Zbog starenja stanovništva i sve češće konzumacije gotove hrane, infekcije bakterijama poput Escherichie coli i listerije sve su češće na europskom tlu, a u 2023. godini dosegnule su rekordne razmjere, objavio je u svom godišnjem izvješću Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

U 2023. godini na području Europske unije potvrđen je 10.901 slučaj infekcije enterohemoragijskom escherichijom coli, što je porast od čak 22 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno, prijavljena su i 2.993 slučaja listerioze sa visokom stopom smrtnosti od 340 umrlih, što je više od 10 posto oboljelih.

Negativan trend

Ni Hrvatska nije pošteđena ovog negativnog trenda pa je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) također zabilježen porast broja oboljelih na području Hrvatske. Prema podacima Registra zaraznih bolesti pri HZJZ-u, prošle godine prijavljeno je 11 oboljelih od infekcije listerijom i 32 oboljenja uzrokovanih enterohemoragijskom Escherichiom coli.

Broj prijava slučajeva zaraze bakterijom listerije varira zadnjih godina: prema podacima Registra zaraznih bolesti pri HZJZ-u u posljednjih 15 godina kretao se u rasponu od jedan do jedanaest slučajeva ili u prosjeku šest do sedam slučajeva godišnje. Ipak, brojke su u porastu.

Svjedoči to podatak da je u 2017. godini zaprimljeno osam prijava, a u 2024. njih 11, što je porast od 37,5 posto. Broj prijava zaraze bakterijom enterohemoragijskom Escherichiom coli također je varirao, u rasponu od dva do 32 slučaja godišnje ili u prosjeku oko jedanaest slučajeva na godišnjoj razini.

U 2023. godini prijavljeno je 23 slučaja, a lani 32 slučaja infekcije koje je uzrokovala enterohemoragijska Escherichia coli, što je bio porast od 39 posto, kažu podaci Registra zaraznih bolesti. Povremeno, bilo je i smrtnih posljedica ovih infekcija. U HZJZ-u naglašavaju da je porast broja zabilježenih slučajeva dijelom i posljedica boljeg otkrivanja i dijagnostike, a ne nužno sve češćeg inficiranja ljudi.

Enterohemoragijska Escherichia coli patogeni je oblik ove bakterije koja se najčešće prenosi kontaminiranom hranom, vodom ili izravnim kontaktom s inficiranim ljudima ili životinjama.

Može izazvati ozbiljne probavne smetnje, krvavi proljev, a u nekim slučajevima hemolitičko-uremički sindrom (HUS), ozbiljno stanje koje uzrokuje zatajenje bubrega.

Slučajeva sindroma HUS u Europskoj uniji godišnje se bilježi 500-tinjak, a posebno su pogođena djeca mlađa od pet godina.

Listerioza pak češće pogađa starije osobe, trudnice i novorođenčad, kao i ljude s oslabljenim imunitetom.

Infekciju koja kod zdravih pojedinaca najčešće prođe nezamijećeno, kod ovih populacija prate teške komplikacije, uključujući meningitis i sepsu, što je čini jednom od najopasnijih bolesti koje se prenose kontaminiranom hranom.

Stručnjaci smatraju da je promjena prehrambenih navika, kao što je sve češća konzumacija gotovih obroka, jedan od uzroka ovog negativnog trenda.

Kako kod trudnica ova infekcija može pogubno djelovati na plod, preporučuje im se da tijekom trudnoće izbjegavaju visokorizičnu hranu, kao što su gotovi obroci koji sadrže ribu i meso ili, na primjer, svježi sir u slučaju da nije napravljen od pasteriziranog mlijeka.

Nehigijena ruku

Iako dolazi sezona kupanja, koja se povezuje i s mogućom zarazom u moru, epidemiolozi kažu da od toga zapravo ne treba strahovati.

– Ove se bakterije više prenose preko hrane. Većina crijevnih zaraza prenosi se klasičnim putem, i posljedica je nehigijene ruku ili križne kontaminacije, objašnjava Iva Pem Novosel iz Odjela za epidemiologiju HZJZ-a. Ove su bakterije prisutne tijekom čitave godine, ali ljetna sezona jest pojačano rizična, priznaje.

– Ako doma pripremamo hranu i ostavimo je na sobnoj temperaturi, vrlo brzo će se podići temperatura, a pri višim temperaturama se bakterije lakše umnožavaju, u slučaju da ih ima. Recimo, ako nedovoljno termički obrađeno meso ili sirovo meso prije pripreme ostane slučajno vani, izvan hladnjaka, može se dogoditi zaraza.

Ako ga prepečemo ili skuhamo, onda smo riješili problem, čak i da su bakterije bile unutra, ističe Pem Novosel.

Listeria je posebno "nezgodna" jer može preživjeti čak i u hladnjaku, što je posebno rizično kod nepasteriziranih mliječnih proizvoda – svježeg sira.

Sirova jaja, meso, također mogu biti rizični, a voće i povrće uvijek treba dobro oprati prije upotrebe jer se može kontaminirati tijekom pripreme.

– Može se dogoditi križna kontaminacija. Da se spriječi trovanje hranom bilo kojeg uzročnika, važno je da odvojimo pribor kojim režemo meso i voće ili povrće.

Kad se čovjek žuri pa radi neki složenac, miješano povrće i meso, svakako mora promijeniti dasku nakon korištenja mesa ili je oprati prije nego je iskoristi za rezanje povrća, da se izbjegne križna kontaminacija i da se bakterije s mesa ne prenesu na ostalo, objašnjava epidemiologinja.

Osim higijene ruku i opreza u biranju i pripremi namirnica, stručnjaci ističu kako treba voditi računa i o higijeni ruku nakon korištenja toaleta ili igranja sa životinjama – kućnim ljubimcima ili domaćim životinjama na farmama i u zoološkim vrtovima, jer se i na taj način djeca mogu zaraziti opasnom bakterijom.

Kod listerije je inkubacija izuzetno dugačka, do čak 70 dana, i nakon tog vremena teško je utvrditi odakle je zaraza stigla.

Povezane vijesti

• Hrvatima prodaju hranu zagađenu bakterijama, NALAZI INSPEKCIJE SU UPRAVO DRAMATIČNI
• Zaražena hrana sve veća opasnost za zdravlje i veliki teret gospodarstvu
• Sabor u četvrtak o izmjenama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti