ZAGREB
Suradnja pravnika, inženjera i vlasti nužna za zaštitu intelektualnog vlasništva
(Hina/EPA)
Za stvaranje Zakona o intelektualnom vlasništvu u industriji videoigara nužna je suradnja inženjera, pravnika i vlasti, poručila je voditeljica studija Intelektualno vlasništvo Romana Matanovac Vučković na panelu o toj temi održanom u srijedu u auli zagrebačkog Sveučilišta.
"Sustavnim pristupom rješenju, podizanjem svijesti o važnosti tog pitanja možemo učiniti značajne korake uz suradnju Sveučilišta s administracijom, odnosno vladom i njenim tijelima kao što je Ministarstvo kulture”, kazala je profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i stručnjakinja za intelektualno vlasništvo Renata Matanovac Vučković.
Dodala je da je pokrenula kampanju za podizanje svijesti o vrijednosti intelektualnog vlasništva u kojoj su videoigre jedna od tema.
Želimo, ističe, ukazati na jedan segment industrije videoigara, svijest o zaštiti kreativnosti u ovoj grani. Donesen je novi Zakon o autorskim pravima te je Hrvatska među prvima u listu uvrstila i videoigre.
Kazala je i kako nedostaje preventivne zaštite i razumijevanja koliko je intelektualno vlasništvo zapravo važno za stvaratelje sadržaja u videoigrama.
"Zakon se bavi igrama kao audiovizualnim djelima, ali s Fakulteta elektrotehnike i računarstva uključuju i računalni dio, koji je kao baza igre objekt autorskopravne zaštite", rekla je te istaknula druge komponente igre koje mogu biti zasebni elementi intelektualnog vlasništva, kao što su likovi, priča, glazba i drugi.
Državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl poručio je da se za financiranje proizvodnje videoigara s umjetničkom ili kulturnom kvalitetom treba pripremiti na gubitke na tržištu i pokriti ih.
"Prošle su igre poput "Baltazara", "Vučedola" i igre utemeljene na bajkama Ivane Brlić Mažuranić", dodao je te istaknuo da je 2022. Hrvatski audiovizualni centar prvi put dodijelio sredstva za proizvodnju i razvoj videoigara.
Gavrilović: Teško odgovoriti je li nešto kulturno vrijedno ili nije
Direktor tvrtke Gamechuck i član Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara Aleksandar Gavrilović smatra da je teško odgovoriti na pitanje je li nešto kulturno vrijedno ili nije.
"Videoigre su nova umjetnost pa nisu još afirmirane. Igre "This War of Mine", poljska igra o opsadi Sarajeva, te distopijska igra o graničnim dokumentima "Papers, please" politički su nabijene, no postoji i "Witcher 3" koji se u obliku serije i knjige smatra umjetnošću, ali kad se govori o igri, onda je to ubijanje", kazao je.
Profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Mirko Sužnjević složio se da videoigre imaju status umjetnosti.
"Velik je trend kreiranje svjetova ili "worldbuilding" kroz razne vidove umjetnosti i to je ono što dugoročno nosi popularnost", smatra.
Andrej Kovačević iz Exordium gamesa istaknuo je da u gaming industriji 90 posto projekata ne vrati investiciju nakon izbijanja na tržište.
"Oko 10 posto uspije vratiti, a samo jedan posto projekata napravi 90 posto prometa cijelog tržišta", kazao je.
Investitor Stevica Kuharski iz tvrtke Fil Rouge Capital kazao je da je investiranje u gaming teško jer zahtjeva kreativnost i originalnost.
"Igre su posao. Investicije u gaming danas su izrazito teške jer je teško dobiti posebne uratke koji će se probiti na tržištu", rekao je.
Glavni direktor HDS-a i ZAMP-a Nenad Marčec istaknuo je problem "buy-out" ugovora kojima se prava jednokratno otkupljuju.
"Kad igra uspije, kreću pitanja tko je koliko sudjelovao i treba to riješit ugovorima u skladu sa zakonom i učiniti pravednim", kazao je.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
