NAJAVA KONFERENCIJE

Za radnike iz istočne Azije i Hrvatska je bogati zapad: Procijenjeno je da će trebati 50 do 60 tisuća više sezonskih radnika nego lani

| Autor: Edi Prodan
(Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

(Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)


Ne tako davno, u prosincu 2012. godine jedna od glavnih tema bila je – kako smanjiti broj nezaposlenih jer stiglo se do alarmantnih 370 tisuća ljudi na burzi rada. Danas, svega 11 godina kasnije, nezaposlenih je 250 tisuća manje, a prema analizama, Hrvatskoj nedostaje više od 200 tisuća radnika. Posljedice rata, razaranja i time izazvano iseljavanja pokrenuli su velike demografske probleme koji su s pridruženim niskim natalitetom danas došli na ivicu katastrofe.

Tu je i emigracija kvalificirane radne snage u države EU-a, starenje stanovništva, tako da danas, posebno u nekim sektorima među kojima je i turizam, kronično nedostaje radnika. Kvarner i Istra perjanice su hrvatskog turizma s brojnim i snažnim hotelskim lancima i vezanim uslugama koji se uoči nove sezone suočavaju s ovim problemom. Stoga, Novi list je organizirao konferenciju Optimizacija tržišta rada 2024. što će se održati 1. ožujka u hotelu Ambasador u Opatiji. Upravo stoga, razgovarali smo o temi Hotelijeri i problematika radne snage s uglednim stručnjacima kojima smo postavili nekoliko pitanja.

Ubrzanje procedure

Problem radne snage postao je najvažnijim u programiranju karaktera pa i broju dana funkcioniranja turističkih kapaciteta. Kako vidite njegovo rješenje u okviru aktualne turističke godine, kao i njezinog središnjeg dijela koji počinje za nekoliko tjedana?

Rast plaća u turističkom sektoru djelomično je smanjio problem nedostatka radne snage, no jedan je od generatora rasta cijena i smanjenja konkurentnosti turizma. Koliko je to održivo?

Hrvatska mora u dogledno vrijeme značajno povećati udio hotelskih kapaciteta u ukupnom broju smještajnih jedinica. Kako, kad je i u ovoj situaciji silno naglašen problem radne snage?

Prva nam je ogovorila na njih Natali Komen-Bujas, direktorica HUP – Udruge ugostiteljstva i turizma.

– Hotelijeri su s procesima pripreme zapošljavanja za ovu turističku godinu započeli još u rujnu prošle godine i svjesni su svih izazova kako u pronalasku i privlačenju, tako i zadržavanju radnika u turizmu. Stručne i kvalitetne radnike uključuje se u mjeru stalni sezonac kako bi i tijekom zimskog perioda imali osigurana primanja i staž, a kod poslodavaca s cjelogodišnjim poslovanjem nudi se sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme. Fokus je primarno na domaćim radnicima i njihovom zadržavanju tijekom više sezona te animaciji nezaposlenih osoba za rad u turizmu kroz sajmove poslova, edukacijske programe i druge mjere.

Prema našoj internoj anketi o radnoj snazi u turizmu procijenjeno je da će 38 posto sezonskih radnika u 2024. doći s inozemnih tržišta te da će trebati 8 posto više sezonskih radnika u odnosu na 2023. ili ukupno 50-60 tisuća sezonskih radnika. Kod najvećih turističkih kompanija 73 posto djelatnika su radnici iz Hrvatske, 20 posto su radnici iz susjednih zemalja, a 7 posto su radnici iz dalekih zemalja. Prosječna je to struktura radnika u 2023. na uzorku hotelskih kuća koje predstavljaju 50 posto pružatelja usluga smještaja u Hrvatskoj. No, očekuje se daljnji rast potreba za zapošljavanje stranih radnika za koje je u 2023. ukupno u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola ili 40 posto više nego 2022. godine te je vidljiv trend rasta udjela radnika iz dalekih zemalja kao što su Filipini, Nepal, Indija. Poslodavci i naši članovi koji imaju uhodane procese zapošljavanja i atraktivne ponude za radnike u turizmu uspijevaju zadovoljiti većinu potreba.

