Vladin predstavnik Zdenko Lucić u četvrtak je u Hrvatskom saboru iznio UN-ovu procjenu za ovu godinu prema kojoj je 339 milijuna ljudi u potrebi za humanitarnom pomoći, što je za četvrtinu više u odnosu na prošlu godinu.

„Očekujemo da će nove, kao i aktualne krize čak i povećati iznesene brojke“, rekao je Lucić predstavljajući novi, modernizirani zakon o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći.

Naglasio je i kako je preko 222 milijuna ljudi, dvostruko više nego prije dvije godine, izloženo akutnoj nesigurnosti hrane.

UN je proglasio najveću globalnu krizu hrane u modernoj povijesti, rekao je Lucić navodeći i podatak da je broj raseljenih osoba koncem 2022. prešao povijesnih 100 milijuna ljudi.

Raspudić: Sredstva ne idu izravno zemljama, nego posrednicima

Zastupnici ne spore da Hrvatska, koja je i sama nekada primala pomoć, treba pomoći drugima, no Nino Raspudić (Most) smatra da treba vidjeti kome je ta pomoć namijenjena i koji se rezultati postižu.

Pomoć se, primjerice, slala i Sudanu, no ne izravno, nego MMF-u za tobožnji otpis duga, kazao je zastupnik, ističući kako je osnovni problem što velik dio sredstva ne ide izravno zemljama kojima želimo pomoći, nego posredno, a novi zakon to ne rješava.

Nikola Bartulica (DP) ističe kako je na razini EU od 2016. Afganistan zemlja koja prima najveće iznose međunarodne pomoći. U studenom 2020., EU je odobrila pet milijardi eura pomoći, s obzirom da su sada talibani na vlasti, možete li tvrditi da je taj novac poreznih obveznika dobro potrošen, pitao je Lucića?

Neovisno tko je gdje na vlasti, važno je pomoći ljudima u potrebi, ne gledati tko je na vlasti, odgovorio mu je Vladin predstavnik.

Petir: Hrvatski Caritas ključan za pomoć Siriji  

Marijana Petir (NZ) primjećuje kako novi zakon uvodi načelo da će i udruge civilnog društva sudjelovati u projektima, pa poziva da se utvrdi da je riječ o pouzdanim partnerima koji imaju razgranate mreže za pomoć.

Kod nedavnog potresa u Turskoj i Siriji, kao država mogli smo slati pomoć u Tursku, zbog sankcija, ne i u Siriju, pa je pomoć tamo dostavljena isključivo zahvaljujući Hrvatskom Caritasu koji je imao svoje kanale, kazala je.

Koliku je pomoć Hrvatska uputila potresom pogođenoj Turskoj i Siriji, zanimalo je Andreju Marić (SDP)?

Ukupna pomoć prema Turskoj je pet milijuna eura, a prema Siriji oko 400 tisuća eura, rekao je Vladin predstavnik.

Damir Bajs (Fokus) drži kako bi, uz civilno društvo, u provedbu pomoći i razvojnih projekata trebalo uključiti i gradove, sjedišta županija, a Bojan Glavašević (NZ) propituje zašto se Vlada odlučila za decentralizirani model pomoći, umjesto za model jedne agencije za razvojnu pomoć. Argumenti su jednostavnost, veća transparentnost, kazao je.

Ivana Kirin (HDZ) zanimalo je kojim je zemljama i po kojim kriterijima Hrvatska donirala veće količine cjepiva tijekom pandemije?

Zemljama koje su izrazile potrebu za donacijama, rekao je Lucić.

Capelli: U 40 godina 900 hrvatskih državljana preminulo zbog klimatskih promjena

Gari Capelli (HDZ) istaknuo je kako se u moramo usklađivati sa klimatskim promjenama i Pariškim sporazumom, jer po jednom podatku, od 1980. do 2020, čak je 900 naših hrvatskih državljana preminulo s obzirom na klimatske promjene, kazao je.

Što to znači, zanimalo je Raspudića koji se upitao hoćemo li napraviti trg žrtva klimatskih promjena i imati godišnju komemoraciju za te ljude.

Povezane vijesti

• Tri turistička zakona nisu reformska
• Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja
• Sabor: Zakonom o obrtu do povećanja njegove konkurentnosti