Nakon četvrt stoljeća postojanja, udruga civilbog društva GONG (Građani organizirano nadgledaju izbore) još uvijek je važan faktor na društvenim sceni. S izvršnom direktoricom Orianom Ivković Novokmet razgovarali smo o temama koje su sad, uz izbore, u fokusu GONG-a – pritiscima na medije, proizvođačima lažnih vijesti i odnosu politike prema osnovnim demokratskim stečevinama.

- Što sadrži paket mjera za obranu demokracije koje treba usvojiti EK i koje je primjedbe, zajedno s ostalima udrugama civilnog društva, uputio GONG?

- Prošle je godine Ursula von der Leyen najavila paket za obranu demokracije kako bi Unija spriječila vanjska uplitanja u izbore, prikriveno financiranje i autokratske Trojanske konje koji podrivaju Uniju iznutra. Zajedno s 46 organizacija GONG je upozorio da ovaj paket mora adresirati sve pokušaje slabljenja demokratskih vrijednosti, ali da sve mjere moraju biti u skladu s temeljnim ljudskim pravima. Bez jasnih i koherentnih mjera postoji rizik da se one mogu koristiti kao oružje protiv pro-demokratskih aktera od strane onih koji žele potkopati demokraciju. Takav rizik nije samo teoretski; strano uplitanje već je korišteno u mnogim zemljama diljem svijeta kako bi se ugušili mediji, novinarke, civilno društvo i politička oporba. Protivimo se zakonima o stranim agentima koji mogu imati razarujuće učinke za civilno društvo. Nasuprot tome, smatramo da fokus treba staviti na jačanje otpornosti društva na hibridne prijetnje demokraciji, a za to nam treba otporno civilno društvo, nezavisni i kvalitetni mediji, aktivni građani, kodeksi za etičke političke kampanje, ali i dobra legislativa poput AI akta i Digital services acta.

- Govori se i o transparentnosti europskih izbora u vezi financiranja i digitalnih kampanja. Gdje vidite najveći problem?

- Europski se izbori unutar digitalne sfere u posljednjih nekoliko godina suočavaju s hibridnim prijetnjama i pokušajima utjecaja na izbore kroz cyber napade i dezinformacije. Unatoč činjenici što ih razni akteri mogu provoditi, sve više je prisutna ozbiljna sumnja o namjernom uplitanju Rusije u digitalne kampanje radi utjecanja na ishode izbora. Primjeri uključuju hakiranje e-mailova u Macronovoj En March kampanji 2017. godine, raznovrsne aktivnosti hakerskih grupa povezanih s Rusijom, poput GhostWriter, koje se smatra odgovornima za DDOS napade i širenje anti-NATO narativa, plasiranje niza dezinformacija te poticanje anti-EU populističkih stranaka.

- Gdje je to najvidljivije u Hrvatskoj?

- Što se tiče Hrvatske, Facebook funkcionira kao rasadnik sadržaja za manipulaciju i prikriveno političko oglašavanje, od stranica na kojima se plaćaju PR tekstovi pa čak i javnim sredstvima, do onih koje služe difamaciji konkurenata ili vlastitoj promociji manipulativnim tehnikama. Za neke od portala koji se pojave uoči izbora i koji promoviraju svoj sadržaj na Facebooku može se utvrditi i veza s nekim političkim opcijama, što na žalost ostaje van dosega regulatora.

- Hrvatsku očekuju superizbori za godinu dana. Izbornog zakona za parlamentarne izbore još nema, prijedlog GONG-a neće biti prihvaćen. Kakvo zakonsko rješenje očekujete?

- Izborna pravila tiču se svih političkih aktera i zbog toga bi se trebalo raditi kompromisno rješenje, zajedno s predstavnicima opozicije, struke i civilnog društva, a ne u zatvorenoj grupi HDZ-ovaca. Nedopustivo je da se izborna pravila kroje po mjeri HDZ-a i da o mogućem rješenju doznajemo kroz probne balone u medijima.

- Konkretnije, kako bi trebalo "krojiti"?

