Možda će se tijekom iduća dva tjedna, do drugog kruga lokalnih izbora, kampanja malo ražestiti, dosad je bila skroz mlaka što upućuje na to da su političari, stranke, pa i javnost već zaista zasićeni, umorni od izbora. Moglo bi to negativno utjecati i na današnji odaziv jer birališta se otvaraju četvrti put u svega godinu dana.

Nakon saborskih i europskih zastupnika i predsjednika Republike, biraju se župani, gradonačelnici, načelnici općina te članovi lokalnih predstavničkih tijela. Kada 1. lipnja završi i ovaj izborni proces, sljedeći će, ako se u hrvatskoj politici ne dogodi ništa izvanredno, biti tek u proljeće 2028. Pred nama su, dakle, pune tri godine bez kampanja, sučeljavanja, glasačkih listića…

Različite boje

No, potrebno je prethodno na 6.600 biračkih mjesta izabrati 20 župana, 128 gradonačelnika i 428 općinskih načelnika. S tim da su u sedam gradova i 112 općina izbori puka formalnost jer se u njima natječe samo jedan kandidat. Premda su i dužnosnicima na lokalnoj razini prošle godine plaće ozbiljno narasle, u velikom padu je interes ljudi za sudjelovanje u donošenju odluka o komunalnim problemima. Ukupno je 7.700 kandidata manje nego prije četiri godine. Na prošlim lokalnim izborima bilo ih je 38.700, što znači da će se ovaj put na glasačkim listićima naći čak 20 posto imena manje. Ali, unatoč ovim brojkama u pripremi za izbore nije se ništa bitno promijenilo. Za 3.512.554 hrvatskih državljana s pravom glasa Narodne novine tiskale su 12 milijuna i 972.300 raznih listića, što je koštalo 757 tisuća eura.

Kandidati za župane i gradonačelnika Zagreba su na listićima plave boje, kandidate za ostale gradonačelnike i načelnike općina zaokruživat će se na bijelim listićima, oni s izbornim listama za županijske skupštine su svijetlo smeđe, a listići za gradska i općinska vijeća ružičaste boje.

Neloše dnevnice

Glasačko pravo se na lokalnim izborima može ostvariti isključivo u mjestu prebivališta, nije, primjerice, studentima u Zagrebu omogućeno da se izjašnjavaju o kandidatima za gradonačelnika svog Imotskog, ako to žele, morat će tamo otputovati. Građani koji nemaju važeću osobnu iskaznicu i nisu upisani u izvatke iz popisa birača dostavljene na biračka mjesta, moći će glasovati s posebnom potvrdom. Nju će, u nadležnim upravnim tijelima županija i Grada Zagreba, moći danas izvaditi sve do zatvaranja birališta.

Da bi se zakonski organiziralo izbore, moraju biti formirani birački odbori. Odlukom Vlade predsjednici i potpredsjednici tih odbora dobit će po 80, a članovi 60 eura. Nije to ni tako loša dnevnica za posao koji nije zahtjevan, ali, kako smo doznali proteklih dana u razgovoru s nekolicinom načelnika općine, nije bilo nimalo lagano nagovoriti dovoljno ljudi da čitavu nedjelju provedu na biračkom mjestu. Još je, naravno, teže bilo animirati promatrače koji su volonteri, pa će njih na ovim lokalnim izborima biti četiri tisuće manje nego 2021., broj ih je s 10.500 pao na 6.600.

Izborna šutnja

Godinama se već govori o zastarjelosti instituta izborne šutnje. U vrijeme društvenih mreža Državnom izbornom povjerenstvu jednostavno je nemoguće nadzirati izbornu šutnju, koja je započela u subotu u ponoć i trajat će do danas u 19 sati. Zato je potpredsjednik DIP-a Josip Salapić uoči nedavnih predsjedničkih izbora i za naš list rekao da će s kolegama u Ministarstvo pravosuđa i uprave poslati prijedlog za ukidanje izborne šutnje.

Međutim, za lokalne izbore nije još moglo doći do te zakonske izmjene, pa je sve ostalo po starom, uključujući i prijetnje novčanim kaznama eventualnim prekršiteljima. Uglavnom, izbori ne bi smjeli biti tema dok se birališta ne zatvore, kandidatima je zabranjena bilo kakva promidžba i komunikacija s biračima, a, što je uvijek bilo naročito apsurdno, medijima nije dopušteno ni analiziranje šansi političkih konkurenata. Kako su sljedeći izbori, redovni za Sabor, za tri godine, sasvim je dosta vremena za izmjene koje praktično svi žele, i političari i mediji i DIP. Zato je ova izborna šutnja možda i posljednja.

Privremeni rezultati

Privremene rezultate će DIP danas početi objavljivati u 21 sat i ažurirat će ih svakih 15 minuta. Osim u gradovima i općinama s jednim kandidatom, izbori vjerojatno neće biti odlučeni već u prvom krugu u puno jedinica lokalne samouprave. Teško je odmah dobiti 50 posto glasova i stoga će se i za dva tjedna izbori, svedeni na dva kandidata, održati u većini županija i većih hrvatskih gradova.

Tek nakon drugog kruga moći će se i ocijeniti uspjeh pojedinih političkih opcija. Ali, lokalni izbori vrlo su kompleksni, bira se toliko dužnosnika da rijetko ima poraženih. Svaka stranka uvijek pronađe dovoljno argumenata u prilog tvrdnji da je zadovoljna rezultatima. Ipak, gubitak više tradicionalnih uporišta može postati problem za vodstvo te stranke, izazvati u njoj unutarnje napetosti. No, s obzirom na to da dugo neće biti izbora, eventualni gubitnici imat će na raspolaganju vrijeme nužno za konsolidaciju.

Povezane vijesti

• Avdulah Hoti novi premijer Kosova, izbjegnuti prijevremeni izbori
• Znamo kada ćemo na birališta: Vlada objavila datum lokalnih izbora
• Lokalni izbori su biti ili ne biti za cijeli niz manjih stranaka i kandidata