Natali Komen-Bujas
Foto HUP

U HUP-u u suradnji s javnim sektorom kontinuirano nastojimo unaprijediti sustav izdavanja radnih dozvola i viza, a tu prije svega mislimo na administrativno rasterećenje i nužnost daljnje digitalizacije postupaka te se nadamo da će i ove godine doći do određenih operativnih pomaka koji će ubrzati procedure. Konkretno, predlažemo omogućiti digitalnu dostavu i ovjeru radnih dozvola te dobivanje povratne informacije o statusu radne dozvole čime bi se značajno smanjili pritisci i redovi u policijskim postajama.

Također smatramo da i dalje ima prostora za veći angažman domaćih radnika što bi se primjerice riješilo fleksibilnijim reguliranjem obavljanja privremenih i povremenih poslova. Istovremeno, obrazovne programe potrebno je uskladiti s potrebama tržišta rada. Veći značaj treba dati edukaciji te posebno animiranju mladih za obrazovanje i rad u turizmu. Za održivost i napredak hrvatskog turizma najvažniji su ljudi, njihova edukacija i znanje te u tom smjeru svi dionici moraju uložiti više napora, istaknula nem je Komen-Bujas te nastavila s drugim odgovorom koji se odnosi na rast plaća u turističkom sektoru.

– Poslodavci u turizmu zajedno s Vladom i sindikatima moraju unaprijediti uvjete rada u turizmu kako ne bi došlo do pada kvalitete i kako bi se osigurao održivi razvoj turizma visoke dodane vrijednosti. Pored sklapanja novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva, programa i potpora za edukaciju deficitarnih znanja i zanimanja u turizmu te potrebe donošenja demografske i imigracijske politike RH, važno je osigurati što konkurentnije uvjete rada jer je nedostatak radnika jednako prisutan i u nama konkurentskim turističkim zemljama.

Sa sindikatima u turizmu svake godine pregovaramo o povećanju plaća u ugostiteljstvu te je HUP Udruga ugostiteljstva i turizma upravo dogovorila nove iznose minimalnih plaća u ugostiteljstvu za turističku 2024. godinu koje će za tipična radna mjesta u turizmu biti povećane u prosjeku za 17 posto u odnosu na 2023. godinu, ističe Komen – Bujas

U turizmu se, kaže, bilježi trend kontinuiranog povećanja plaća, samo u posljednje dvije godine su u najvećim turističkim kompanijama primanja radnika povećana za 27,5 posto. Uz plaću, poslodavci daju dodatne beneficije, osigurava se smještaj, prehrana, te sektor turizma po uvjetima rada postaje sve atraktivniji poslodavac.

– Prema anketi koju smo proveli među članicama trend rasta plaća nastavit će se i u ovoj godini, kaže Komen-Bujas.

Fleksibilni HUP

– HUP se zalaže za otvoren i fleksibilan ekonomski sustav koji može brzo apsorbirati novu radnu snagu i skup poticaja koji snažno potiče rad. U sklopu pametne imigracijske politike treba poticati legalno useljavanje s jasnim procedurama, a obeshrabriti ilegalno useljavanje.

Iz Hrvatske je emigriralo čak 16 posto stanovništva pa su iseljenici veliki potencijal za privlačenje radne snage na domaće tržište naročito kad znamo da se već šest godina smanjuje zaostajanje u kupovnoj moći Hrvatske i zemljama u koje se emigrira. Hrvatska uz imigraciju u sektore s najvećim deficitom radne snage, treba ciljati na visokokvalificirane radnike za djelatnosti koje postižu brži realni rast produktivnosti u odnosu na EU prosjek i mogu biti perjanice ekonomije poput ICT-a, turizma, graditeljstva, poljoprivrede te dijelova prerađivačke industrije. Neizostavna je i daljnja modernizacija Zakona o radu u smjeru promocije fleksibilnih oblika zapošljavanja, jednostavnijih propisa i daljnje porezno rasterećenje rada.

Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

I na kraju odgovor Komen-Bujas o neophodnosti rasta udjela hotelskog smješaja u uvjetima kroničnog nedostatka radne snage.