- Treba odustati od ideje da se u svim jedinicama bira isti broj mandata. Ostane li Hrvatska zaista zarobljena u modelu 10x14 (10 jedinica po 14 mandata), to će iziskivati da kod demografskih promjena, danas HDZ, a sutra neki novi vladajući, iznova prekrajaju granice jedinicama prema svojim političkim preferncijama i nepotrebno prebacuju građane i građanke. Kod modela profesora Nenada Pokosa, koji se sada čini najizgledniji, Zagreb ponovno ostaje podijeljen na tri jedinice, i niz je nelogičnosti, spajaju se recimo otok Vir i Novska. HDZ želi svoje unutarstranačke probleme rješavati gurajući loš model. I model županija jedinica odgovara najvećoj stranci, odnosno HDZ-u, a najmanje manjim strankama jer često ne bi mogle uopće dobiti mandat čak ni s deset ili 12 posto osvojenih glasova u izbornoj jedinici.

- Što nudi GONG-ov model?

- Za GONG-ov model smatramo da je najbolji jer bi uvažavao obje preporuke Ustavnog suda, rješava jednakost biračkog prava, a sve izborne jedinice idu i po granicama današnjih županija. Dodatno, naš model ne iziskuje ponovno crtanje granice, one su fiksne, uvažava i povijesnu podjelu Hrvatske i potiče proporcionalnost zbog veličine jedinica. Po našem modelu najmanja izborna jedinica imala bi 17, a najveća 29 zastupnika, i to ne bi bio Zagreb, koji bi bio cjelovit, nego dalmatinska izborna jedinica.

- Očekujete li poštenu izbornu utakmicu, bez obzira na prekrajanje izbornih jedinica?

- Za poštenu izbornu utakmicu pravila se trebaju raditi na fer način, transparentno i uključivo. Uključivanjem opozicije, struke, civilnog društva i izglasavanjem kompromisnog rješenja izbornih jedinica raslo bi povjerenje građana u izbore. To su pravila igre koja se tiču svih političkih aktera i oko toga je važno postići konsenzus. Nedemokratski je da se time u zatvorenoj grupi za koju doznajemo iz medija bave samo članovi HDZ-a, obiteljski povezani pa da se to rješenje kasnije samo isporuči kroz Ministarstvo pravosuđa pet do dvanaest na izglasavanje u Sabor. Andrej Plenković na aktualcu podcjenjivački pita: je li smisao opozicije da brine kakav će biti zakon o izbornim jedinicama? Naravno da je to posao i smisao opozicije. U demokraciji se za ključna izborna pravila trebaju tražiti najbolja rješenja, i to na uključiv način.

- Nezavisni mediji su također tema jačanja demokracije. Kako ih ojačati u Hrvatskoj u sve težim ekonomskim prilikama?

- Dominacija velikih tehnoloških platformi uzrokuje značajan pad prihoda medijskim izdavačima. Javni novac državnih firmi i ministarstava kojim se nerijetko financiraju mediji kroz organiziranje konferencija i različitih događanja, ali i klasično oglašavanje, mora se dijeliti transparentno i po jasno postavljenim kriterijima. U suprotnome, državni oglasi ili javni novac može sprječavati kritičko propitivanje te konkretne firme ili vlasti ako ovisi o njihovim financijskim sredstvima, čime se gubi javna uloga medija.

- Imate li neki konkretni primjer?

- Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić upozorila je da HRT koristi svoj informativni program za prikriveno oglašavanje gradonačelnika, i to nakon što je dobila ponudu jedne produkcijske kuće za native oglašavanje na javnom servisu. Građani i građanke se dovode u zabludu jer gledaju "izvještaje" o uspjesima gradonačelnika, i to se još plaća javnim pa i EU novcem na javnoj televiziji.

- Masovne SLAPP tužbe opterećuju rad novinara. Ima li mogućnosti da se one ograniče, odgovara li Vladi ovakva situacija?

- Hrvatska po fenomenu SLAPP-a prednjači u Europi. Među grupom serijskih tužitelja ističe se Hrvatska radiotelevizija koja se obračunava tužbama sa svojim dojučerašnjim novinarima.   Godinama su proganjali predsjednika HND-a Hrvoja Zovka, koji je upozorio na cenzuru. Tu je i Sveučilište u Zagrebu koje želi ušutkati propitivanje njihovog rada, kao i hrvatski suci. Hrvatska je specifična u EU-u upravo po golemom broju SLAPP-ova koje su podigli suci.

- Gdje je tu odgovornost Vlade?

