Institut Ruđer Bošković
Čuvari Jadrana: Kako rovinjski znanstvenici s kolegama iz cijele Hrvatske vode tihu borbu za zdravlje našeg mora
(Foto IRB)
Zagađenje, klimatske promjene, zakiseljavanje oceana, nestanak algi i dolazak invazivnih vrsta samo su neki od problema s kojima se suočavamo. Ovi problemi u fokusu su istraživanja znanstvenika Instituta Ruđer Bošković (IRB), koji već desetljećima pomno prate promjene u Jadranu, od mikroorganizama do tsunamija izazvanih vulkanskim erupcijama, a sve s ciljem zaštite ovog vrijednog ekosustava.
Njihov posao možda ne puni naslovnice, ali ono što rade u laboratorijima Zavoda za istraživanje mora i okoliša u Zagrebu (ZIMO), istraživačkoj postaji Martinska kraj Šibenika, te Centru za istraživanje mora u Rovinju (CIM), ključno je za zdravlje mora, okoliša, ali i nas samih.
Znanost koja sluša more
U ZIMO-u, najvećem multidisciplinarnom zavodu IRB-a, više od stotinu znanstvenika redovito analizira podatke o vodi, zraku, sedimentima i mikroorganizmima. Jedan od ambicioznih projekata je GLOMETS, koji vodi dr. sc. Ivica Vilibić, a u sklopu kojeg znanstvenici istražuju malo poznati, ali potencijalno razorni fenomen meteoroloških tsunamija. Riječ je o snažnim valovima koji nastaju uslijed atmosferskih poremećaja, poput naglih promjena tlaka zraka i vjetra ili eksplozivnih erupcija vulkana tisućama kilometara daleko.
Kada je 2022. eruptirao vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, more je "zazvonilo" po cijelom planetu. Znanstvenici su analizirali te podatke i sada razvijaju modele koji mogu pomoći u predviđanju takvih tsunamija u budućnosti, nastalih ne samo zbog vulkana, već i zbog sve intenzivnijih oluja u eri klimatskih promjena i povezanih poremećaja u atmosferi.
"To su pojave koje ne dolaze s podrhtavanjem tla, nego s promjenama u zraku. Bez odgovarajućih sustava praćenja i upozoravanja, mogu biti iznimno opasne," objašnjava dr. Ivica Vilibić.
Može li more spasiti klimu?
Stotinjak kilometara južnije, u mirnoj uvali Martinska kod Šibenika, odvija se još jedan eksperiment svjetskog značaja. U sklopu međunarodnog projekta OAEPIIP, znanstvenici testiraju moćnost oceana kao saveznika u borbi protiv klimatskih promjena. U velikim spremnicima od 55 litara, ispunjenim morskom vodom iz Jadrana, dr. sc. Jelena Godrijan i njezin tim testiraju kako proces povećanja alkalnosti mora utječe na zajednice u moru. Alkalnost je svojstvo koje omogućuje moru da veže više ugljičnog dioksida (CO2) iz atmosfere.
"Dodavanjem alkalnih tvari jedan je od novih popularnih načina borbe protiv klimatskih promjena. Njime se oponaša prirodni proces otapanja stijena. Time more može apsorbirati više CO2, te se to smatra da će biti ključna tehnologija u zaštiti planeta. Ono sto mi želimo je prvo provjeriti učinak na živi svijet u moru" kaže dr. Godrijan.
Uspjeh ovakve nove tehnologije ovisi o osjetljivoj ravnoteži. Plankton, osnova morskog prehrambenog lanca, mora ostati stabilan. Zato se svaki uzorak analizira pod mikroskopom, svaka promjena bilježi, a rezultati se uspoređuju s još 18 lokacija diljem svijeta. Hrvatska tako postaje dio prve globalne mreže za testiranje klimatske intervencije u oceanima.
Povratak izgubljenih morskih šuma
Znanstvenici okupljeni u Centru za istraživanje mora IRB-a provode brojna istraživanja kako bi razumjeli promjene koje se događaju u Jadranu i pokušali ih ublažiti. Jedan od važnih simbola zdravog mora su smeđe alge reda Fucales, svojevrsne morske šume koje osiguravaju sklonište mnogim drugim morskim vrstama. No, zbog zagađenja, urbanizacije i porasta temperature mora, te su šume gotovo nestale.
U sklopu projekta REFINE, rovinjski znanstvenici kartiraju gdje se još nalaze ove alge, proučavaju njihovu sposobnost razmnožavanja, te razvijaju nove metode presađivanja i obnove, čak i u područjima gdje je obala betonirana.
"Cilj nam je vratiti alge ne samo u prirodna staništa, nego i u sredine gdje je vidljiv utjecaj čovjeka na okoliš. Time vraćamo život ondje gdje ga je čovjek gotovo izbrisao," objašnjavaju znanstvenici.
Invazivne vrste – tihi uljezi u Jadranu
No, nisu svi morski organizmi poželjni. Neke vrste, poput plavog raka ili tropskih algi, dolaze s brodovima ili putem ribarskih alata i brzo osvajaju prostor domaćim vrstama. To su invazivne vrste, a njihovo širenje u Jadranu postaje sve veći izazov. U sklopu projekta ALIENA, znanstvenici u suradnji s kolegama iz susjednih zemalja razvijaju zajednički sustav nadzora i ranog upozorenja te edukacija javnosti.
"Bez regionalne suradnje ne možemo zaštititi more. Invazivne vrste ne staju na granicama," upozoravaju znanstvenici.
Autonomni brod za zdravlje mora
U istom duhu povezanosti i inovacije, projekt BRIGANTINE donosi novu vrstu "istraživača" – pametni brod bez posade. Opremljen senzorima, kamerama i algoritmima, ovaj autonomni brod moći će sam ploviti, prikupljati podatke o temperaturi, salinitetu i prisutnosti algi i sve slati u realnom vremenu znanstvenicima.
"Zamislite mini oceanografa koji neumorno plovi, bez da troši gorivo i resurse. To je budućnost nadzora mora," kaže dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, koordinatorica projekta i predstojnica Centra za istraživanje mora u Rovinju.
Alge koje čiste i stvaraju energiju
U fokusu istraživanja dr. sc. Marie Blažina i njezinog tima su mikroalge koje ne samo da mogu preživjeti u toksičnim otpadnim vodama, već ih mogu i pročistiti, pritom upijajući CO2 i proizvodeći korisnu biomasu.
Projekt A3PhyCoTox testira ove alge u laboratorijima i računalnim simulacijama, s ciljem stvaranja novog, ekološki prihvatljivog načina pročišćavanja industrijskih voda. "Alge su naši tihi saveznici. Nevidljive oku, a moćne u svojoj sposobnosti čišćenja i transformacije," objašnjava dr. sc. Maria Blažina.
Morski laboratorij za budućnost
U vrijeme kad oceani sve više pate, znanstvenici Instituta Ruđer Bošković, kroz svoje timove u Zagrebu, Šibeniku i Rovinju, stvara temelje za razumijevanje, očuvanje i obnovu Jadrana.
"Na Svjetski dan oceana, možda je vrijeme da pažnju s valova i ljetnih razglednica usmjerimo na ono što se događa ispod površine mora i zahvalimo onima koji svakodnevno slušaju more, analiziraju ga, i uče kako ga čuvati. Za nas i generacije koje dolaze, " poručuju znanstvenici IRB-a.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
