjuje da bi za zaustavljanje negativnih trendova trebalo od milijardu i pol do 2 milijarde eura novih investicija. Bez ulaganja i državnih potpora situacija neće ići nabolje, svjesna je toga i Vlada. Zato su donesena tri nova programa koja bi trebala pridonijeti prehrambenoj sigurnosti.

- Upravo smo donijeli programe razvoja mesnog govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva i kozarstva koji su teški gotovo 740 milijuna eura, to je strateško promišljanje, to je strateško djelovanje, kako bi sve naše stočare i poljoprivredne proizvođaće učinili konkurentnijima, ustvrdio je ministar poljoprivrede David Vlajčić.

Hrvati jedu uvozno meso starije od šest mjeseci

Proizvođači objašnjavaju da je osim uvoza živih životinja problem i uvoz smrznutog mesa na koje se sve više oslanja i domaća prerađivačka industrija.

- Rok trajanja mesa je u Europi je ograničen na šest mjeseci da može biti smrznuto. Nakon toga ide na uništenje. Mi imamo taj rok pomaknut na godinu dana. To vam sve govori. Znači, kad se tamo pojavljuju rokovi koji idu kraju, onda ide akcija, onda naše mesne industrije nastupaju i to voze k nama za preradu, upozorio je Jagić.

A mesu s takvim cijenama, tvrde proizvođači - ne mogu konkurirati.

Cijeli prilog dostupan je ovdje.

Povezane vijesti

• Vučković s predstavnicima HPK, HUP-a i HGK-a o prehrambenoj sigurnosti
• EU ukinuo ograničenja uvoza hrane iz Japana
• Indija zabranila izvoz više vrsta riže