- Oko Vladine uloge ne treba zaboraviti da nisu vladajući smijenili ravnatelja HRT-a i rekordera SLAPP-a Kazimira Bačića, nego USKOK, da bi potom novi ravnatelj Robert Šveb povukao neke tužbe. No ne i npr. one protiv Zovka. Da je Vladi iskreno stalo do suzbijanja SLAPP-ova prvo bi povukli sve tužbe, ispričali se za sve Bačićeve tužbe, i posve promijenili praksu. Ipak, kako su strateške tužbe protiv javne participacije i na europskoj razini postale tema, sada imamo Vladu koja tolerira produkciju SLAPP-ova i istovremeno se deklarativno bori protiv njih. I ne samo to. Osnovali su radnu skupinu koja educira suce o SLAPP-ovima, a paraleno s tim osmišljavaju nove udarce za novinare.

- Nije li Vlada najavila zaštitu novinara?

- Na primjer, Ministarstvo kulture i medija obećava mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP-ova u cilju zaštite novinara, a premijer Plenković istovremeno prijeti da će se mijenjati kazneni zakon kako bi se spriječilo da novinari objavljuje iskaze u kojima se razotkirvaju klijentelističke mreže. Vjerujem da bi radna skupina Ministarstva mogla smanjti broj SLAPP-ova ponajprije - administrativno, obzirom da je do sada u javnost izlazila poruka kako nisu sve tužbe protiv medija SLAPP. Možda nije svaka tužba SLAPP, no umjesto brojki treba nas plašiti fenomen zastrašivanja novinara.

- Nije sve u tužbama, tu je i (auto)cenzura, pritisci koji idu do otkaza?

- GONG se pozabavio i onim pritiscima i cenzurom koja ne završava SLAPP-om, nego skidanjem tekstova. U pilot istraživanju Đurđice Klancir "Tko sve i kako pritišće novinarke: od oglašivača i političara" kao nedodirljive osobe i teme u medijima prepoznati su predstavnici kompanija, oglašivači, političari i članovi Vlade.

- News portali u Hrvatskoj, posebni oni manji, puni su lažnih vijesti, govora mržnje i ustašluka. Ipak, niti jedan nije izbrisan iz registra. Je li to demokracija ili su to nesposobne vladine službe koje, trenutačno, reagiraju na uvrede i prijetnje premijeru kad osvanu na društvenim mrežama?

- Kod Agencije za elektroničke medije lani su bile upisane 493 elektroničke publikacije koje je reguliralo samo osam nadzornika, a niti jedan portal nije zabranjen zbog govora mržnje, rasizma ili kršenja zakona, rezultati su istraživanja Miroslava Habeka koje je proveo u sklopu GONG-ovog fonda Ping. Primjerice, međimurski i podravski portal širili su seksizam i stereotipe o Romima, što VEM-u nije bilo sporno, za razliku od Novinarskog vijeća časti HND-a. Zbog TV Bujice došle su samo dvije pritužbe. Za obje je donesena odluka da nema kršenja zakona.

- Za vrijeđanje premijera policija je uredovala, za vrijeđanje predsjednika Republike nije?

- Dobro ste primijetili da je policija revna kada netko uvrijedi premijera pa privodi ljude koje su premijera nazivali pavijanom. Ipak, Sud u Zadru oslobodio je dvojicu muškaraca i priklonio se praksi Europskog suda za ljudska prava koja kaže da svaki građanin ima pravo sudjelovati u političkom životu i kritizirati vlast. Takva kritika može biti neobjektivna, i uvredljiva, a predstavnici vlasti moraju je podnositi.

- Fake news, može li se tome doskočiti i smanjiti njihov utjecaj?

- Društva poput ovog našeg, u kojem građani i građanke imaju nisko povjerenje u institucije i medije, imaju nisku razinu političke i medijske pismenosti, ne izlaze na izbore i referendume - pokazala su se kao izuzetno plodno tlo za sijanje dezinformacijskih narativa. To je bilo posebno vidljivo tijekom COVID pandemije, koja je polarizirala cijelo društvo, a zatim i rata u Ukrajini.

- Europska unija pokušava unijeti regulativu u to područje?