– Ova je tema puno kompleksnija od samog pitanja radne snage. U fokusu HUP Udruge ugostiteljstva i turizma upravo su mjere koje će otvoriti i potaknuti nove investicije, s jedne strane, te cijeli set mjera s ciljem zadržavanja i privlačenja radnika, s druge strane. Za investicije su najvažnije pravna i financijska sigurnost odnosno uređeni i jasni zakonski propisi koje prati i odgovarajući porezni sustav. U tom kontekstu pozitivno je aktualno rješavanje pitanja turističkog zemljišta, bespovratna sredstva koja se očekuju u sklopu NPOO programa također predstavljaju određen poticaj investicijama u turizmu. No, za veće investicije nužne su dodatne potpore prema poticanju rekonstrukcije i gradnje objekata koji produciraju višu dodanu vrijednost i to kroz sustav poreznih poticaja i korištenje EU sredstava, zaključila je Komen-Bujas.

Gubitak autentičnosti

O problematici nedostatka radne snage u turizmu razgovarali smo i s dr. sc. Markom Perićem, dekanom Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Kako dakle riješiti problem radne snage ove sezone?

– Problem radne snage nije nastao nedavno. Dugo je godina radna snaga u hrvatskom gospodarstvu, a posebno turizmu i ugostiteljstvu, bila potplaćena što je rezultiralo odlijevanjem radno aktivnog stanovništva izvan granica naše države. Sada, suočeni s nedostatkom kvalificirane radne snage koja bi trebala odraditi sezonu, poslodavci su spremni ponuditi više plaće, ali šteta je već učinjena i teško je očekivati povratak naših iseljenika kako bi nadomjestili taj deficit.

Mnoge mlade obitelji u potrazi za boljim radnim uvjetima i višim plaćama su osnovale život u inozemstvu i nisu spremne vratiti se. Tome dodatno pridonosi i činjenica da je naš turizam još uvijek dominantno sezonskog karaktera te mnogi naši poslodavci rade isključivo sezonski što opet ne osigurava stalna primanja zaposlenicima. Međutim, kako naši ljudi odlaze u zapadne države, tako je i Hrvatska »zapad« za neke. Ljudi iz istočnih zemalja popunjavat će radna mjesta koja nedostaju. Mislim da tu nema previše dileme – netko gostu mora pružiti uslugu i strani radnici su nužni za hrvatski turizam u ovom trenutku jer nema drugog »bazena« iz kojeg bi se ta potražnja mogla namiriti. Tehnološki napredak još uvijek nije na razini da može nadomjestiti emociju ljudskog kontakta, barem za sada.

Marko Perić
Foto FMTU

Pritom plaće ne smatram suštinskim problemom za konkurentnost. Porast cijena turističkih usluga u proteklom razdoblju može amortizirati porast plaća, a cijene i nisu rasle isključivo zbog pritiska većih plaća već i drugih okolnosti. Dodatno, za naše goste, sudeći po potražnji, cijene nisu problem.

Omjer cijene i kvalitete koju nudimo je nerijetko i bolji u odnosu na druge europske destinacije, ali žalosti me činjenica da je prosječna hrvatska plaća dovoljna da obitelj boravi maksimalno 3-4 dana u hotelu na jadranskoj obali tijekom ljetne sezone. Ono što vidim kao potencijalni problem strane radne snage je mogući gubitak autentičnosti proizvoda i usluge, onoga što je definirano u svim nacionalnim strateškim dokumentima. Teško je razvijati cjelogodišnju autentičnu destinaciju održivog turizma s radnicima koji slabo govore hrvatski jezik i što je još važnije, nedovoljno poznaju lokalnu kulturu i znamenitosti.

Dodatni izazov definiran strateškim dokumentima je povećanje udjela hotelskih kapaciteta u ukupnom broju smještajnih jedinica što će biti teško izvesti u kontekstu nedostatne radne snage.

Uz pretpostavku da, unatoč najavama nekih lokalnih čelnika, ipak neće doći do znatnijeg smanjenja privatnog smještaja, udio hotelskih kapaciteta moguće je povećati novom izgradnjom, ali to osim već rečenog problema s radnom snagom stvara i dodatan pritisak na prostor, pogotovo u jadranskoj Hrvatskoj koja je već prilično opterećena. Možda bi oportunije bilo da postojeći kapaciteti rade duže, tijekom cijele godine, pružajući stabilnost radnog mjesta zaposlenicima, kako domaćim tako i stranim, zaključio je dr. Perić.

