Strani radnici iz Azije i Afrike u Hrvatsku dolaze zbog bolje plaće, no već u startu susreću se s dva problema - administracijom i nepoznavanjem hrvatskoga jezika.

Oni koji su ovdje već godinama, pomažu im s prevođenjem.

- Treba im baš objasniti njihova prava i obveze tu. Mislim da posebno treba jezik znati. To je jako bitno - znati hrvatski jezik. On je ključ posla u Hrvatskoj. Znam po sebi kako na početku nisam znala jezik i kako je bilo jako teško, ali sam se trudila da naučim hrvatski jezik bez škole, bez ičega, govori Wafa Kharroubi, poduzetnica.

Problem zvan administracija muči i domaće poduzetnike. 

Postupak dovođenja stranog radnika traje predugo.

- Mi to ne radimo preko agencija, mi to radimo sami, pa znam iz osobnog iskustva da od trenutka kada pronađemo stranog radnika, kada on dobije vizu, kad predamo sve papire koje moramo da bi on dobio radnu dozvolu, prođe i po 5, 6, 7 mjeseci, tako da morate stvarno dobro unaprijed planirati - ako je uopće i moguće toliko unaprijed planirati u nekim industrijama, ističe Sadmir Hošić, dopredsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika.

Iako im je ekonomski faktor ključan za dolazak u Hrvatsku, sve je više onih kojima se kvaliteta života toliko svidjela da ovdje žele dočekati starost, prenosi HRT.

- Naše istraživanje je pokazalo da više od 50 posto stranih radnika ipak pokazuje da žele ostati tu barem do mirovine ili do kraja života, što znači da sad, kada uglavnom dolaze pojedinačno, u budućnosti će biti sve više spajanja obitelji, kaže Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija.

Kombinacija stranog i domaćeg već je pokazala dobre rezultate u poslovnom smislu, a cilj je pozitivne aspekte uključivosti prenijeti i u hrvatsko društvo.