- Dezinformacije su shvaćene kao golemi uteg za demokraciju nakon već dobro poznatih slučajeva Cambridge Analytice i Brexita, i nakon toga je EU krenula u jedan pionirski potez - reguliranje Big Techa kao rasadnika dezinformacija. Kako je riječ o jednom kompleksnom fenomenu, regulacija je samo dio rješenja. Ostale varijable za smanjenje utjecaja dezinformacijama moramo tražiti u međusektorskoj suradnji različitih aktera - od novinarki i civilnog društva do akademske zajednice, istraživača i medijskih stručnjakinja. Prije svega, borba protiv dezinformacija mora podrazumijevati ulaganje u kvalitetno i odgovorno novinarstvo u službi javnosti; osnaživanje, kao i političko i medijsko obrazovanje građana i građanki; izgradnju društva u kojem se vrednuje pravednost i transparentnost.

- Građanski odgoj jedna je od tema za jačanje demokracije. Zašto su kod nas tako veliki otpori?

- Izostanak političke volje za uvođenje građanskog odgoja u jednom svom radu profesor Berto Šalaj protumačio je teorijom demokratskog elitizma. To je minimalističko shvaćanje demokracije kao borbe za vlast koje je rašireno među našim mainstream strankama. Ako je politika samo borba za vlast i očuvanje vlasti, a ne i kolektivno rješavanje problema društva zajedno s građanima i građankama, težnja ka unapređenju društvenih procesa i praksi, onda se i shvaćanje GOO, koji bi trebao promovirati ideal aktivnog i odgovornog građanstva, ne smatra bitnim. Štoviše, građanski odgoj bi se smatrao prijetnjom dosadašnjih utabanim praksama i tumačenjima politike velikih stranki u Hrvatskoj.

- U nekoliko gradova postoji građanski odgoj u školama?

- Budući da na nacionalnoj razini nema sluha, inicijativu preuzimaju lokalne sredine, primjerice Grad Rijeka koja već sedam godina provodi građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavnu aktivnost u osnovnim školama, a njihov model zasad je preuzelo devet gradova i tri županije.

- U jednom istraživanju kojeg ste objavili stoji da je utjecaj nevladinih organizacija na političke prilike sve slabiji. Zašto?

- GONG na ovu temu nije provodio istraživanja, no upozorio je na slabljenje sudjelovanja udruga u krojenju politika u okviru svog doprinosa godišnjem izvještaju o području civilnog djelovanja European Civic Foruma. Izvještavajući o stanju u Hrvatskoj, ukazali smo na promjene u strukturi i radu Savjeta za razvoj civilnoga društva, koje su rezultirale slabljenjem dijaloga između predstavnika i predstavnica javnih tijela i udruga. Umjesto dijaloga civilnog društva i vlasti, rad Savjeta unazad nekoliko godina obilježava uniformno glasanje većine koju čine predstavnice i predstavnici tijela državne uprave.

- Možete li to pojasniti?

- Participacija se često lažira uključivanjem "žeton udruga" - organizacija s minimalnim ili nepostojećim iskustvom u predmetnim područjima - u radne skupine za izradu zakonskih prijedloga. Tako, primjerice, niti jedna watchdog organizacija nije bila uključena u izradu zakona o lobiranju i zakona o prijaviteljima nepravilnosti, kao ni etičkog kodeksa za dužnosnike u izvršnoj vlasti.

- GONG je nastao zbog nepoštenih izbora u devedesetima. Hoće li se u budućnosti prilike promijeniti?

- GONG je pokrenut s idejom pravednih izbora, a danas se bavimo unaprjeđenjem demokratskih institucija i procesa i izgradnji demokratske političke kulture. Naše aktivnosti se mijenjaju, ali GONG će uvijek biti usmjeren borbi za očuvanje i razvoj liberalne demokracije, borbi za bolje, pravednije, ravnopravnije i demokratičnije društvo, za jaču participaciju građana u političkim procesima, za snažnije i odvažnije civilno društvo. Godine 1997. osnovane smo kao građanska inicijativa promatračica izbora. Danas, 25 godina poslije, i dalje se bavimo poštenim izborima, ali smo i u poziciji zagovaračke organizacije kojoj je dužnost čuvati demokraciju i vladavinu prava.

Povezane vijesti

• GONG: Zabrinjavaju kršenja šutnje i nesnalaženja biračkih odbora
• GONG prozvao predsjednicu Republike za neprimjereno ponašanje na biralištu
• GONG: Prvo rješavanje krize pa onda pauza - ako nema većine raspustiti Sabor