Valamar kreira uvjete za zadržavanje domaće radne snage

Iz jedne od naših najvećih hotelskih kompanija, porečkog Valamara, poručjuju da ta tvrtka kontinuirano radi na kreiranju uvjeta za zadržavanje i privlačenje ključnih djelatnika u turističkom sektoru i za ostanak domaće radne snage u Hrvatskoj.

– U nadolazećoj sezoni Valamar će zapošljavati više od 8 tisuća zaposlenika, među kojima gotovo tisuću stalnih sezonaca. Sezonskim zaposlenicima koji dolaze raditi u destinacije osigurani su kvalitetan smještaj i atraktivna primanja, te drugi niz pogodnosti.

U sklopu inicijative »Prvi s razlogom« Valamar će nastaviti ulagati u programe koji pružaju kvalitetno zaposlenje, visoka primanja, edukacije i razvoj karijera u turizmu te će tijekom 2024. godine otvoriti dodatnih 400 radnih mjesta na neodređeno vrijeme.

Prepoznati smo po visokokvalitetnom smještaju za sezonske zaposlenike u Kućama Valamar koje su prilagođene potrebama radnika. U 2023. godini Valamar je pokrenuo i novi program Krov nad glavom kojim se nudi dodatak za najam stana u destinaciji u kojoj su zaposleni. Kroz program Family & Friends zaposlenicima, njihovoj obitelji, prijateljima i poslovnim partnerima nude se povlaštene cijene smještaja u svim Valamarovim hotelima, do čak 50 posto popusta.

Nastavljamo i s brojnim programima edukacija poput programa V-Executive, koji provodimo u suradnji s pet hrvatskih institucija visokog obrazovanja.

Rast plaća u turističkom sektoru djelomično je smanjio problem nedostatka radne snage, no jedan je od generatora rasta cijena i smanjenja konkurentnosti turizma. Koliko je to održivo?

– Valamar je najveći investitor u hrvatskom turizmu s uloženih više od milijardu eura u posljednjih dvadesetak godina. Valamar podupire lokalne zajednice u kojima posluje i na društveno odgovoran i održiv način ulaže u zaposlenike, proizvode, destinacije i lokalnu zajednicu čime se stvaraju nove dugoročne vrijednosti. Poseban fokus je na ulaganjima u turističku infrastrukturu poput šetnica, biciklističkih staza, igrališta i plaža, različitim kulturnim i sportskim destinacijskim događajima te društveno odgovornim inicijativama, kao i projektima usmjerenim zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.

Održivost rasta plaća u turističkom sektoru zahtijeva planiranje i uravnoteženi pristup koji uzima u obzir potrebe radnika, poslodavaca i konkurentnost industrije. Zato je bitno na odgovoran i inovativan način upravljati odmorišnim turizmom te na održivi način koristiti prirodne resurse i pozitivno utjecati na lokalno stanovništvo i destinacije

Hrvatska mora u dogledno vrijeme značajno povećati udio hotelskih kapaciteta u ukupnom broju smještajnih jedinica. Kako, kad je i u ovoj situaciji silno naglašen problem radne snage?

– Turistički, odnosno hotelski sektor, zajedno s nadležnim institucijama radi na razvijanju cjelogodišnjeg, ravnomjerno razvijenog turizma, među ostalim i kako bi se produljila sezona te kako bi se u ovoj gospodarskoj djelatnosti otvorile nove mogućnosti za zaposlenje i bolje radne uvjete.

Valamar je i ove godine proglašen najpoželjnijim poslodavcem u turizmu i ugostiteljstvu te je sedmu godinu zaredom jedina turistička kompanija na listi 20 najboljih hrvatskih poslodavaca.

Ovakva priznanja rezultat su kontinuiranog nadograđivanja pogodnosti za stalne i sezonske zaposlenike. Valamar će i u 2024. godini nastaviti s nizom programa kojima se nagrađuju izvrsnost, zalaganje te izvanredni rezultati kako bi zadržao i privukao novu kvalitetnu, domaću radnu snagu. U 2024. godini Valamar grupa planira investirati sveukupno 82 milijuna eura u repozicioniranje i unapređenje kvalitete usluga, digitalizaciju, zelenu gradnju, održive izvore energije i turističku infrastrukturu u svim destinacijama.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini